Connect with us

Svijet

SONARNO ORUŽJE UZROK HAVANSKOG SINDROMA? Nova istraga sugeriše koja se država krije iza napada na diplomate

Mediji “The Insider”, “Der Spiegel” i “CBS” sproveli su zajedničku istragu koja sugeriše da je misteriozni Havanski sindrom, koji je pogađao američke diplomate u posljednjih nekoliko godina, može biti povezan sa ruskom obavještajnom službom.

Zajednička istraga je u okviru emisije “60 minuta” zaključila da bi Havanski sindrom “mogao biti povezan sa upotrebom sonarnog oružja od strane ruskih tajnih službi”.

U izvještaju se navodi da “otkriveni dokazi sugerišu da neobjašnjivi abnormalni zdravstveni incidenti mogu poticati od upotrebe usmjerenog energetskog oružja koje su koristili pripadnici ruske jedinice GRU 29155”.

Ruska jedinica GRU 29155 odgovorna je za operacije u inostranstvu, a do sada je već okrivljena za nekoliko incidenata, uključujući i pokušaj trovanja Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji 2018, piše Euronews.

Prvi put prijavljen 2016. godine, kada su američke diplomate u glavnom gradu Kube prijavile da su se razboljele i čule prodorne zvukove noću, Havanski sindrom je podstakao spekulacije da je strani faktor napadao američko osoblje koristeći nepoznato sonarno oružje.

Ostale simptome, među kojima su krv iz nosa, glavobolje i probleme sa vidom, potom je prijavilo i osoblje ambasada u Kini, Evropi i Vašingtonu.

Kremlj je odbacio ove optužbe
Fenomen je inače dobio ime po glavnom gradu Kube, jer se vjerovalo da je prvi slučaj otkriven 2016. godine, premda nova istraga sugeriše da je možda bio prisutan i u Njemačkoj 2014. godine.

Simptomi Havanskog sindroma
Neki od simptoma podrazumijevaju dugotrajne glavobolje praćene “senzornim pojavama”, poput zvukova, pritiska ili toplote. Uz to, prisutne su i vrtoglavica i mučnina praćene bolovima u glavi ili vratu.

Žrtve bi, kako se prenosi u brojnim izvještajima, iznenada začule čudan zvuk koji bi trajao u rasponu od 20 sekundi do 30 minuta. Često je počinjalo zvukom koji su ljudi opisivali kao “zujanje” i, “brušenje metala”, prenosi BBC. Oni koji nisu čuli zvuk, osjećali bi određenu toplotu i pritisak, a neki su se mjesecima mučili sa vrtoglavicom i umorom.

Prema podacima Stejt departmenta, u tom prvom naletu pogođeno je bilo više od 20 članova osoblja. Iako su SAD i Kuba 2015. godine obnovile diplomatske odnose, slučajevi su primorali Vašington u kom je u to vrijeme sjedio predsjednik Donald Tramp, da povuče gotovo polovinu osoblja.

Prije tri godine je kao prilično veliko iznenađenje stigla i vijest da je Centralna obaveštajna agencija (CIA) evakuisala službenika koji je služio u Srbiji i pretrpio “teška oštećenja nastala zbog neuroloških napada”. Tu informaciju prenio je “Wall Street Journal”, pozivajući se na saznanja tadašnjih zvaničnika SAD.

CIA osporila postojanje sindroma?
Prije dvije godine, CIA je u istrazi zaključila da iza misterioznog Havana sindroma ne stoje Rusija ili Kina, kao i da se simptomi ne mogu pripisati bolesti izazvanoj mikrotalasima. Većina od 1.000 prijavljenih slučajeva može se objasniti uzrocima okoline, nedijagnostikovanim zdravstvenim stanjima ili stresom, a ne kontinuiranom globalnom kampanjom strane sile, rekli su zvaničnici CIA.

“CIA je priznala da američke špijune/diplomate ne napadaju strani protivnici. ‘Havanski sindrom’ je masovna histerija”, napisao je tada poznati istraživački novinar Bendžamin Norton, dodajući da su oni “koji šire ovu lažnu teoriju zavere” mediji “New York Times”, “CNN”, “Fox”, “Guardian” i drugi.

Profesor sociologije koji je specijalizovan za fenomen masovne histerije i teorije zavjere, dr Robert Bartolomju, smatra da je Stejt department “odmah požurio da objasni slučaj koristeći najegzotičnija i nategnuta objašnjenja”.

“Ovo je slučaj lošeg novinarstva, loše vlade i loše nauke, i primjer miješanja politike sa naukom”, rekao je Bartolomju, koji je sa još jednim kolegom autor knjige o Havana sindromu.

Nakon izvještaja CIA u kome stoji da iza Havana sindroma ne stoje strane sile, saopšteno je ipak da će se nastaviti istraga u vezi sa više od 20 još neobjašnjenih slučajeva, i to u Beču, Parizu, Ženevi i Havani.

Pored tih slučajeva, još jedan značajan broj ostaje neobjašnjen, citirao je “NewYork Times” analizu jednog zvaničnika CIA.

Related Topics:

Svijet

ZNATE LI ŠTA NAJVIŠE IZVOZIMO U AMERIKU? Nije ni voda ni krompir, nego ORUŽJE I MUNICIJA

Dok se procjenjuju efekti odluke o uvođenju visoke carinske stope za proizvode iz BiH, koji se plasiraju na američko tržište, Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila nam je podatke o ukupnoj vrijednosti izvoza u SAD, koji je u 2023. godini iznosio 120.118.189 KM.
U prošloj godini iz BiH su izvezeni proizvodi čija je ukupna vrijednost 148.591.125 KM, a ubjedljivo najviše prihoda ostvareno je prodajom oružja i municije.

Vrijednost izvoza bh. namjenske industrije u 2024. godini iznosila je 78.869.198 KM.

Značajniju vrijednost imali su aluminij i proizvodi od aluminija (10.253.726 KM), Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi (10.138.617 KM), namještaj, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi (7.300.597 KM), cink i proizvodi od cinka (6.801.485 KM), te igračke, rekviziti za društvene igre i sport (6.282.903 KM).

U ovoj godini, zaključno sa 28. martom, na američko tržište izvezene su robe u vrijednosti od 60.867.862 KM, od čega se na oružje i municiju odnosi 41.145.443 KM.

Nakon jučerašnje odluke američke administracije, na uvoz proizvoda iz BiH SAD će primjenjivati carinsku stopu od 35 posto.

(Avaz) Foto. AP

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Nastavi čitati

Aktuelno