Connect with us

Region

SRBIJA OBILJEŽAVA DAN DRŽAVNOSTI! Budi nam ponosna!

Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Ovaj dan se u Srbiji slavi kao državni praznik od 2002. godine.

U znak sjećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. vijeka, odnosno začetak moderne srpske države Srbija obilježava Dan državnosti – Sretenje.

Na Sretenje 1804. godine, prije 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika.

Bila je to dobro promišljena odluka zbog činjenice da je Karađorđe posjedovao ne samo lične kvalitete, odlučnost i čvrstinu, već i ratno iskustvo u sklopu austrijskih frajkora 1788-1791.

Njegov izbor izvjesno je bio i posljedica sasvim osobenog ugleda koji je uživao. Važio je za žustrog, preduzimljivog, oštrog i odlučnog, ali i čovjeka britke pameti. Bio je takođe vješt trgovac, stokom. Pretežni izvor znatnijih prihoda onovremenih Srba sa prostora Beogradskog pašaluka bio je izvoz stoke u Austriju.

Bilo je poznato i da ne trpi neposlušnost, da je katkad prijek, pa i da lako poteže oružje.

Na zboru u Marićevića jaruzi kod Orašca, u središtu Šumadije odlučeno je da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u beogradskom pašaluku. Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan.

Neposredan povod bio je teror dahija poznat kao Sječa knezova, uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima.

Teror dahija je tada umjesto da sputa buntovnost Srba zapravo nenadano doveo do rasplamsavanja bune. Oni su prethodno 1801. godine ubili beogradskog pašu, da bi se samovolja potom uvećavala do početka ustanka 1804.

Pod vođstvom Karađorđa ustanici su ubrzo oslobodili veći dio pašaluka. Buna je najprije zahvatila krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju, potom Pomoravlje, Podrinje, odakle su buna nadalje širila prema jugu.

Kada je njihov položaj postao nemoguć, a pad Beograda bio nadomak, dahije su pokušale beg niz Dunav. Posjekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u Đerdapu. Odstranjivanje dahija dogodilo se uz podršku predstavnika legitimnih vlasti na Bosforu.

U prvoj fazi ustanka bitan moment bio je Boj na Ivankovcu, kod Ćuprije, avgusta 1805. kada su ustanici potukli vojsku Hafiz-paše, novopostavljenog čelnika Beogradskog pašaluka, koji je u potpunosti oslobođen 1807. godine. Ishod Prvog srpskog ustanka odredio je mir Rusije i Turske potpisan u Bukureštu 1812. godine.

Rusija se tada, suočena sa Napoleonovom invazijom, okreće ratu protiv Francuza i široke koalicije koju su oni predvodili.

Turska je Karađorđev ustanak ugušila 1813. Uslijedio je egozodus ustaničkih prvaka, i samog Karađorđa, potucanje “od nemila do nedraga” po Austriji i Rusiji.

U Srbiji, Turci u to vrijeme sprovode strahovit, neopisiv teror.

Pošto namjera primirivanja ustanika autoritetom Bećir paše, iz Bosne, nije donijela rezultate, Sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Bio je to prelomni moment, jer od njegovog poraza na Ivankovcu, postaje nesumnjivo da su Srbi u ustanku protiv turske vlasti uopšte.

Uslijedila je Hadži Prodanova buna 1814, i Drugi srpski ustanak aprila 1815. godine, na Cveti, u Takovu.

Prvi i Drugi srpski ustanak 1804. i 1815. godine, postupno su doveli do obrazovanja novovjekovne srpske države. Veliki njemački istoričar Leopold Ranke nazvao je taj period – Srpska revolucija.

Takođe, Srpskom revolucijom započinje i proces oslobađanja hrišćanskih naroda Јugoistočne Evrope od Turske. Ustanak Grka 1821. uslijedio je po srpskom uzoru.

Borba Srba za nezavisnost, započeta Karađorđevom bunom na Sretenje 1804. godine, uspješno je okončana decenijama potom, pored drugog zahvaljujući mudrosti i vještini knjaza Miloša Obrenovića.

Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804–1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, nephodnih za postupno oblikovanje državnog ustrojstva, počev od heraldičkih znamenja, pa do Velike škole, najviše zaslugom Dositeja Obradovića, prvog ministra (popečitelja) prosvjete obnovljene Srbije, što se uzima kao daleki začetak današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Prvi Ustav Kneževine Srbije

Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835, na taj dan, u Kragujevcu, donesen prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan – Sretenjski. Formalni naziv je tada zapravo bio Knjažestvo.

Njegov tvorac Dimitrije Davidović izradio ga je po uzoru na francuska ustavna rješenja iz 1791, 1814. i 1830, kao i ustav novoobrazovane Belgije iz 1831. Davidović je tvorac i termina – ustav. Prethodno je korišten termin – konstitucija, čemu je uostalom pridavano maglovito značenje.

Davidović je ustrojio zakonsko rješenje po najvišim standardima onovremenog poimanja političkih sloboda, ali sasvim neprimjereno prilikama u kojima se tadašnja vazalna Srbija nalazila. Između ostalog, u to vrijeme, ni Austrijsko carstvo, ni Turska, ni Rusija, nisu imale ustave. Upravo te zemlje izvršile su pritisak da se od Sretenjskog ustava odustane.

Na snazi bio samo 55 dana

Ustrojen po uzoru na najslobodoumnija ustavna rješenja onovremenog svijeta, poput Francuske, odnosno Belgije, Davidovićev ustav, iako usvojen, ostao je formalno na snazi svega 55 dana.

Sretenjski ustav bio je podijeljen na 14 poglavlja, i sadržao je 142 člana.

Predviđao je punu podjelu vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. Zamišljeno je da knjaz i Sovjet dijele izvršnu vlast. Veoma važno, Ustav je proklamovao ličnu neprikosnovenost, slobodu kretanja, zanimanja, punu pravnu ravnopravnost svih građana. Feudalni odnosi su sasvim odbačeni, kao i ropstvo.

Poređenja radi, u Habzburškoj Monarhiji feudalni odnosi su bili na snazi, većim dijelom, do revolucionarne 1848/49, u Rusiji do 1861. Njegov tvorac Dimitrije Davidović bio je znameniti novinar, diplomata, ministar.

Ustav koji je napisao, u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena, bio je krajnje slobodouman. Osim rijetkih izuzetaka poput Francuske, Belgije, ili SAD. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rješenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

RTRS (Foto: arhiva)

Related Topics:

Region

VUČIĆ MAKRONU IZLOŽIO SVOJE IDEJE O DODIKU “Ne mogu o tome govoriti, ne bi bilo fer”

Situacija u BiH je najteža tema u ovom trenutku, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom.

– Borio sam se da pronađemo kompromisno rješenje, jer ne mogu da prihvatim da je jedino rješenje hapšenje predsjednika Srpske Milorada Dodika – rekao je Vučić.

Istakao je da je to katastrofalno rješenje.
– To nije rješenje, to je pravljenje problema – jasan je Vučić.

Ističe da je zato izložio neke svoje ideje Makronu.

– O tome ne mogu da govorim i ne mogu da iznosim, ne bi bilo fer – rekao je Vučić.
Vučić izjavio i da je sa francuskim predsednikom razgovarao o brojnim pitanjima, prije svega o evropskoj budućnosti Srbije, ali i pitanjima u vezi sa “Ekspom” 2027.

– Molim Francusku da učestvuje u ‘Ekspo’, nadam se pozitivnom odgovoru – rekao je Vučić, dodajući da su govorili i o bilateralnoj saradnji, te o francuskim kompanijama u Srbiji, kao i o izazovima sa američkim tarifama.

– Francuska će raditi na smirivanju situacije u Ukrajini. Razgovarali smo i o Zapadnom Balkanu, predložio sam inicijative vezane za Republiku Srpsku i BiH. Govorio sam i da je Srbija u posljednja četiri meseca izdržala teror, na miran i demokratski način – istakao je Vučić.

