Kantonalni sud u Tuzli donio je odluku o odbijanju žalbe Evropskog univerziteta “Kallos” iz Tuzle, a koju su podnijeli protiv Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona koji im je zabranio rad.

Ovom presudom je “Kallosu” potvrđena trajna zabrana rada.

“Imajući u vidu interes šire javnosti za ishod sudskog postupka u predmetu koji se odnosi na upravni spor pokrenut po tužbi tužitelja Evropski univerzitet ‘Kallos’ Tuzla, protiv akta tuženog Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, u upravnoj stvari trajne zabrane obavljanja djelatnosti, obavještavamo javnost da je Kantonalni sud u Tuzli, u nejavnom rješavanju upravnog spora, dana 24.07.2026. godine, donio presudu kojom se tužba odbija kao neosnovana”, navodi se na stranici Kantonalnog suda.

Kako se navodi, protiv ove presude nije dozvoljena žalba.

Ministarstvo ranije zabranilo rad
Podsjećamo, Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona zabranilo je rad ovom univerzitetu prema rješenju koje su donijeli ranije.

Kantonalno Ministarstvo obrazovanja i nauke 14. novembra 2025. godine donijelo je rješenje kojim se Evropskom univerzitetu “Kallos” trajno zabranjuje rad u Tuzlanskom kantonu.

U obrazloženju rješenja, između ostalog se navodi da je Ministarstvo obrazovanja i nauke TK, 29. aprila 2024. godine, donijelo rješenje te utvrdilo da Evropski univerzitet “Kallos” ne ispunjava prostorne i kadrovske uslove za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Tuzlanskog kantona. Tada im je dat rok od jedne godine za otklanjanje nedostataka, a u tom periodu nisu mogli upisivati studente u prvu godinu studija.

Komora doktora medicine RS obustavila izadavanje licenci
Takođe, vrijedi pomenuti da je Komora doktora medicine Republike Srpske obustavila izdavanje licenci doktorima medicine koji su diplomirali na Medicinskom fakultetu ovog univerziteta, dok se, kako su naveli prije nekoliko dana, ne okončaju sudski postupci koji se vode u vezi sa statusom ove visokoškolske ustanove.

Otvoriš portal sa oglasima za posao, pronađeš poziciju za koju imaš obrazovanje, a onda naletiš na uslov koji deluje kao zid – obavezno radno iskustvo od najmanje godinu ili dvije dana. Tako za BL portal kažu neki od mladih Banjalučana koji se, kažu, poslije diplome vrte u začaranom krugu.

Za mnoge od njih, ta diploma ne garantuje brz ulazak u struku, o čemu svjedoči i Milica, diplomirani ekonomista, koja već dvije godine aktivno traži posao na području Banjaluke.

“Završila sam fakultet sa veoma dobrim uspjehom i u roku. Trudila sam se da steknem znanje, uporedo učila ‘sa strane,’ trudeći se i da mimo fakulteta stičem znanje. Nakon diplome, prijavljivala sam se na nebrojeno oglasa za posao, ali i mimo njih, a rijetko sam i dobila odgovor”, kaže za BL portal Milica.

Slično iskustvo dijeli i Marko, tehničar drumskog saobraćaja, koji trenutno radi kao konobar u centru grada.

​„Svi pričaju kako fali radne snage u Banjaluci, ali kada odeš na razgovor za posao u neku ozbiljniju firmu, ponude ti uslove od kojih ne možeš platiti ni stanarinu i režije ako živiš sam. Traže od tebe da od prvog dana znaš sve procese, a niko neće da ti posveti mjesec dana obuke. Zato nas dosta ostaje u ugostiteljstvu ili odlazimo na rad po primorju tokom ljeta – tu je novac brz, iako to nije ono za šta sam se školovao“, priča Marko za BL portal.

Šta se traži i šta piše u oglasima?
Što se tiče oglasa za traženje posla, u ponudi je dosta zanimanja, a prednjače administrativni radnici, konobari, mesari, pekari, medicinski tehničari, kuvari, skladištari, dostavljači robe, prodavačice, radnici u kol centrima. Poneki oglas se nađe i za mašinske i elektro inženjere.

U dosta oglasa se, kao uslov, navodi radno iskustvo od najmanje godinu dana, dok u nekim od njih, na primjer u oglasima za trgovce, iskustvo nije navedeno kao obavezno. Za konobare i kuvare najčešće je potrebno radno iskustvo na istom ili sličnim poslovima, kao i za medicinske sestre i tehničare, dok je na pozicijama skladištara navedeno da prethodno iskustvo predstavlja prednost.

Trivić o tržištu rada: U Krajini i Semberiji posla ima
Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, smatra da je traženo iskustvo od radnika u suštini samo “stavka na papiru”. Svakome je draže da dobije nekog sa iskustvom, ali na kraju, kako kaže, prime i onoga ko ga nema.

