Pančo Čuparkoski i njegov 13-godišnji sin Milan stradali su juče u kući u Prilepu nakon što ih je ujak ubio zbog navodne svađe oko nasljedstva. Nakon što je ujak počinio krvavi pir, sakrio se u svoj dom, a prilikom dolaska policije pružao je otpor da bi na kraju počinio samoubistvo.

Stravičan zločin potresao je Prilep nakon što su tri člana jedne porodice, među njima i jedno dijete, pronađeni mrtvi sa ranama od vatrenog oružja u kući u centru grada, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.

Kako je za medije izjavio javni tužilac iz Prilepa, Stevčo Binovski, otac i sin su u subotu, između 15 i 16 časova, otišli u kuću ujaka u ulici Stevana Apostoloskog. U kući se tada nalazio samo ujak, koji je, kako se navodi, ranije testamentom kuću prepisao svom bratancu.
Nije poznato šta se tačno dešavalo narednih sati, ali je potvrđeno da su otac i dječak ubijeni iz vatrenog oružja prije nego što je policija stigla na lice mjesta oko 22 časa. Susjedi su, prema iskazima, čuli pucnjeve.

Prema saopštenju MUP-a, tragedija je počela oko 21:20 časova, kada je u Policijsku upravu Prilep stigla prijava od 43-godišnje K.Č. da su njen suprug P.Č. i njihov sin nestali, sa sumnjom da su otišli u kuću njihovog rođaka P.Đ. (62).

Policijske patrole odmah su upućene na adresu, ali niko nije otvarao vrata. Po nalogu javnog tužioca, vrata su nasilno otvorena. U trenutku kada su policajci ušli u kuću, jedno lice je bacilo ručnu bombu na njih. Srećom, bomba je samo dimila i nije eksplodirala.
Lokalni mediji su prvobitno prenijeli i informaciju da je muškarac u kući držao i taoce.

Nakon toga je iz kuće pucano na policajce, koji su uzvratili vatru iz službenog oružja. U razmjeni vatre, policija se povukla i obezbijedila perimetar oko objekta.

Oko 01:35 nakon ponoći, na lice mjesta je stigla ekipa Hitne pomoći koja je konstatovala smrt tri osobe: 43-godišnjeg P.Č., njegovog sina, kao i 62-godišnjeg P.Đ., koji se, prema zvaničnim informacijama, nakon ubistava i napada na policiju – ubio.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da se preduzimaju sve potrebne mjere radi potpunog rasvjetljavanja slučaja, a uviđaj je završen u koordinaciji sa javnim tužiocem.

Na jubilarnoj 25. Drinskoj regati, koja je juče održana od Rogačice do Ljubovije, desila se tragedija kada se tridesettrogodišnji mladić iz sela Grabovica kod Ljubovije utopio u Drini, na granici opština Ljubovija i Bajina Bašta.
Prema prvim informacijama, mladić je najverovatnije pao sa čamca koji se nalazio na začelju regate.

Njegovo tijelo izvučeno je iz rijeke, a istragu vodi Više javno tužilaštvo u Užicu, s obzirom na to da se nesreća dogodila na teritoriji opštine Bajina Bašta.

Ovo je prva tragedija sa smrtnim ishodom u istoriji Drinske regate, koja je četvrt vijeka okupljala hiljade učesnika bez ijednog sličnog incidenta. Veselje i radost na Drini, ovog puta, prekinuti su tugom.

(Telegraf.rs)

Izricanjem prve presude u predmetu u kojem su kao dokaz priznate komunikacije iz aplikacija Sky i Anom, Sud BiH je napravio ključni iskorak u borbi protiv kriminala, saglasni su sagovornici “Nezavisnih novina”.

Dodaju da će se sada svi oni koji su za nezakonite stvari koristili kriptovane aplikacije i mislili da se osjećaju sigurno, uhvatiti za glavu i da je slučaj “Damjanović” tek početak.

“Posebni telefoni sa Sky aplikacijama koštaju nekoliko hiljada maraka. Ja sam stalno govorio da te aplikacije niko ne kupuje kako bi kumu čestitao rođendan ili tako dalje. Jednostavno, koriste ih kriminalci, jer su osjetili da su to zaštićene aplikacije. Međutim, zahvaljujući prije svega FBI-ju, razbijen je taj lanac i te aplikacije i sada to služi kao dokaz”, kaže Nermin Pećanac, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Navodi da je Sud BiH u slučaju “Damjanović” dao odgovor na pitanje koje se postavlja već unazad nekoliko godina, a to je da li Sky aplikacija može biti dokazni materijal pred sudom.

