Connect with us

Region

SRBIJA OBILJEŽAVA DAN DRŽAVNOSTI! Budi nam ponosna!

Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Ovaj dan se u Srbiji slavi kao državni praznik od 2002. godine.

U znak sjećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. vijeka, odnosno začetak moderne srpske države Srbija obilježava Dan državnosti – Sretenje.

Na Sretenje 1804. godine, prije 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika.

Bila je to dobro promišljena odluka zbog činjenice da je Karađorđe posjedovao ne samo lične kvalitete, odlučnost i čvrstinu, već i ratno iskustvo u sklopu austrijskih frajkora 1788-1791.

Njegov izbor izvjesno je bio i posljedica sasvim osobenog ugleda koji je uživao. Važio je za žustrog, preduzimljivog, oštrog i odlučnog, ali i čovjeka britke pameti. Bio je takođe vješt trgovac, stokom. Pretežni izvor znatnijih prihoda onovremenih Srba sa prostora Beogradskog pašaluka bio je izvoz stoke u Austriju.

Bilo je poznato i da ne trpi neposlušnost, da je katkad prijek, pa i da lako poteže oružje.

Na zboru u Marićevića jaruzi kod Orašca, u središtu Šumadije odlučeno je da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u beogradskom pašaluku. Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan.

Neposredan povod bio je teror dahija poznat kao Sječa knezova, uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima.

Teror dahija je tada umjesto da sputa buntovnost Srba zapravo nenadano doveo do rasplamsavanja bune. Oni su prethodno 1801. godine ubili beogradskog pašu, da bi se samovolja potom uvećavala do početka ustanka 1804.

Pod vođstvom Karađorđa ustanici su ubrzo oslobodili veći dio pašaluka. Buna je najprije zahvatila krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju, potom Pomoravlje, Podrinje, odakle su buna nadalje širila prema jugu.

Kada je njihov položaj postao nemoguć, a pad Beograda bio nadomak, dahije su pokušale beg niz Dunav. Posjekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u Đerdapu. Odstranjivanje dahija dogodilo se uz podršku predstavnika legitimnih vlasti na Bosforu.

U prvoj fazi ustanka bitan moment bio je Boj na Ivankovcu, kod Ćuprije, avgusta 1805. kada su ustanici potukli vojsku Hafiz-paše, novopostavljenog čelnika Beogradskog pašaluka, koji je u potpunosti oslobođen 1807. godine. Ishod Prvog srpskog ustanka odredio je mir Rusije i Turske potpisan u Bukureštu 1812. godine.

Rusija se tada, suočena sa Napoleonovom invazijom, okreće ratu protiv Francuza i široke koalicije koju su oni predvodili.

Turska je Karađorđev ustanak ugušila 1813. Uslijedio je egozodus ustaničkih prvaka, i samog Karađorđa, potucanje “od nemila do nedraga” po Austriji i Rusiji.

U Srbiji, Turci u to vrijeme sprovode strahovit, neopisiv teror.

Pošto namjera primirivanja ustanika autoritetom Bećir paše, iz Bosne, nije donijela rezultate, Sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Bio je to prelomni moment, jer od njegovog poraza na Ivankovcu, postaje nesumnjivo da su Srbi u ustanku protiv turske vlasti uopšte.

Uslijedila je Hadži Prodanova buna 1814, i Drugi srpski ustanak aprila 1815. godine, na Cveti, u Takovu.

Prvi i Drugi srpski ustanak 1804. i 1815. godine, postupno su doveli do obrazovanja novovjekovne srpske države. Veliki njemački istoričar Leopold Ranke nazvao je taj period – Srpska revolucija.

Takođe, Srpskom revolucijom započinje i proces oslobađanja hrišćanskih naroda Јugoistočne Evrope od Turske. Ustanak Grka 1821. uslijedio je po srpskom uzoru.

Borba Srba za nezavisnost, započeta Karađorđevom bunom na Sretenje 1804. godine, uspješno je okončana decenijama potom, pored drugog zahvaljujući mudrosti i vještini knjaza Miloša Obrenovića.

Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804–1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, nephodnih za postupno oblikovanje državnog ustrojstva, počev od heraldičkih znamenja, pa do Velike škole, najviše zaslugom Dositeja Obradovića, prvog ministra (popečitelja) prosvjete obnovljene Srbije, što se uzima kao daleki začetak današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Prvi Ustav Kneževine Srbije

Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835, na taj dan, u Kragujevcu, donesen prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan – Sretenjski. Formalni naziv je tada zapravo bio Knjažestvo.

