Connect with us

Društvo

SRCE SRPSKE I SRBIJE VEČERAS KUCA U MRKONJIĆ GRADU! Dan sjećanja na stradale i 220.000 protjeranih u “Oluji”!

Republika Srpska i Srbija danas u Mrkonjić Gradu zajednički obilježavaju Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji “Oluja”, sprovedenoj u avgustu 1995. godine.

Centralna manifestacija počinje u 20 časova na Trgu srpske vojske u Mrkonjić Gradu, a prisustvovaće najviši zvaničnici Republike Srpske i Srbije.

Građani pristižu

Naš reporter sa lica mjesta javlja da se uoči početka programa na platou Trga srpske vojske u Mrkonjić Gradu, može vidjeti veliki broj ljudi, dok se privode kraju posljednje pripreme za večerašnje obilježavanje.

Atmosfera u Mrkonjić Gradu je mirna i dostojanstvena, a očekuje se dolazak najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije. Vojno-policijska operacija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine u ranim jutarnjim časovima, a trajala je do 7. avgusta.

Operaciju su izvele Hrvatska vojska i specijalne jedinice hrvatske policije s ciljem uspostavljanja kontrole nad teritorijom tadašnje Republike Srpske Krajine.

Za Hrvatsku, “Oluja” predstavlja ključnu vojnu pobjedu u Domovinskom ratu, dok se u Srbiji i Republici Srpskoj obilježava kao dan sjećanja na stradanje i egzodus srpskog stanovništva.

Tokom “Oluje”, prema podacima Veritasa, ubijeno i nestalo je 1.904 Srba, među kojima je 1.250 civila, od kojih su oko tri četvrtine bile osobe starije od 60 godina. Sa vjekovnih ognjišta protjerano je više od 220.000 krajiških Srba.

Program večerašnjeg obilježavanja

Centralno obilježavanje počeće u 20.00 časova na Trgu Kralja Petra Prvog Karađorđevića, gdje će biti služen parastos za sve stradale.

Nakon parastosa predviđena je besjeda Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija, a potom će biti održan centralni program.

Obilježavanju će prisustvovati najviši zvaničnici Republike Srpske i Srbije, među kojima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa saradnicima.

Zašto je ovogodišnje obilježavanje u Mrkonjić Gradu?

Ovogodišnji domaćin centralne manifestacije je Mrkonjić Grad.

Prema obrazloženju organizatora, ovaj grad simbolično je izabran jer je tokom završnih ratnih operacija 1995. godine pretrpio velika razaranja, a nakon ulaska hrvatskih snaga otkrivena je jedna od najvećih masovnih grobnica u Republici Srpskoj.

Organizatori ističu da Mrkonjić Grad predstavlja mjesto koje svjedoči o stradanju srpskog naroda u zapadnom dijelu Republike Srpske tokom završnih ratnih operacija.

Zbog čega je obilježavanje ustanovljeno?

Republika Srpska i Srbija od 2014. godine zajednički obilježavaju Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u operaciji “Oluja”.

Cilj obilježavanja je njegovanje kulture sjećanja na stradale i prognane, uz odavanje počasti svim civilnim i vojnim žrtvama srpske nacionalnosti tokom avgusta 1995. godine.

U Banjaluci se oglasile sirene

Na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata u Banjaluci položeni su vijenci povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji “Oluja”.

U znak odavanja počasti svim stradalim i prognanim Srbima u zločinačkoj hrvatskoj akciji “Oluja” danas su se oglasile i sirene za uzbunjivanje u svim gradovima i opštinama u Republici Srpskoj.

Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije Milica Đurđević Stamenkovski, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kao i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac, piše Aloonline.

Prethodno je u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služen parastos povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u “Oluji”.

Republika Srpska je današnji dan obilježila kao Dan žalosti.

Vučićeva posjeta Republici Srpskoj

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Republici Srpskoj povodom zajedničkog obilježavanja Dana sjećanja. On je ranije, tokom višednevne posjete Republici Srpskoj i srpskim povratničkim sredinama u Federaciji BiH obišao više lokacija prije večerašnjeg centralnog obilježavanja u Mrkonjić Gradu. Vučić je posjetio Drvar, Martin Brod, Šipovo, Bugojno i Kupres.

