Divlji konji u Livanjskom polju, koji se predstavljaju kao atrakcija tog kraja, u stvari su podivljali konji vrijednih srpskih domaćina koji su ih morali pustiti kada su usljed rata bili prinuđeni da napuste ognjišta na Kupresu, u Glamoču, Grahovskom i Livanjskom polju, rekao je Srni publicista Jovo Bajić.

Bajić je naveo da sve do završetka rata divljih konja na tom području nije bilo, niti ih je neko vidio i niti čuo za njihovo postojanje, te da se prava istina o njihovom porijeklu zaobilazi.

On kaže da je srpsko stanovništvo sa tog područja, koje je bilo izrazito stočarsko, bježeći ispred neprijatelja ostavljalo svoja stada i krda, koji su završili kao ratni plijen ali su se konji odmetnuli i spasili. Bajić je naveo da je ta populacija konja opstala i sačuvala se jer su životinje zajednice, ždrijebe se u čoporima, a vuk i medvjed im ne mogu ništa jer se zajedno brane tako što ne dozvoljavaju da im se priđe.

Kada su prvi Srbi počeli da dolaze u obilazak kupreških sela poslije dvije, tri godine, njihovih ljubimaca tamo više nije bilo.

“Oni su podivljali, odmetnuli se, otišli iz sela, grupisali se i našli za sebe najpovoljnije prostore, gde imaju vodu, šumu, gde je zaklonjeno, gde su pašnjaci i šume”, rekao je Bajić.

Ukazao je da je u tom periodu vjerovatno iskorijenjena i podvrsta kupreške pramenke, ovce izuzetnih karakteristika.

“Neke porodice imale su više od 1.000 ovaca. Kada su se Srbi povukli u oktobru 1994. godine došli su Hrvati i sve su to opljačkali. Govorilo se da se `zapadna Hercegovina zabelila od kupreških ovaca`. Oni su sve to potamanili, klali kao ratni plen trijumfalno”, ispričao je Bajić.

Napomenuo je da su srpske kuće na tom području bile opljačkane, ali čitave i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, sve do 1997. godine, a onda su zapaljene da bi se trajno spriječio povratak Srba.

“Kuprešani koji su uz dozvolu i u pratnji Kfora u junu 1997. godine otišli u selo Vukovsko u pokušaju da pronađu i dostojno sahrane one koji su poginuli braneći ognjišta posvedočili su mi da su sve kuće bile čitave, ali kada su otišli naredni put ostalo je samo nekoliko kuća”, rekao je Bajić. U Vukovskom, koje je jedno od najljepših sela tog djela BiH, ove godine će prezimiti svega pet duša. Selo je prije Drugog svjetskog rata imalo 3.000 stanovnika.

Srbe su tamo skoro iskorijenili, ali srpski konji slobodno trče zemljom koja je vijekovima bila – srpska.

Na zvaničnim prezentacijama o populaciji ovih konja po pravilu se navodi da oni nisu izvorni divlji konji, nego su potomci podivljalih domaćih konja koji su služili u poljoprivredi sve dok ih u toj ulozi nije potisla mehanizacija pedesetih godina 20. vijeka kada su ostavljeni da žive sami, jer više nije bilo potrebe za njima.

Derivati na benzinskim pumpama širom BiH iznose u prosjeku oko 2,40KM. Na tome, izgleda, neće stati.

Rast cijena na svjetskom tržištu doveo je do poskupljenja goriva, ali tendencija rasta je i dalje prisutna, poručuju stručnjaci. Ponovni rast cijena goriva zavisi od zaliha derivata koje distributeri imaju i od kretanja cijena na berzi.

– Razlog rasta cijena je rast kotacija na evropskom tržištu, pogotovo dizelskog goriva koji je prouzrokovan geopolitičkom situacijom, uvođenjem sankcija određenim ruskim kompanijama, kao i napadima na rafinerije od strane Ukrajine. Prema trenutnim parametrima koje mi vidimo, kurs dolara i cijene na berzi, nažalost, možemo očekivati rast i preko ovih 2,40 KM – rekao je za ATV Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima privredne komore Republike Srpske.

Poskupljenje nafte i naftnih derivata dovešće i do porasta cijena prehrambenih namirnica, ističu iz Udruženja potrošača. Ali čak i kada nafta pojeftini na svjetskom tržištu, to se ne odražava na cijene na pumpama, a pogotovo ne prati cijenu osnovnih životnih namirnica.

– Imamo situaciju da je trgovcima stavljeno na volju da samostalno odlučuju koliko će i kada da poskupe, a u suštini i poskupljenje nafte u ovom slučaju im služi samo za izgovor da bi mogli da poskupe i cijene, ionako već skupih, osnovnih životnih namirnica – rekao je Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

Ekonomisti upozoravaju da problem ekonomije Republike Srpske i BiH leži u oligopolu i tzv. “ljepljivosti cijena”. Kada jednom nešto poskupi, teško mu pada cijena, a kada treba da poskupi lako se kreće naviše.

– Problem, ili naslijeđena pojava ekonomije u Republici Srpskoj i BiH je da smo mi jako mali. Kod nas većina tržišta, uključujući i tržište nafte, je neka vrsta oligopola. Bez obzira što imamo i veliki broj malih pupmi, dominantnu poziciju na tržištu zauzimaju tri ili četiri kompanije. Mi nemamo ni pretjerano efikasne institucije koje bi istraživale i sprečavale oligopolsko ponašanje – rekao je ekonomista Marko Đogo.

Cijene nafte na svjetskim berzama su u porastu, a taj trend rasta odraziće se i na bh. prostore, pa tako u narednim danima građane očekuju više cijene goriva za pet feninga po litru.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, cijene na berzama su u porastu, ali je u Srpskoj i u proteklom periodu bilo rasta cijena goriva.

“Očekujemo dodatni rast cijene goriva na pumpama za pet feninga”, kazao je Savić i dodao da je berza ta koja diktira cijene i ako se ovakav trend nastavi, građane očekuju više cijene.

Istakao je da je vrlo teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

I Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je za “Nezavisne novine” da je u posljednjih nekoliko dana došlo do povećanja cijene barela nafte na berzama.

“Ako ostanu ove cijene u narednoj sedmici, preko 63 dolara, realno je očekivati da će doći i do viših cijena naftnih derivata na pumpama u BiH”, kazao je Bečarević i dodao da će to biti za pet feninga po litru.

Kako je ranije za “Nezavisne novine” rekla Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ona nije iznenađena.

“Čini mi se da oni koji se bave prometom goriva sjede 24 sata i samo prate šta će se gdje dogoditi kako bi podigli cijene. Nekako uvijek ispadne da u ovakvim situacijama nemamo zalihe”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Podsjetila je da smo svjedoci kako su cijene goriva proteklih sedmica bile nešto niže.

“Osnovne životne namirnice nisu doživjele pad cijena, a sada će ovo uzrokovati lančano poskupljenje tih namirnica. Čim dođe do povećanja cijena goriva, svi trgovci jedva čekaju da poskupe i osnovne životne namirnice, čije su cijene već sada visoke”, istakla je tada Marićeva.