Njegov tvorac Dimitrije Davidović izradio ga je po uzoru na francuska ustavna rješenja iz 1791, 1814. i 1830, kao i ustav novoobrazovane Belgije iz 1831. Davidović je tvorac i termina – ustav. Prethodno je korišten termin – konstitucija, čemu je uostalom pridavano maglovito značenje.

Davidović je ustrojio zakonsko rješenje po najvišim standardima onovremenog poimanja političkih sloboda, ali sasvim neprimjereno prilikama u kojima se tadašnja vazalna Srbija nalazila. Između ostalog, u to vrijeme, ni Austrijsko carstvo, ni Turska, ni Rusija, nisu imale ustave. Upravo te zemlje izvršile su pritisak da se od Sretenjskog ustava odustane.

Na snazi bio samo 55 dana

Ustrojen po uzoru na najslobodoumnija ustavna rješenja onovremenog svijeta, poput Francuske, odnosno Belgije, Davidovićev ustav, iako usvojen, ostao je formalno na snazi svega 55 dana.

Sretenjski ustav bio je podijeljen na 14 poglavlja, i sadržao je 142 člana.

Predviđao je punu podjelu vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. Zamišljeno je da knjaz i Sovjet dijele izvršnu vlast. Veoma važno, Ustav je proklamovao ličnu neprikosnovenost, slobodu kretanja, zanimanja, punu pravnu ravnopravnost svih građana. Feudalni odnosi su sasvim odbačeni, kao i ropstvo.

Poređenja radi, u Habzburškoj Monarhiji feudalni odnosi su bili na snazi, većim dijelom, do revolucionarne 1848/49, u Rusiji do 1861. Njegov tvorac Dimitrije Davidović bio je znameniti novinar, diplomata, ministar.

Ustav koji je napisao, u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena, bio je krajnje slobodouman. Osim rijetkih izuzetaka poput Francuske, Belgije, ili SAD. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rješenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

RTRS (Foto: arhiva)

Related Topics:

Region

KAKO JE GOVORIO TITOV UNUK: “Živim kao pas, od djeda sam naslijedio samo prezime”

Josip Joška Broz, unuk nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i dugogodišnji politički aktivista u Srbiji, preminuo je u 78. godini života. Vijest o njegovoj smrti potvrdio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.

“S nevjericom sam primio vijest da nas je večeras napustio moj prijatelj Joška Broz. S njim odlazi dio jednog vremena, a dolazi obveza novih generacija da čuvaju uspomenu i sjećanje na njega”, napisao je Dačić na društvenim mrežama, izrazivši saučšće porodici i “svim sljedbenicima Titovog vremena i politike”.

Joška Broz bio je predsjednik Komunističke partije, bivši narodni zastupnik u Skupštini Srbije te član Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije. Godine 2005. osnovao je udruženje građana “Josip Broz Tito” koje je djelovalo s ciljem očuvanja ideje jugoslavenskog socijalizma.

U intervjuima je znao isticati da mu od slavnog prezimena nije ostalo ništa. Godine 2017. izjavio je da “živi kao pas”, žaleći se na skromne uslove života uprkos poznatom imenu koje nosi. Tada je Newsweek pisao da Joška Broz preživljava s nešto više od 1.000 kuna mjesečno.

“Nisam materijalista da bih živio za to da dobijem tu imovinu, ali jesam za to da država sačuva imovinu kad joj je već ostavljena. Ako već nije sposobna, onda neka da nekome ko je može čuvati. Ali, ni to ne daju, jer bi se tako otkrilo da su najveći dio pokrali”, govorio je 2017. godine te dodao da je “najvredniji dio imovine završio u rukama ljudi iz vlasti”.

Joška Broz je na izborima 2016. godine bio i na listi koalicije “Ivica Dačić – SPS, JS – Zeleni Srbije”. Skraćenica JS je zapravo stranka Jedinstvena Srbija koju je vodio Dragan Marković Palma. Inače, Palma je bio dobar prijatelj Milana Bandića.

Joška Broz prošle je godine rekao da je pisao zemljama članicama Pokreta nesvrstanih da glasaju protiv rezolucije o Srebrenici.

“Meni je čast što sam mogao u ovoj situaciji poslati molbu svim nesvrstanim zemljama da ne prihvate ovu rezoluciju”, kazao je lani Joška Broz.

Napomenuo je da su se sve te zemlje oslobodile upravo zahvaljujući njegovom djedu i Jugoslaviji.