On će zajedno sa zvaničnicima Republike Srpske prisustvovati centralnoj manifestaciji u Mrkonjić Gradu.

Vučić je ranije poručio da je važno čuvati kulturu sjećanja i da se stradanje srpskog naroda ne smije prepustiti zaboravu, pozvavši građane da prisustvuju obilježavanju u Mrkonjić Gradu.
BL PORTAL

Društvo

OMBUDSMAN ZA ZAŠTITUPOTROŠAČA PRIMIO OKO 900 ŽALBI: Sve više problema pri kupovini i uslugama

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u osam mjeseci zaprimila je oko 900 žalbi potrošača, što predstavlja blago povećanje u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je rečeno iz Institucije ombudsmana, razlog povećanja odnosio se na dvije nove grupe žalbi u odnosu na prošlu godinu – organizaciju koncerata ljetos u Sarajevu i usluge iznajmljivanja automobila, uglavnom stranim državljanima.

Dodaju da su žalbe u znatnoj mjeri riješene pozitivno, u korist potrošača.

“U većini slučajeva u korist potrošača riješene su žalbe u vezi sa uslugama od opšteg ekonomskog interesa kao što su isporuka električne energije, grijanja, snabdijevanja vodom, te odvoz smeća”, navode iz Institucije ombudsmana.

U korist potrošača riješene su i žalbe koje se odnose na robu široke potrošnje, kao što su tehnički uređaji, odjeća, obuća.

Ombudsmani navode da su skoro sve žalbe u vezi sa koncertima u Sarajevu riješene uspješno u korist potrošača, dok nažalost, veliki dio žalbi vezanih za iznajmljivanje automobila nije uspješno riješen, jer postoje problemi u dokazivanju oštećenosti potrošača.

“Jedan dio žalbi potrošača prevazilazi potrošačka prava i odnosi se na prevare, uglavnom putem društvenih mreža, te su one predmet rada nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova”, upozoravaju iz Institucije ombudsmana.

Naglašavaju da je Zakon o zaštiti potrošača u BiH, iako star 20 godina, prilično dobar i kvalitetan, ali da definitivno zahtijeva određena unapređenja i nadogradnje, u skladu sa zakonodavstvom EU.

Iz Institucije ombudsmana pozivaju potrošače da se uzdrže od impulsivne kupovine putem interneta, da provjeravaju recenzije trgovaca i da apsolutno izbjegavaju kupovinu od neovlaštenih, odnosno neregistrovanih trgovaca putem društvenih mreža.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto nam se vraća, temperatura do 31 stepen

U Bosni i Hercegovini, nakon vedrog i svježeg jutra,  će biti sunčano i toplo vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu do 31 stepen Celzijusov.

U brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i jugu očekuju se dnevni razvoji oblačnosti, lokalno s prolaznom kišom ili kratkotrajnim pljuskom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče pretežno vedro, dok će na sjeveru doći do postepenog naoblačenja, koje će se do narednog jutra širiti ka ostalim krajevima.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjeverni, na jugu južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 11 do 15, na jugu do 17, a maksimalna od 26 do 31 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

BIH BEZ DOVOLJNIH ZALIHA, A ENERGENTI POSKUPLJUJU: Stručnjaci upozoravaju na mogući novi udar na građane

Nova energetska kriza mogla bi donijeti dodatni pritisak na građane i privredu, dok stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina nema dovoljno mehanizama kojima bi mogla ublažiti eventualni veliki skok cijena energenata.

Geopolitička dešavanja, rat u Ukrajini, problemi sa snabdijevanjem i kretanja na svjetskom tržištu nafte već utiču na cijene. Posebna pažnja usmjerena je na dizel, čija cijena ima direktan uticaj na transport, poljoprivredu, proizvodnju i gotovo cijeli lanac snabdijevanja.

Ukoliko bi došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu, posljedice se ne bi zadržale samo na benzinskim pumpama. Više cijene goriva gotovo se direktno prelijevaju na troškove transporta, hrane i drugih proizvoda.