“Ja sam to uvijek zagovarao. Za mene je to apsolutno dokaz i mislim da je ova presuda izuzetno bitna za praksu u BiH. Mi smo na pravu učili da je praksa jedan od izvora prava. Evo, sada imamo praksu i mislim da će u narednom periodu to biti prihvaćeno kod svih slučajeva kao relevantan dokaz”, navodi Pećanac te dodaje da ta činjenica ne ide u korist onima koji se nalaze na Sky aplikacijama, koji su ih koristili ili ih koriste i sada.

“Nije to ni lagan posao, tu imate milione razgovora, milione poruka itd. Ali mislim da će ovo dati vjetar u leđa institucijama koje razotkrivaju sve te razgovore, taj kriminal sa Sky aplikacija, a sigurno je da će, blago rečeno, izazvati glavobolju kod onih koji su to koristili”, naglasio je Pećanac u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić prvu presudu zasnovanu, između ostalih, na dokazima iz kriptovanih aplikacija, naziva presedanom.

“Presuda legitimira korištenje dokaza i specijalizovanih aplikacija koje su korištene od strane kriminalnih grupa. Sa istom se dodatno potvrđuje pravno prihvatanje dokaza pribavljenih putem međunarodnih operacija, poput Trojan Shield (FBI/ANOM) i EMMA (Sky ECC), što jača međuinstitucionalnu pravnu saradnju, te Sud usklađuje svoj rad s praksom sa više europskih zemalja koje su već ranije prihvatile ovakve dokaze – npr. Njemačka, Nizozemska, Francuska i Belgija”, podsjeća Kržalić.

Ovakav sudski pristup će, kako smatra, ubrzati postupak rješavanja slučajeva.

Međutim, dodaje da se može očekivati i da će odbrana osumnjičenih vršiti pritisak na sud na način da će pokušati da ospori ove dokaze.

“Ali ovaj slučaj već pokazuje da Sud ide ka priznavanju međunarodno prikupljenih digitalnih dokaza. Ova presuda predstavlja hladan tuš za mnoge u BiH koji su se oslanjali na ‘sigurnost’ šifrovanih komunikacija. Kriminalne mreže više nisu zaštićene tehnologijom. Presuda šalje jasnu poruku da pravosuđe Bosne i Hercegovine stoji uz savremene standarde borbe protiv organizovanog kriminala i usklađuje se s praksama zemalja EU”, rekao je Kržalić za “Nezavisne novine”.

Sada, kada se u obzir uzme da je sud prihvatio kriptoaplikacije kao dokazni materijal, postavlja se i pitanje da li ova i slične presude mapiraju put narednim sudskim odlukama, odnosno da li će se sud na ročištima pozivati na raniju presudu sa sličnim dokazima.

Odgovarajući na ova pitanja, advokat Aleksandar Jokić kaže da formalno, sudske odluke nisu direktni, odnosno neposredni izvori prava u BiH.

Međutim, kako navodi, u praksi je situacija poprilično drugačija.

“Nakon što sud donese neku odluku, ukoliko postoji još sličnih slučajeva, ta odluka se često ponavlja. To, naravno, ne znači da se ta prvobitna odluka ne može ili neće mijenjati, ali dokle god bude pravosnažna, ona će služiti, ako ništa, kao orijentir drugim sudijama i vijećima”, pojašnjava Jokić za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, raspakivanje Sky i Anom aplikacija rezultiralo je brojnim hapšenjima i optužnicama u BiH. Na mukama su se našli osumnjičeni za šverc droge, pranje novca, uzimanje mita i druga teška krivična djela.

Prema podacima dostupnim na sajtu Tužilaštva BiH, u periodu od 2021. do kraja 2024. godine, tim tužilaca zaduženih za predmet Sky je u saradnji sa policijskim i bezbjednosnim agencijama u BiH sproveo oko 30 različitih operacija koje su kao rezultat imale hapšenje ili pritvor više od 170 osumnjičenih.

Do sada je podignuto i potvrđeno 10 optužnica protiv 68 osoba, a 16 optuženih se u tri slučaja izjasnilo krivim i po tom pitanju su donesene pravosnažne presude.

Treba dodati i činjenicu da je dosadašnjim istragama obuhvaćeno 28 zaposlenih u policijskim i agencijama za sprovođenje zakona, od čega su pet policijski službenici, a tu je i jedan ministar bezbjednosti BiH.

“Među osumnjičenima se nalaze aktivni policijski službenici, uključujući i visoke zvaničnike iz raznih agencija za provođenje zakona, kao i dva advokata i sudija”, podsjećaju iz Tužilaštva BiH.