Polupuste plaže, bašte kafića i restorana te više od 50 posto slobodnih apartmana i soba u privatnom smještaju podsjećaju na pandemijske dane, dok stanovnici crnogorskog primorja još čekaju da sezona konačno počne, iako je kraj jula sve bliži, piše Nova.rs.

Uprkos slabom dolasku gostiju ove godine, cijene ne padaju – nedavno je javnost uzburkala vijest o ležaljkama u Pržnu, nedaleko od Svetog Stefana, koje stoje čak 200 evra, dok se na gradskim plažama cijene kreću između 15 i 120 evra. Privatni smještaj košta od 40 do 90 evra i više, zavisno od lokacije i kapaciteta.

Iako se na svakom koraku čuju strani jezici – italijanski, njemački, španski – i iako veći primorski gradovi u Crnoj Gori tokom cijele godine vrve od Rusa, Ukrajinaca i Turaka, mještani kažu da čekaju samo – Srbe.

“Gosti iz Srbije potroše sve što ponesu za sedam dana i vraćaju se kući. Ne žale novac, ne štede na odmoru, dok su ostali škrti. Ne trebaju nam takvi turisti. Ove godine imamo neuobičajeno malo gostiju iz Srbije i Bosne. Ljudi očito nemaju novca ni za smještaj ni za hranu iz trgovine jer je sve toliko skupo da ni mi ne znamo kako preživljavamo. Nema čak ni onih ‘paradajz turista’. Ipak, mislim da bi trebalo hitno spuštati cijene, možda nas avgust još donekle spasi”, naglašava Miljana, vlasnica salona ljepote u Budvi.

Manje cijene ili ništa od sezone

Dio mještana za slab odaziv gostiju iz Srbije krivi politiku.

“Oni koji su ove godine započeli posao na moru već strahuju od dugova i mogućeg bankrota. Prijatelj mi je otvorio kafić na plaži, najamnina je ogromna – desetine hiljada evra za sezonu – a to sigurno neće moći pokriti. Ovo nije kao u vrijeme korone, ali je dosta slično. Cijene u kafićima su visoke, ali o tome ne odlučujemo mi konobari, već gazde i država. Ako žele privući turiste, neka spuste cijene”, kaže Jovica, konobar koji radi u kafiću na crnogorskom primorju.

Većina vlasnika ili zakupaca plažnih objekata, restorana i kafića ujedno posjeduje i dio plaže na kojoj naplaćuju ležaljke i suncobrane.

“Na gradskim plažama cijene su niže, kreću se od 15 do 40 evra, ali čim se malo odmaknete od centra, gdje je više komfora, cijene rastu – i do 120, 150, pa i 200 evra. Malo ko sebi to danas može da priušti. Oni koji vode poslove ostaju bez klijenata i tonu u dugove, a oni koji bi došli na more, ne dolaze jer ne mogu platiti”, objašnjava on.

Ljudi primorani plaćati sunčanje

Najskuplje je ipak na plaži. Za četvoročlanu porodicu, za jedan dan – tačnije, nekoliko sati na plaži – potrebno je minimalno 50 evra. Plaže su prepune ležaljki, a turisti su primorani plaćati sunčanje, iako bi mnogi raširili vlastiti peškir – što ih ne bi ništa koštalo.

Na mjestima gdje su ležaljke – peškiri su zabranjeni, a cijene kafe, sokova, alkohola i obroka su i do tri puta veće nego u lokalima udaljenim od plaže ili centra grada. Čak su i sladoledi dvostruko ili trostruko skuplji nego u trgovini.

“I prošle godine je sezona počela kasnije, ali već u ovo vrijeme imali smo goste i sve je bilo puno. Ove godine su maj i jun bili bolji od jula, a vidjećemo šta će biti u avgustu. Nije nam jasno šta se događa. Javljaju nam se stari gosti koji godinama dolaze u ovo vrijeme i kažu da ne mogu uzeti godišnji odmor jer se boje da će ostati bez posla. Politička situacija u Srbiji očito zabrinjava ljude, strahuju za platu i radno mjesto, pa ne idu nigdje”, kaže Dragan Popović, koji iznajmljuje smještaj blizu Petrovca.

“Mi koji iznajmljujemo privatni smještaj najviše smo se oslanjali na goste iz Srbije i Bosne. Spustili smo cijene maksimalno, ali više ne možemo jer nam se ne isplati. Imamo mnogo poreza i troškova. Očito je turistima ove godine povoljnije otići u Grčku, čim kod nas nema nikoga. Imamo goste iz cijelog svijeta, ali Srbi su nam najdraži – od njih živimo. Turisti koji nisu iz regije ne troše mnogo. Dođu na tri-četiri dana, pa idu dalje. Večeraju u restoranima, spavaju u hotelu, ne ostavljaju napojnice, ne izlaze u klubove”, priča Dragan.

Albanski arheolog, Adrijan Anastasi, rekao je da su najvjerovatnije potrebne decenije kako bi se područje u potpunosti istražilo.

Arheolozi su uvjereni da su na albanskoj strani Ohridskog jezera pronašli ostatke najstarijeg naselja u Evropi. Navodno, na tom području postoje dokazi o organizovanom lovu i poljoprivrednim aktivnostima zajednice koja je ovdje živjela prije 8.000 godina.

Tim istraživača iz Švajcarske i Albanije svakodnevno po nekoliko sati provodi na tri metra dubine nalazeći drvene stubove koji su podupirali kuće.

Takođe su prikupili kosti domaćih i divljih životinja, kao i predmete od bakra i keramike koji su bili detaljno ukrašeni.

Albert Hafner, sa Univerziteta u Bernu, izjavio je da su slična naselja otkrivena u alpskom i mediteranskom regionu, ali da je naseobina na Ohridu, u mjestašcetu Lin, starija oko pola milenijuma, što znači da je postojala prije šest ili osam hiljada godina.

“Pošto se nalazi pod vodom, organski materijal je dobro očuvan i to nam omogućava da otkrijemo šta su tadašnji ljudi jeli i koje kulture su sijali”, poručio je Hafner.

Više studija je pokazalo da je Ohridsko jezero, na granici Sjeverne Makedonije i Albanije, najstarije u Evropi. Prema procjenama, staro je više od milion godina.

Starost jezera se utvrđuje kroz radiokarbonsko datiranje i dendrohronologiju koja mjeri godišnji rast godova na drveću. Više od hiljadu uzoraka drveta je sakupljeno na jezeru.

Vjeruje se da je naselje zauzimalo površinu od oko šest hektara, ali je svega 1 odsto iskopan i to nakon šest godina istraživanja.

Albanski arheolog, Adrijan Anastasi, rekao je da su najvjerovatnije potrebne decenije kako bi se područje u potpunosti istražilo.

“Na osnovu toga kako su živjeli, šta su lovili i jeli, i kako su gradili naselje, možemo reći da su za to vrijeme bili izuzetno pametni”, zaključio je Anastasi.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas u Požegi na velikoj proslavi povodom otvaranja auto-puta da je posao države da se pronađu odgovorni i za nadstrešnicu u Novom Sadu, ali i da slijedi vrijeme odgovornosti za sve one koji su uništavali zemlju poslije toga.
“To znači da će morati da odgovaraju svi oni koji su nam uništavali obrazovni sistem, koji su nam od fakulteta pravili svinjce, svi oni koji su nam razarali zemlju i instituciju u prethodnih nekoliko meseci. Ali ćemo isto tako morati i sebe da menjamo. Morat ćemo mi dobro da se pogledamo u oči i one ljude koji su vladali loše u svim sredinama gde smo na vlasti, i na centralnom i lokalnom nivou da menjamo u najkraćem mogućem roku”, rekao je Vučić.

Zahvalio je građanima što su, kako je rekao, sve vreme bili uz svoju zemlju. “Što Srbiju volite više od svega i što nikada, čak i kada je bilo teško, niste odustajali ni na jedan sekund. Mi smo, posle više meseci, uspeli jasno da pokažemo ljudima kakav nam je put u budućnost. Naš put u budućnost su novi putevi, nove pruge, nove fabrike, razvoj naše zemlje. Naš put u budućnost je da čuvamo mir i stabilnost naše zemlje. Naš put u budućnost je i to da nam se nikada više ne ponovi sve ovo što nam se događalo u prethodnih sedam meseci”, naglasio je Vučić.

Istakao je da su zahvaljujući upornosti ljudi, njihovoj snazi, ali i trpeljivosti i strpljenju, uspeli da pobede obojenu revoluciju i uništavanje Srbije.

“Mi moramo da se vratimo na to i da kažem da je naš posao kao države da se pronađu odgovorni i za nadstrešnicu u Novom Sadu, ali i da sledi vreme odgovornosti za sve one koji su nam uništavali zemlju posle toga”, naglasio je Vučić.

Zahvalio je uredniku Informera Draganu Vučićeviću što je, kako je rekao, sam organizaovao veselje u Požegi.

Predsednik Vučić je poručio, takođe, da će se izboriti protiv onih koji su kriminalom sticali bogatstvo, kao i protiv onih u svojim redovima.

Vučić je rekao da je na ulazu razgovarao sa jednim domaćinom koji mu je preneo da je zabrinut zbog toga što je “Vučić počeo da navija za one koji su se kriminalom obogatili, umesto da navija za običan narod”.

“Ja sam mu rekao, ako si to i na trenutak mogao da pomisliš, to znači da sam ja kriv i da ti nisam dovoljno srca pokazao kako ćemo protiv takvih da se borimo zajedno. I sad vam kažem, videćete da ćemo da se izborimo i protiv onih u našim redovima koji su kriminalom, korupcijom sticali bogatstvo”, naveo je Vučić.

Naglasio je su uspeli da pobede one koji su ogroman novac uložili u rušenje Srbije.

“Ne možete da sanjate šta su sve uložili samo da Srbija padne na kolena. Ali Srbin je takav da ma koliko bio ljut i na svoju državu, nekad i sa pravom nekad bez prava, ali i kada je ljut, Srbin ne dozvoljava da mu sruše državu. Zato ste vi odlučili da se suprotstavimo, da pružimo otpor na svakom koraku i da odbranimo svoju zemlju, da odbranimo svoju državu”, istakao je Vučić.

Događaju, pored ostalih, prisustvuju i predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, predsednik SNS Miloš Vučević, ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski i ministar policije Ivica Dačić.

(Tanjug) Foto: Tanjug/Marko Đoković