Evropska komisija godinama upozorava na problem rezervi

Jedan od dugogodišnjih problema BiH jeste nedovoljno razvijen sistem strateških rezervi nafte i naftnih derivata.

Evropska komisija je u ranijim izvještajima o napretku BiH upozoravala na nedostatak napretka u sektoru nafte i gasa, uključujući usklađivanje propisa sa pravnom tekovinom EU i uspostavljanje obaveznih rezervi nafte.

U prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.

To pitanje posebno dobija na značaju kada cijene nafte počnu naglo rasti, jer države koje imaju strateške zalihe mogu dio vremena amortizovati poremećaje na tržištu.

Dizel bi mogao povući cijene gotovo svega

Energetski ekspert Zdravko Milovanović smatra da bi, u pesimističnom scenariju, cijena dizela mogla dostići četiri, pa čak i pet KM po litru, a ne isključuje ni mogućnost problema u snabdijevanju.

Kao jedan od faktora navodi ograničenja izvoza dizela iz Rusije, koja je važan proizvođač i snabdjevač svjetskog tržišta.

„Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, smatra Milovanović.

Drugim riječima, eventualni novi skok cijena goriva mogao bi se veoma brzo osjetiti i na policama prodavnica, jer dizel nije samo gorivo za automobile. On je ključan za kamione, poljoprivredne mašine, građevinsku mehanizaciju i brojne druge djelatnosti.

Milovanović upozorava i na problem koji, prema njegovoj ocjeni, postoji na domaćem tržištu – distributeri relativno brzo reaguju povećanjem cijena kada na svjetskom tržištu dođe do poremećaja, dok se smanjenje cijena često sporije prenosi na potrošače.

„I ozbiljne zemlje imaju problem“

Kada je riječ o strateškim rezervama, Milovanović smatra da bi nedostatak zaliha mogao predstavljati ozbiljan problem u slučaju dugotrajnije krize.

Istovremeno, naglašava da ni strateške rezerve same po sebi ne mogu riješiti višemjesečni poremećaj.

„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, rekao je Milovanović.

Strateške zalihe mogu, prije svega, omogućiti državama da određeni period ublaže udar na tržište, ali ne mogu trajno zaustaviti rast cijena ukoliko globalna ponuda bude ozbiljno ugrožena.

Drugi stručnjak vidi prostor za optimizam

Energetski ekspert Almir Bečarević nešto je oprezniji kada je riječ o prognozama.

On podsjeća da se cijena nafte veoma brzo mijenja pod uticajem vijesti, političkih izjava i događaja na Bliskom istoku.

„U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko“, rekao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se trend pada cijena nastavi, naredne sedmice bi čak moglo doći do blagog pojeftinjenja naftnih derivata.

Ipak, upozorava da je situacija veoma promjenjiva.

„Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače“, naveo je Bečarević.

„Da imamo zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima“

Bečarević je mnogo kritičniji prema činjenici da BiH nema dovoljno strateških rezervi.

„U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, istakao je.

Upravo bi kombinacija strateških rezervi i fiskalnih mjera, prema njegovom mišljenju, mogla omogućiti vlastima da u periodu velikih poremećaja ublaže posljedice po građane.

Problem se, međutim, ne odnosi samo na naftu.

Novi udar mogao bi stići i kroz cijene gasa

Bečarević upozorava da bi eventualno dugotrajnije povećanje cijena nafte moglo imati posljedice i na druga tržišta energenata.

Posebno izdvaja prirodni gas, čije se cijene takođe mogu kretati pod uticajem šire situacije na energetskom tržištu.

Ako se poremećaji nastave, građane tokom naredne zime mogli bi čekati veći troškovi grijanja i energije.

Koliko će situacija zaista biti ozbiljna zavisiće od razvoja sukoba i geopolitičkih odnosa, kretanja proizvodnje i transporta energenata, ali i od reakcije velikih proizvođača.

Za BiH, međutim, ostaje problem koji nije nov: u slučaju velikog cjenovnog šoka prostor za brzo reagovanje je ograničen, posebno ako nema dovoljno strateških zaliha koje bi mogle poslužiti kao amortizer.

Nastavi čitati

Aktuelno