Connect with us

Svijet

ŠOKANTNA IZJAVA IZRAELSKOG PREDSJEDNIKA! “Da se izrael ne brani, Evropa bi bila sljedeća”

Da Izrael nije tamo i da se ne brani, Evropa bi bila sljedeća, izjavio je to izraelski predsjednik, Isak Hercog na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

On je potpom upozorio da je Izrael taj koji zadržava prijetnje na Bliskom istoku koje bi se inače proširile na Evropu i Sjedinjene Američke Države.

– Mi vodimo rat za cijeli univerzum, za slobodni svijet – dodao je on, pozivajući se i na prijetnju libanskog Hezbolaha koji se upušta u ofanzive na Izrael od početka sukoba, navodeći kao razlog solidarnost s civilima Pojasa Gaze.

Takođe je priznao pomorsku opasnost u Crvenom moru koju predstavljaju jemenski Huti, rekavši da Izrael “razotkriva ogroman sistem zla”.

Izraelski predsjednik pozvao je i na oslobađanje 136 talaca koje drži Hamas. Obraćajući se delegatima na Svjetskom ekonomskom forumu, Herzog je govorio o dječaku Kfiru Bibasu, koji je u četvrtak napunio godinu dana.

– Ovdje, na ovoj nevjerovatnoj svjetskoj pozornici, pozivam cijeli univerzum da oslobodi Kfira Bibasa i sve taoce koji su tamo – rekao je, sjedeći pored fotografije bebe.

– Naš svijet je slomljen 7. oktobra, slavili smo jevrejski praznik… probudili smo se u velikom šoku – rekao je Hercog, opisujući Hamasov napad na Izrael prošle godine.

Bez palestinskih radnika, izraelska ekonomija se urušava
Prije 7. oktobra, više od 150.000 palestinskih radnika sa okupirane Zapadne obale svakodnevno je ulazilo u Izrael kako bi radili u nizu sektora, pretežno u građevinarstvu i poljoprivredi. Zabrana većini ovih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u Izraelu nakon terorističkih napada Hamasa izazvala je “šokove u snabdijevanju” u Izraelu, rekao je guverner Banke Izraela, Amir Jaron u Davosu američkim medijima, što je dramatično naštetilo ekonomiji Zapadne obale.

Izraelski vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali, prenosi Rojters.

Trenutna zabrana ulaska u Izrael gotovo svim palestinskim radnicima izazvala je šok za izraelsku ekonomiju.Zabrana većini palestinskih radnika da se vrate na posao u Izrael, dramatično je naštetila i ekonomiji Zapadne obale. To je takođe doprinijelo ljutnji i rastućim nemirima zbog višedecenijske okupacije Izraela i njegovog nemilosrdnog bombardovanja Pojasa Gaze, za koje palestinske zdravstvene vlasti kažu da je ubilo više od 24.000 ljudi.

Krajem decembra, izraelsko ministarstvo finansija upozorilo je da bi zabrana palestinskih radnika mogla koštati izraelsku ekonomiju milijarde šekela mjesečno. Procjenjuje se da bi samo izraelski građevinarski sektor, ako se Palestincima ne dopusti da se vrate na posao, gubio 830 miliona dolara mjesečno.

Vlasnici preduzeća i fabrika u decembru su vršili pritisak na zakonodavce da dozvole između 8.000 i 10.000 palestinskih radnika da se vrate na svoja radna mjesta u izraelskim naseljima i preduzećima na Zapadnoj obali.

U komentarima koje je objavio Times of Israel, Raul Sargo, predsjednik Izraelskog udruženja građevinara, rekao je Knesetu:

– Mi smo u veoma teškoj situaciji… Industrija je u potpunom zastoju i produktivna je samo 30 odsto. Pedeset odsto lokacija je zatvoreno i postoji uticaj na izraelsku ekonomiju i tržište nekretnina.

Izraelski poljoprivredni sektor takođe je u velikoj mjeri ovisan o stranoj radnoj snazi, posebno o radnicima iz Tajlanda – od kojih je najmanje 10.000 napustilo zemlju nakon oktobarskog napada.

Upitan o tome koje alate banka ima na raspolaganju da odgovori na potencijalno širenje rata na izraelsku sjevernu granicu s Libanom, Jaron je naglasio da je fokus na sprečavanju finansijske nestabilnosti.

– Svi se nadamo da se to neće dogoditi – rekao je optimistično. Jaron je dodao da jeste optimista u pogledu sposobnosti svoje zemlje da se nosi sa šokovima, s obzirom na to da ratovi nisu strani tokom dugih decenija.

Agencije

Svijet

TRAMP O IRANU: Ne znam s kim, dođavola, pregovaramo

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu kasno uveče da će rat s Iranom završiti “vrlo brzo”, predviđajući snažan pad cijena nafte nakon okončanja sukoba. Istovremeno je tvrdio da su američke vojne operacije teško oslabile iranske oružane snage, ali je izrazio i nesigurnost u vezi s tim s kojim iranskim zvaničnicima Vašington pregovara.

Šta je Tramp rekao o završetku rata i cijenama nafte?

Obraćajući se novinarima u Montani, Tramp je poručio da očekuje skori završetak rata, ne navodeći precizan rok za okončanje sukoba.

“Rat s Iranom završiće vrlo brzo… Uskoro, jer oni žele da se završi”, rekao je Tramp.