“Ovdje je problem što su naše upisne politike takve, da školujemo ljude za zanimanja koja su nepostojeća ili koje niko ne traži. Moja je procjena da 80-90 % njih, kada pričamo o srednjoj školi, ne dobiju posao za koji su školovani. Osnovni razlog je upisna politika, ako ćemo gledati zanimanje. Ako ćemo gledati da dobiju posao, danas mogu svi da dobiju posao u roku od sedam dana, ko hoće da radi”, kaže Trivić za BL portal.

Kako kaže, fakulteti nemaju više nekih abnormalnih viškova, u smislu svršenih studenata. Uglavnom je to, po njemu, prilično usklađeno.

“Naravno, uvijek neko doktorira nešto što ne treba nikome, pa traži posao u struci. Neko ode u neke previše umjetničke stvari. Što se tiče fakulteta, mislim da je to negdje izbalansirano. S druge strane, škole nisu, jer pogledajte koliko imate konobara, a koliko ih se školuje. Ljudi završe druge škole, a rade kao konobari. Nema nezaposlenih, kada govorimo o Banjaluci. Možda u manjim mjestima, pogotovo na istoku Republike Srpske, tamo još ima nezaposlenih. Krajina, Semberija, sjeverni dio Republike Srpske, tamo nema toliko nezaposlenih”, tvrdi Trivić.

Pod pritiskom i nekadašnja “uzdanica”
​Iako je IT sektor u Banjaluci godinama važio za odskočnu dasku, a do posla se moglo doći još tokom studija, globalna i lokalna kretanja promjenila su pravila igre. Juniori danas znatno teže dolaze do prve prilike.

​Stefan, koji je nedavno uspio da se zaposli kao junior software developer, nakon nekoliko mjeseci volontiranja smatra da je ključ u samoinicijativi.

​„Ako čekaš da ti faks ili biro nađu posao – od toga nema ništa. Ja sam morao napraviti mnogo sopstvenih projekata od kuće, raditi besplatne prakse i konstantno pisati ljudima na LinkedInu dok nisam naletio na poslodavca koji je prepoznao moju volju za učenjem. Mladima u Banjaluci ne fali pameti ni želje, ali fali više programa koji bi poslodavcima olakšali da nas prime na praksu bez ogromnog finansijskog rizika“, zaključuje Stefan.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović pozdravio je pravosnažnu zabranu rada privatnog Univerziteta „Kallos“ u Tuzli, ocijenivši da je riječ o važnoj pobjedi institucija, zakona i kvalitetnog obrazovanja.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović pozdravio je pravosnažnu zabranu rada privatnog Univerziteta „Kallos“ u Tuzli, ističući da ovaj slučaj pokazuje kako sistem može funkcionisati kada institucije rade nezavisno i profesionalno.

– Kada institucije rade nezavisno, profesionalno i u skladu sa zakonom, rezultat ne može izostati. Upravo su nezavisne institucije i pravosuđe najvažnija karika u borbi protiv ozbiljnih anomalija u društvu – poručio je Borenović.

Mjesecima ukazivali na nepravilnosti

Borenović je podsjetio na aktivnosti Komisije za borbu protiv korupcije, navodeći da su mjesecima ukazivali na nepravilnosti u sistemu visokog obrazovanja, organizovali javna saslušanja i zahtijevali utvrđivanje odgovornosti.

– Mjesecima smo kroz rad Komisije za borbu protiv korupcije ukazivali na brojne nepravilnosti, organizovali javna saslušanja i tražili odgovornost svih koji su omogućili da se urušava povjerenje u sistem visokog obrazovanja – rekao je Borenović.

Posebno je istakao ulogu istraživačkih novinara, čiji je rad, prema njegovim riječima, bio važan za rasvjetljavanje ovakvih slučajeva i informisanje javnosti.

„Ovo nije razlog za likovanje“

Borenović smatra da zabranu rada Univerziteta „Kallos“ ne treba posmatrati kao razlog za likovanje, već kao institucionalnu pobjedu zakonitog i kvalitetnog obrazovanja.

– Pohlepa za novcem nikada ne smije biti ispred znanja – naglasio je.

On očekuje da ovaj slučaj bude podsticaj nadležnim institucijama da provjere i druge sporne slučajeve u visokom obrazovanju u BiH.

Borenović: Vrijeme je za odgovornost

– Nadam se da će i drugi nadležni organi slijediti ovaj primjer, jer sličnih kontroverznih privatnih fakulteta i univerziteta u BiH još ima. Sada je vrijeme za odgovornost svih koji su godinama omogućavali ovakve zloupotrebe – zaključio je Borenović.