Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj prolazi kroz jednu od najtežih kriza posljednjih godina.

Sve manje narudžbi iz inostranstva, nedostatak radne snage i sve teži uslovi poslovanja proizvođače dovode u slijepu ulicu.

Dok se bore za opstanak i očuvanje 12.500 radnih mjesta, neki od njih sve više strahuju da bi uskoro mogli staviti ključeve u brave svojih fabrika.

Problemi u tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji, prema riječima Aleksandre Mihajlović Bijelić, sekretara Udruženja tesktila, kože i obuće u Privrednoj komori Republike Srpske, prije svega proizlaze iz činjenice da je riječ o izvozno orijentisanoj grani privrede, koja se najvećim dijelom oslanja na takozvane doradne poslove.

„Cijene repromaterijala se stalno povećavaju, troškovi proizvodnje rastu, takođe, tu moramo izdvojiti i rast energenata u ovom sektoru, ali isto tako i probleme kada je u pitnaju kvalifikovana radna snaga. Privredna komora je svakako, kao partner Vlade, predložila niz mjera koje se tiču generalno svih sektora, pa tako i tekstila, kože i obuće, za program ekonomskih reformi za period od naredne dvije godine, i svakako da očekujemo da će one biti prepoznate i od strane Vlade Republike Srpske, kada je u pitanju podrška, prije svega, prerađivačkoj industriji“, kaže Mihajlović Bijelić.

Posljedice ovakvog stanja osjeća i banjalučka Fabrika obuće „Bema“. Direktor Marinko Umičević kaže da su narudžbe iz inostranstva značajno smanjene, što se direktno odražava na poslovanje fabrike.

„Ja sam sad izgubio oko 70 radnika za vrijeme kampanje izbora. Ajde ti dođi u Vladu, ajde ti dođi u vrtiće, ajde ti dođi radi ovamo u agenciju, pa i više smo čak izgubili. Pala kupovna moć, pale narudžbe, nema te plate koja će stići ovu skupoću. Mi sad opet zagovaramo tu najnižu platu, to je svake godine isti cirkus, mi se moramo boriti za najvišu platu zarađenu.

Nama je neki dan bio ovdje naš partner, i mi tražimo jedan cent, pošto kod nas je norma. Evo ovaj novi sindikalac, ja sam mislio da niko ne može doći gori od Ranke Mišić, evo sad ovaj čovjek nema veze o životu. Mi u realnom sektoru imamo pojedinačnu normu, ne možemo mi licitirati najnižu platu jer i ta se najniža plata mora zaraditi“, izjavio je Umičević.

Dodatni problem, ističe Umičević, predstavlja i nedostatak domaće prateće industrije.

Proizvođači obuće gotovo u potpunosti zavise od uvoza repromaterijala, poput kože, konca, ljepila, kalupa i drugih materijala neophodnih za proizvodnju.

„Mi ništa nemamo da kupimo osim pertli, eto imamo pertlu u Tesliću da kupimo. Ništa nemamo da kupimo od repromaterijala u Republici Srpskoj. Mi to malo što se snalazimo, kupovali smo u Hrvatskoj, kupovali smo u Srbiji, ali to je sve na kašičicu. Nisu to nekakve velike serije.

Evo mi smo prošle godine imali 450, pretprošle 550 hiljada realizacije što je jako dobro, a ove godine ćemo možda imati jedno 70 hiljada. Uništio nas je i Temu, a to je velika greška što smo se mi prema toj industriji obuće odnosili“, istakao je Umičević.

Ukoliko se nešto hitno ne preduzme, pitanje je vremena kada će se vrata pojedinih fabrika trajno zatvoriti. Problem je i nedostatak stručne radne snage, za koju ne postoje adekvatni obrazovni programi i edukacije, dok se obućarski zanat sve manje promoviše i vrednuje. Obućari tvrde da nadležni u Vladi Republike Srpske godinama ne pokazuju dovoljno sluha za ovu granu privrede.

(BN) Foto: BN

Srpska demokratska stranka (SDS) saopštila je da je spremna na razgovore o zaštiti interesa Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, ali pod jasnim uslovima i isključivo u okviru institucija Republike Srpske.