Ponovio je i stav da Iranu neće biti dozvoljeno da dođe do nuklearnog oružja, povezujući završetak rata s padom cijena nafte.

“Nikada neće imati nuklearno oružje, a cijene nafte će se strmoglaviti”, poručio je američki predsjednik.

S kim Vašington pregovara o okončanju sukoba?

Tramp je ranije, tokom obraćanja na skupu u Montani, govorio o nastojanjima Vašingtona da okonča sukob, ali je izrazio neizvjesnost u pogledu identiteta iranskih sagovornika.

Tvrdeći da je iranski vojni i politički vrh pretrpio teške udarce, rekao je:

“Nemaju mornaricu. Nemaju vazduhoplovstvo. Vojska im je desetkovana. Njihovih lidera više nema.”

Potom je dodao da je uklanjanje iranskih lidera otežalo utvrđivanje s kim američka strana vodi pregovore.

“Vjerovatno je trebalo da ostavim njihove lidere, jer ne znam s kim, dođavola, pregovaramo”, rekao je Tramp.

Kako je opisao nekadašnju vojnu moć Irana?

Američki predsjednik opisao je Iran kao nekadašnju dominantnu vojnu silu na Bliskom istoku, tvrdeći da su američke operacije znatno umanjile njegove vojne sposobnosti.

“Iran je bio nasilnik Bliskog istoka”, rekao je Tramp, dodajući da ta zemlja više nije moćna kao ranije.

Prema njegovim tvrdnjama, američki udari uništili su iransku pomorsku flotu i onesposobili borbene avione navodi aa.

Šta je tvrdio o iranskim brodovima i avionima?

Tramp je iznio tvrdnju da je Iran imao 159 brodova i da nijedan više nije operativan. Govoreći o vazduhoplovstvu, naveo je da je zemlja raspolagala sa 274 borbena aviona, za koje je ustvrdio da su uništeni na aerodromskim pistama.

“Znate, bili su jaki. Sada više nisu toliko jaki… Rekao sam: ‘Uništili smo to’, ali imali su tačno 159 brodova. Koliko brodova leži na dnu mora? Znate, 159”, rekao je Tramp.

Nastavljajući obraćanje, opisao je i ono što je predstavio kao potpuno uništenje iranskih borbenih aviona.

“Imali su 274 prilično dobra borbena aviona, mada ne kao naši, ali prilično dobra. Koliko je borbenih aviona danas dostupno za upotrebu? Nula! Znate li gdje su? Svi su rasuti po prelijepim iranskim pistama. Svi su rasuti u sitnim komadićima po pistama”, dodao je američki predsjednik.

U dostavljenom tekstu nisu navedene nezavisne potvrde njegovih tvrdnji o obimu uništenja iranske flote i vazduhoplovstva.

Nastavi čitati

Svijet

ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene

Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena jedan dan, dok će državni službenici s invaliditetom i majke s malom djecom biti oslobođeni radnih obaveza.

Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.

Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.

Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Nastavi čitati

Svijet

“TRAMP SPREMA MAJKU SVIH BOMBI'”: Ova zemlja je na nišanu najvećeg nuklearnog oružja, evo šta može moćni GBU-43/B

Američka vojska pripremila je planove za napade na iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu koji uključuju upotrebu bombe GBU-43/B, poznatije kao “majka svih bombi”.

Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane “majke svih bombi” protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predjsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, prenio je danas CNN pozivajući se na više američkih zvaničnika upoznatih sa ovim pitanjem.

Upotreba bombe GBU-43/B, najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, u sukobu sa Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju sukoba, ocenjuje CNN.

Ipak, prema riječima više izvora upućenih u interne vojne diskusije o mogućoj primjeni ovog oružja, postoje sumnje u to koliko bi ona bila efikasna u ostvarivanju Trampovih strateških ciljeva ili u promijeni odnosa snaga u ratu.

Kako je naveo jedan od izvora, Tramp je naložio vojsci da pripremi dodatne planove za udare na iranske ciljeve, koji uključuju “značajan dio energetske infrastrukture”, kao i moguću upotrebu pomenute bombe.

Isti izvor navodi da je u planovima navedeno kako bi do napada došlo prije povlačenja američkih snaga iz zone odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM), što sugeriše da bi Trampova administracija mogla da izvede dodatne udare i pokuša da proglasi pobjedu, a zatim brzo povuče sve snage.

Drugi izvor je rekao da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja takođe izričito predviđaju upotrebu bombe GBU-43/B.

Neimenovani američki zvaničnik napomenuo je da vojska prilikom planiranja sastavlja čitav niz opcija za donosioce odluka, od onih najintenzivnijih do onih blažih.

Ciljevi koji zahtjevaju snažnije dejstvo, uključujući one koji se nalaze duboko pod zemljom, iziskuju upotrebu većih bombi, a GBU-43/B je najveća među njima, dodao je ovaj zvaničnik.

Iako je ta bomba, koja se navodi pomoću GPS-a, sposobna da uništi područje veličine devet gradskih blokova, ona, prema riječima izvora, vjerovatno nema sposobnost da prodre dovoljno duboko ispod površine kako bi uništila ona nuklearna postrojenja za koja se vjeruje da su zaštićena slojevima granita.

Nastavi čitati

Aktuelno