Connect with us

Društvo

SPAS ZA ZDRAVSTVO ILI NOVI IZAZOV? Evo koji specijalisti su najtraženiji u Srpskoj!

Javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, prema Godišnjem planu specijalizacija i supspecijalizacija za 2025. godinu, odobreno je 471 specijalizacija i 40 supspecijalizacija, dok su privatnim odobrene 33 specijalizacije.

Prema podacima koji su objavljeni u “Službenom glasniku Republike Srpske”, u ranije pomenutom planu navodi se da je dodijeljeno i 10 specijalizacija visokoškolskim ustanovama zdravstvene struke i pravnim licima koja obavljaju zdravstvenu, odnosno farmaceutsku djelatnost, a jedna supspecijalizacija odobrena je Medicinskom fakultetu Foča kao visokoškolskoj ustanovi zdravstvene struke.

Ukupno je, prema podacima iz “Službenog glasnika RS”, dodijeljeno 555 specijalizacija i supspecijalizacija.

Među najviše odobrenih specijalizacija za ovu godinu u Srpskoj nalaze se specijalizacije iz oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i to njih 36, kao i porodične medicine.

Takođe, dodijeljeno je i 27 specijalizacija za internu medicinu.

Najviše specijalizacija, kao i supspecijalizacija, odobreno je Univerzitetskom kliničkom centru RS, i to 230 specijalizacija i 24 supspecijalizacije.

Među odobrenim specijalizacijama koje su dodijeljene UKC Srpske najviše je iz oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i to 19, a zatim slijedi interna medicina sa 14 i kardiologija sa 10.

“Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske odobreno je i po osam specijalizacija za oblasti internističke onkologije, urgentne medicine, radiologije i abdominalne hirurgije”, navodi se, između ostalog, u planu.

Kada je riječ o supspecijalizacijama, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u RS su, između ostalog, odobrene supspecijalizacije iz intenzivne medicine i to šest, kao i farmakoterapije, bolesti zavisnosti, dječje fizijatrije, citologije i drugih oblasti.

Od bolnica, najviše specijalizacija, njih 26, dodijeljeno je bolnici “Sveti vračevi” iz Bijeljine, zatim “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora, i to 19, dok je, između ostalog, 18 dodijeljeno trebinjskoj bolnici.

Na listi domova zdravlja, po broju odobrenih specijalizacija, ističu se banjalučki sa 13, kao i laktaški i prijedorski sa po sedam.

Zdravstvenim ustanovama odobrene su i supspecijalizacije iz oblasti balneoklimatologije, kardiologije, dijetoterapije, virusologije i drugih sfera.

Nedeljko Lambeta, direktor Bolnice Trebinje, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je u protekle četiri godine, koliko je na čelu ove ustanove, dodijeljena 51 specijalizacija.

“Trenutno smo na broju 90 po pitanju specijalista i specijalizanata, a s obzirom na to da nam se gradi nova bolnica i da bi krajem ove godine trebala do bude završena i da preselimo, plan je da imamo 110 ili 120 doktora. Ovo su ključne specijalizacije koje nam nedostaju da bismo upotpunili kadar”, kaže Lambeta.

On dodaje da trenutno nemaju problema s kadrom, ali ne krije da su prije dva mjeseca, nažalost, ostali bez jednog ortopeda, ali su i taj nedostatak uspjeli nadomjestiti.

“Bilo je najava odlaska medicinskih sestara u Dubrovnik, ali do sada niko još nije tražio niti sporazumni raskid, niti bilo koji drugi vid prekida saradnje”, ističe Lambeta.

Mladen Gajić, direktor bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da godinama rade na obnavljanju kadra jer su u svojim planovima vidjeli da 40 odsto postojećeg kadra odlazi u penziju u periodu od 2020. do 2030. godine.

“Mi smo krenuli sa zanavljanjem svog ljekarskog kadra i proširenjem odjeljenja za koje smo smatrali da mogu približiti usluge građanima dobojske regije. Trenutno imamo više od 70 specijalizanata i sa još ovih 15 to će biti značajno pojačanje za našu bolnicu. Bićemo kadrovski osposobljeni u svakom pogledu”, navodi Gajić i dodaje da treba imati na umu da školovanje ovih kadrova traje godinama.

On ističe da su i sada kadrovski osposobljeni i da im ne odlaze radnici iz bolnice, ali nastoje da pravovremeno reaguju.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno