Connect with us

Društvo

SPREMA LI SE SMANJENJE PLATA U JAVNOM SEKTORU? Preporuka MMF/a podrazumjeva ograničenje potrošnje u BIH

Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori su apelovali na vlasti u BiH da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Naveli su da je potrebno bolje usmjeravanje socijalne potrošnje, podsticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda.

Istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u podsticanju održivog razvoja.

“Rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što ima posljedice za BiH. Štaviše, očekuje se da će globalno pooštravanje finansijskih uslova opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je BiH dobila u decembru 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha. Ekonomski rast je pao sa 7,4 odsto u 2021. na 3,9 odsto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do nivoa od dva odsto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 odsto u oktobru 2022. godine i od tada kontinuirano pada, ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na šest posto u 2023. godini”, navode iz MMF-a.

Dodaje se da su prisutni visoki negativni rizici, koji uključuju moguće naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti na domaćem planu, te realizaciju finansijskih rizika.

“Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini i ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 odsto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Nagli porast tekuće potrošnje zbog mjera za ublažavanje krize izazvane porastom troškova života popraćen je manjim povećanjem kapitalne potrošnje. Ukupni dug pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini takođe zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Sa rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga”, pojasnili su iz Međunarodnog monetarnog fonda.

Dalje stoji da su izvršni direktori istakli da je nakon oporavka u 2021. godini rast u Bosni i Hercegovini usporen, dok je inflacija, iako u opadanju, i dalje povišena.

“Uzimajući u obzir kontinuiran visoki rizik i neizvjesnost u vezi ekonomskih izgleda, direktori naglašavaju potrebu za odlučnim politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. U tom kontekstu, oni naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa i apeliraju da se kandidatski status za EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi. Jačanje provedbe preporuka MMF-a uz podršku putem izgradnje kapaciteta takođe će biti važno.

Direktori su potcrtali potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka, uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, te smanjenja pritiska zbog potreba za finansiranjem. Pozdravili su korake koje su vlasti pravovremeno poduzele da bi ojačale aranžman valutnog odbora, koji je do sada dobro služio zemlji. Oni su savjetovali vlastima da dozvole povećanje kamatnih stopa u odgovoru na uvjete na tržištu, uz istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje finansijske stabilnosti.

Takođe, apeluje da se ne prihvataju pozivi Centralnoj banci da finansira entitetske budžete ili da kreditira privatni sektor. Centralna banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi u odnosu na evrozonu i smanjila rizik za odliv kapitala. Direktori su naglasili da Agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere koje narušavaju kamatne stope, te da trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera.

Naglasili su potrebu za unapređenjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u izuzetnim slučajevima.

“Direktori su naglasili važnost strukturalnih reformi da bi se ubrzao rast, promovirala zelena i digitalna tranzicija i podigao životni standard. Pozvali su na ubrzanje reformi u upravljanju i apelovali su na vlasti da zatraže MMF-ovu dijagnostičku procjenu upravljanja s ciljem pružanja pomoći u identifikaciji ključnih slabosti i uspostavljanju prioriteta u reformama. Direktori takođe apeluju na vlasti da hitno usvoje novi zakon o sprečavanju pranja novca i da prioritetno implementiraju zakonski okvir za sprečavanje korupcije. Kontinuirani napori u pravcu jačanja transparentnosti i nadzora nad javnim preduzećima i dalje su važni. Po pitanju klimatskih promjena, preporučili su jačanje napora u pravcu dekarbonizacije privrede, povezivanje tržišta električnom energijom sa tržištem EU, i prelazak na obnovljive izvore energije”, zaključuje se u saopštenju MMF-a.

Društvo

ALARMANTNO I NEIZDRŽIVO! Novi talas poskupljenja u BiH

Porast troškova života u BiH postaje sve izraženiji, a najave novih poskupljenja dodatno zabrinjavaju građane koji svakodnevno prate rast cijena.

Inflacija u Bosni i Hercegovini dvostruko je veća nego u Evropskoj uniji, pokazuju podaci Evrostata i Agencije za statistiku BiH. Tako je u septembru inflacija u BiH iznosila 4,2%, dok je u Evropskoj uniji bila 2,2%.

Iz Agencije za statistiku BiH naveli su da je nivo cijena u septembru, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, viši za 4,2%, piše Večernji list BiH.

Hrana pod najvećim udarom
“Prosječan rast cijena zabilježen je u kategorijama: hrana i bezalkoholna pića za 7,8%, alkoholna pića i duvan za 3,9%, stanovanje i režijski troškovi za 2,3%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje domaćinstva za 1,3%, zdravstvo za 5,9%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,8%, obrazovanje za 3,6%, restorani i hoteli za 8%, te ostala dobra i usluge za 3%.Pad cijena zabilježen je u kategorijama: od‌jeća i obuća za 7,5% te prevoz za 0,8%”, navodi se iz Agencije za statistiku BiH.

S druge strane, iz Evrostata su saopštili da je inflacija u evrozoni u septembru porasla na 2,2% sa dva odsto u avgustu – najviši nivo u posljednjih pet mjeseci. Rast cijena usluga i nešto manji pad cijena energenata uticali su na ukupno povećanje. Temeljna inflacija ostala je na 2,3%, što pokazuje da inflatorni pritisci i dalje traju.rema njihovim podacima, cijene hrane, alkohola i duhana porasle su za 3%. To znači da su i dalje više nego prošle godine, ali je rast ipak usporen u odnosu na august, kada je iznosio 3,2%. Cijene industrijskih proizvoda ostale su stabilne, dok su energenti nastavili padati sporijim tempom – ovog puta za 0,4%, u odnosu na pad od 2% mjesec ranije, prenosi Tuzlanska.ba.

Prognoze za BiH nisu ohrabrujuće
Građani BiH najviše troše na hranu, a upravo su prehrambeni proizvodi poskupjeli skoro duplo više od ukupne inflacije – čak 7,8%. To značajno opterećuje kućne budžete, a nažalost, rast cijena hrane mogao bi se nastaviti.

Poskupljenja hrane i ostalih roba odavno nisu novost, jer su građani stalno suočeni s novim talasima povećanja cijena. Prema svemu sudeći, i kraj ove i početak naredne godine bit će obilježeni novim rastom cijena, koji bi mogao biti lančan.Dodatni pritisak stvorila je i najava povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj od januara sljedeće godine. Nakon ove objave uslijedila su upozorenja privrednika da će rast minimalca gotovo sigurno izazvati i rast cijena.

Brašno, jaja i osnovne namirnice mogle bi dodatno poskupjeti
Potpredsjednik Unije poslodavaca RS-a Saša Trivić upozorio je da će “s novim povećanjem najniže plate od sljedeće godine stići i novi val poskupljenja”.

Ekonomisti dijele isto mišljenje – povećanje minimalne plate povećaće troškove proizvodnje, što će neminovno uticati na daljnji rast cijena.

Gorivo je već poskupjelo, a najavljeno je novo povećanje. Mlinari takođe ne isključuju mogućnost rasta cijena brašna”Vreća od 25 kg brašna tip 500 trenutno košta oko 22,50 KM. Ako gorivo i struja dodatno poskupe, ni cijena brašna neće ostati ista”, navode mlinari.

Zbog situacije na svjetskom tržištu očekuje se i rast cijena kafe, kakaa i svih proizvoda koji ih sadrže. Problem su i lješnjaci, čija cijena raste, pa će i čokolade i ostali proizvodi koji ih koriste vjerovatno poskupjeti.

Peradari najavljuju da će cijena jaja porasti za 10 do 12%.
Predrag Miličić, direktor Agreksa i predsjednik Zajednice peradara RS-a, kaže da su razlozi tržišna kretanja i rast proizvodnih troškova.

“Cijene će porasti za oko 25 do 30 feninga na 10 jaja, što je povećanje od oko 12%”, izjavio je Miličić, dodajući da se nakon toga može očekivati još jedan skok cijena, ali za sada nije poznato koliki.

BiH, prema njegovim riječima, trenutno ima najpovoljnije cijene jaja u regionu – od 3,50 do 3,70 KM za 10 komada, dok se u akcijama mogu naći i ispod tri marke.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Narandžasto upozorenje zbog jakog do OLUJNOG VJETRA!

Federalni hidrometeorološki zavod upozorio je na jake do olujne udare vjetra koji se očekuju zbog čega je izdato narandžasto upozorenje.
Najavljen je vjetar jačine između 50 i 70 kilometara na čas, koji će krajem dana biti u postepenom slabljenju.

Stanovništvo je pozvano da preduzme mjere opreza i da bude spremno na prekid aktivnosti na otvorenom.
Očekuje se toplo, vetrovito i promenljivo oblačno uz sunčane periode. Tokom noći i jutra na jugozapadu i jugu oblačno s kišom i pljuskovima. Kiša će tokom dana na jugu jačati i širiti se ka istoku, a u Hercegovini će biti i lokalnih pljuskova s grmljavinom uz obilnije padavine”, navode iz RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

PROMJENA VREMENA STIŽE VEĆ SUTRA! Snijeg u planinama

Promjena vremena, koja donosi padavine, stiže sutra kada se očekuju kiša i jak vjetar, a uz nagli pad temperature u večernjim časovima snijeg je moguć u planinskim predjelima, najavili su hrvatski meteorolozi.

Duvaće umjeren do jak jugozapadni vjetar, u planinama na udare i olujan, a uveče će naglo okrenuti na sjeverac i sjeveroistočni. Prema večeri doći će i do pada temperature i u noći ponegdje u planinama može biti snijega.

U utorak će doći do postepenog smirivanja sa zapada, uz nagli pad temperature, pa zbog toga u planinama treba računati na snijeg.

Razvedravanje se očekuje u noći na srijedu i u srijedu.

Drugi, snažniji prodor hladnog vazduha meteorolozi prognoziraju za kraj sljedeće sedmice, pa se u planinskim krajevima iznad 1.200 metara očekuju susnježica i snijeg, dok se u nizinama očekuju samo povremene snježne pahulje bez stvaranja značajnijeg pokrivača.

Nastavi čitati

Aktuelno