Iz SDS-a navode da bi u razgovorima sa SNSD-om učestvovali u zajedničkoj delegaciji sa Pokretom Sigurna Srpska, te da se sastanak može održati jedino u prisustvu predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

Kao ključne uslove za dijalog, SDS ističe nultu toleranciju prema političkoj korupciji i prihvatanje njihovog prijedloga o izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Vijeće naroda RS.

Od bloka predvođenog SNSD-om traže da prije sastanka potvrditi prihvatanje prijedloga prema kojem bi se u Narodnoj skupštini RS predložilo ukupno pet kandidatskih lista za Dom naroda PS BiH i osam za Vijeće naroda RS, pri čemu bi svaki blok predložio broj lista srazmjeran osvojenim glasovima na izborima.

Iz stranke poručuju da je cilj ovog zahtjeva sprečavanje političke trgovine i pritisaka, kako bi izbor delegata odražavao stvarnu volju birača. Ukoliko SNSD prihvati navedene uslove, SDS je spreman za sastanak prije konstitutivne sjednice Narodne skupštine RS.

(BN)

Gradska uprava Banjaluke, na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, nastavlja sa sprovođenjem strateških pronatalitetnih i socijalnih mjera koje direktno rješavaju jedno od najvažnijih životnih pitanja građana – rješavanje stambenog pitanja. Pred odbornicima Skupštine grada na predstojećoj sjednici, zakazanoj za 19. novembar, naći će se Prijedlog odluke o raspisivanju novog javnog konkursa za dodjelu prava građenja na gradskom zemljištu bez naknade.

Ovim prijedlogom predviđeno je novih 60 atraktivnih parcela u vlasništvu Grada na području naselja Borkovići Donji, gdje će pravo građenja biti osnovano potpuno besplatno na period od čak 99 godina.

Nastavak uspješne demografske prakse

Riječ je o kontinuitetu politike koja je već tokom ljeta ostvarila izuzetan uspjeh i naišla na ogroman odziv građana. Na prethodnom konkursu pristiglo je čak 350 prijava, a Gradska uprava je kroz transparentan proces obezbijedila rang-listu sa čak 202 gradske parcele. Korisnici poput Jova Vasića, koji je sa porodicom godinama dijelio krov sa roditeljima, javno su posvjedočili koliko ova konkretna pomoć Grada znači za osamostaljivanje i stvaranje sigurnog doma za djecu u Banjaluci.

Novi krug konkursa predstavlja još jedan dokaz opredijeljenosti administracije da gradsko zemljište stavi u službu svojih građana, umjesto da ono stoji neiskorišteno.

Zaštita od zloupotreba: Parcele isključivo za istinske potrebe

Kako bi se spriječile bilo kakve zloupotrebe i osiguralo da zemljište završi u rukama onih kojima je zaista neophodno, Gradska uprava je definisala jasne i pravedne mehanizme:

• Rokovi za gradnju: Korisnici su u obavezi da u roku od šest mjeseci od primopredaje podnesu zahtjev za građevinsku dozvolu, a stambeni objekat moraju izgraditi u roku od deset godina od dobijanja odobrenja za građenje. U suprotnom, pravo građenja se ukida.

• Zabrana preprodaje: Izgrađeni domovi neće se moći prometovati niti prodavati u periodu od deset godina od izdavanja upotrebne dozvole, čime se onemogućava preprodaja i garantuje da je cilj mjere trajno stambeno zbrinjavanje porodica.

Ko ima pravo na besplatan plac?

Konkurs je usmjeren na tri ključne društvene kategorije:

1. Porodice sa četvoro i više djece: Podnosilac zahtjeva mora imati najmanje četvoro djece (bračne, vanbračne, usvojene ili pod starateljstvom koja žive u zajedničkom domaćinstvu).

2. Mladi bračni parovi: Oba supružnika moraju imati do 35 godina u momentu prijave, uz državljanstvo BiH i zaključen brak.

3. Samohrani roditelji: Lica sa formalnim statusom samohranog roditelja utvrđenim kroz rješenje Centra za socijalni rad.

Za sve kategorije obavezan uslov je najmanje dvije godine neprekidnog prebivališta na području Banjaluke prije raspisivanja konkursa, kao i da u vlasništvu ne posjeduju nekretnine na teritoriji Republike Srpske ili u mjestu svog rođenja.

Usvajanjem ove odluke 19. novembra, Banjaluka bi još jednom potvrdila status lokalne zajednice sa najkonkretnijim mjerama podrške mladima i porodicama u cijelom regionu.