Joška Broz znao je govoriti i o zadnjim Titovim danima. Jednom prilikom prepričao je i zadnji susret s njim.

“U svoj toj muci sjetio se da je obećao kako će mi dati svoj karabin i pištolj za lov. Pozvao me k sebi i dao mi karabin i pištolj”, govorio je Joška, objavio je Telegraf.

“Ispostavilo se da je operacija učinjena prekasno. Gangrena je već zahvatila bubrege, zatim se razvila sepsa, pa umjetna koma… Branko Lalević je tada isključio aparat. Zašto se to priča? Taj čovjek je mrtav, zašto ga stalno vraćamo iz groba? Sve su to gluposti,” ispričao je.

“Sada pričaju da je zvao sveštenike, govorio stranim jezicima i pjevao neke kineske i japanske pjesme… Kako da ih je zvao kad je bio u komi? Ljudi, nije izgovorio ni jednu jedinu riječ, jedino mu se, posljednje večeri – to je bila subota – pomjerila desna obrva.

U nedjelju ujutro krenuo sam za Beograd, da uzmem čistu odjeću i obavim neke poslove. Tek što sam stigao, javili su mi da je umro. Samo sam rekao da nikome ništa ne govore dok ne stignem. Odmah sam se vratio u Ljubljanu, ja sam ga stavio u kovčeg, prisustvovao sam kad je kovčeg zavarivan,” govorio je Joška.

Tito je, prema Joški, na samrti zatražio samo jednu stvar:

“Stavio sam mu prsten na ruku. To je bio njegov prsten. On ga je tražio. To je prsten koji je dobio na poklon od Staljina i s njim je i sahranjen. Kasnije se pojavila kopija tog prstena i prodavala se po Zagrebu,” otkrio je Joška jednom prilikom, prenosi Index.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ IMA PRIMARNI CILJ “Srbija mora vratiti fokus na pravo školovanje”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je, zbog pokušaja sprovođenja obojene revolucije, Srbija najviše izgubila u obrazovanju mladih, u sticanju znanja, u onome što je, kako ističe, najznačajnije za jednu zemlju.

– Tu su gubici nenadoknadivi. To je nešto što niko neće moći da vrati ni roditeljima djece, ni djeci. Naše je da se potrudimo, da se borimo, da razgovaramo i sa profesorima i sa roditeljima, kako da ubrzamo i dodatno sticanje znanja, jer nije riječ o diplomama.
Diplomu može svako da dobije. U svijetu se više nigde ne cijene diplome. U svijetu se cijeni znanje. U svijetu se cijeni čime konkretno možete da doprinesete, koliko možete da radite, koliko možete da uradite – naveo je Vučić.

Kako je dodao, nekada su u Srbiji bili neki lošiji privatni fakulteti, ali sada su bolji, jer ranije su se neki trudili samo da obezbijede diplome, a danas više nikoga diplome ne zanimaju.

– Čak i meni i ljudima u vladi, kada razmišljamo o tome koga da angažujemo, prioritet je znanje i čime mogu da doprinesu razvoju svoje zemlje, a ne koliko je neko stekao diploma i ništa više od toga – kazao je Vučić.

Kako je poručio, vjeruje da će u narednom periodu uspjeti da se u Srbiju vrati veći broj ljudi na stvarno školovanje.

– Vjerujem da se nećemo suočavati sa pokušajima prevara od strane dijela profesora i uvjeren u talenat naše djece, uvjeren u posvećenost roditelja, vjerujem da ćemo uspjeti da napravimo dobre rezultate po tom pitanju – kazao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

KORUPCIJA CJETA: Za pet mjeseci krivične prijave protiv 525 osumnjičenih

Od početka godine po nalozima viših tužilaštava u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kraljevu podnesene su krivične prijave protiv 525 osoba zbog koruptivnih i privrednih krivičnih djela.

U tim krivičnim djelima pričinjena je šteta u ukupnom iznosu od 4.821.000.000 dinara /oko 41 milion evra/, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Srbije.

Među uhapšenima su bili javni funkcioneri, nosioci vlasti u lokalnim samoupravama, direktori javnih preduzeća i odgovorna lica privrednih subjekata, navode u MUP-u.

Prema njihovoj ocjeni, ovi rezultati pokazuju da država ima kapacitet, znanje i odlučnost da sistemski suzbija korupciju i privredni kriminal, kao i da je saradnja policije sa nadležnim tužilaštvima na visokom nivou.

Nastavi čitati

Aktuelno