Prema njegovim riječima, Makron i on konstatovali su da svet ulazi u nemirno doba, da dolaze teška vremena, i da svi moramo da se pripremimo za to.

Vučić je, takođe, rekao da su razgovarali o KiM, kao i da imaju sve bliže stavove.

– Ne mislimo isto o KiM, ali imamo sve bliže stavove. Makron duboko ulazi u to – napomenuo je Vučić.

Nastavi čitati

Region

DOČEK UZ POČASNU GARDU: Vučić u Parizu kod Markona, prije sastanka uputio molbu studentima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je danas u Jelisejsku palatu u Parizu gdje ga je dočekao predsjednik Francuske Emanuel Makron i počasna garda francuske vojske.

Vučića očekuje radni ručak sa Makronom, koji je francuski predsjednik priredio u njegovu čast.

Vučić je uoči sastanka izjavio da je zahvalan što će imati priliku da se sastane sa Makronom

Očekuje se da će dvojica lidera razgovarati o bilateralnoj saradnji, evropskom putu Srbije, geopolitičkoj situaciji i drugim temama

Ova posjeta dogovorena je krajem marta, kada su Vučić i Makron imali telefonski razgovor, a tom prilikom razgovarali su o svim aspektima saradnje dve zemlje i evropskom putu Srbije.

Francuski predsjednik je u avgustu 2024. godine boravio u zvaničnoj posjeti Srbiji, kada je pored Beograda posetio i Novi Sad.

Molba studentima
Vrijeme prije susreta iskoristio je da iz rezidencije Srbije u Francuskoj u video obraćanju pozove studente da se vrate nastavi ali i građane da se okupe u Beogradu 12. aprila u 19 časova ispred Skupštine Srbije.

Razlog što vam se obraćam je malo drugačiji. Ovih dana, kada smo vidjeli i cjelokupna javnost bila obaveštena kako izgledaju čuveni plenumi, da se na njima govori o izvršenju teških krivičnih djela, vidjeli smo da platforma za sprovođenje nasilja u Srbiji. Moja velika želja i molba prije svega studentima, da razmisle, da se vrate u svoje amfiteatre, u svoje učionice, da uče i rade – rekao je u video poruci Vučić.

Kako je dodao, njegova molba studentima je da razumiju da je prošlo vrijeme i pritisaka i nasilja.

– Moja molba samo da urade ono što je najbolje za sebe i da urade ono čega bi se ponosili oni i njihovi roditelji – poručio je Vučić između ostalog.

Nastavi čitati

Region

KORUPCIJSKA AFERA U HRVATSKOJ: Spavali u istoj sobi, a naplaćivali odvojene

Kancelarija evropskog javnog tužioca (EPPO) u Zagrebu i Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala upali su u Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske zbog sumnji na nezakonito korištenje evropskih sredstava.

Za sada je, prema dostupnim informacijama, pet osoba pod sumnjom da su preko putnih naloga izvlačili novac iz EU i hrvatskog proračuna.

Kako piše hrvatski Index, novac su izvlačili tako što su odlazili na putovanja, tamo dijelili jednu sobu, a kada su se vraćali, ispostavljali bi fakture za dvije odvojene sobe.

Tako su po putovanju uspjeli izvući između 200 i hiljadu evra. Na sporna putovanja išli su između 2019. i 2024. godine, i to u Njemačku, Irsku, Srbiju, Rumuniju i BiH.

“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske je krajem siječnja ove godine, a nakon provedene opsežne analize svojih stručnih službi, prijavilo USKOK-u uočene nepravilnosti vezane uz obračun putnih naloga nekolicine djelatnika iz tehničke domene informatičke potpore MVEP-a. U tijeku je postupanje nadležnih institucija”, saopštili su iz Ministarstva spoljnih i evropskih poslova.

Iz Ministarstva saznaju da niko od osumnjičenika nije poznat široj javnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno