Connect with us

Banjaluka

SRCEM DO BEOGRADA Aleksa Kresojević krenuo u veliki podvig za liječenje Sergeja Stupara

Bez logistike, sponzora i velike podrške, samo sa loptom u ruci i ruksakom na leđima mladi Banjalučanin Aleksa Kresojević pješice je krenuo jutros sa Trga Krajine na put dug više od 330 kilometara, driblajući sve do Beograda.

Aleksa i ovaj put ima isti cilj kao i prošle godine, da pomogne sugrađaninu Sergeju Stuparu, mladiću koji je nakon teške saobraćajne nesreće ostao nepokretan. Kresojević je lani 24 časa neprestano šutirao na koš, prikupivši 6.000 maraka za Sergejevo liječenje.

Sada ide korak dalje, driblaće do 50 kilometara dnevno, prolazeći kroz Prnjavor, Derventu, Modriču, Brčko, Bijeljinu, pa u Srbiju preko Pavlovića mosta nastavljajući put ka Beogradu. Plan je da ovaj put pređe za sedam dana.
Prenoćište će imati kod prijatelja i dobrih ljudi koji su mu ponudili stan na dan, jer nema finansijsku podršku.

– Spreman sam i fizički i psihički. Na leđima ću nositi ruksak težak 20 kilograma. Znam da neće biti lako, ali znam zašto to radim. Malo sam razočaran što su oni koji bi mogli pomoći ostali ravnodušni ili su čak odbili moju molbu za pomoć. S druge strane, Svjetlana Bednaš, majka koja se lavovski bori da svom sinu obezbijedi liječenje i kojoj je značajna svaka marka, odlučila je da pomogne. To mi daje snagu – rekao je Aleksa za “Glas Srpske”.

Sergejevu borbu prati od početka i kada je vidio da mu je neophodna pomoć u liječenju, znao je da mora nešto učiniti kako bi pokrenuo humanost u ljudima. Međutim, osim humanitarne misije, njegov poduhvat nosi snažnu simboliku. Na majici koju će nositi ispisan je humanitarni broj za donacije za Sergeja, ali i pitanje: “Jablanica?”, kao podsjetnik na tragedije o kojima se ćuti. Na leđima će nositi broj 16 i natpis “Novi Sad” u znak sjećanja na žrtve koje su nedavno stradale ispod nadstrešnice u tom gradu.

– To su žrtve koje ne smiju pasti u zaborav. Želim da odam počast njima i pokažem solidarnost sa studentima koji protestuju. Moja poruka je da se ljudi ne dijele po vjeri i nacionalnosti. Ljudi se dijele na dobre i loše – poručio je Kresojević.

Za ovaj podvig se pripremao više od mjesec dana. Prvo je svakodnevno išao na Banj brdo, zatim pješačio do Laktaša i prelazio rute duge po 20, da bi na kraju prelazio i 60 kilometara.

– Ni u jednom trenutku nisam pomislio da neću uspjeti. Ne bojim se umora, niti kiše. Prvi put kad sam 24 sata šutirao loptu u koš, pratila me je kiša, ali želja da pomognem Sergeju je bila jača od svega – kaže ovaj mladi humanitarac.

Njegova poruka je jednostavna, ali duboka.

– Ne morate driblati do Beograda. Dovoljno je da pošaljete poruku i pomognete koliko možete. Nečije malo nekome znači sve – kazao je Aleksa Kresojević.

Humanitarni broj za donacije za Sergeja je ispisan na njegovoj majici, a svaka donacija, ma koliko skromna, budi nadu.

Za Aleksu ne postoji nemoguće
Aleksa je momak za kojeg ne postoji riječ nemoguće. Riječi su ovo majke Sergeja Stupara, Svjetlane Bendaš, kojima je opisala Aleksu Kresojevića.

– Želim ovako javno i da kažem kako nijedna od firmi kojima se Aleksa obratio za sponzorstvo čitavog poduhvata (obezbjeđenje prenoćišta na putu, rentakar koji je trebalo da ga prati i se pobrine da sve teče po planu, nabavka potrebne opreme za put i ostalo) nije htjela da ga podrži i da mu pomogne te da kompletnu organizaciju akcije Aleksa finansira iz svog džepa i uz pomoć familije i prijatelja! Toliko o tome – rekla je Svjetlana.

Ona je dodala da ovo što će Aleksa uraditi do sada niko nije ni pokušao.

– Molim vas da ga podržimo, da ga pratimo na njegovom putu i da kupujemo njegove kilometre, jer ovaj momak je nevjerovatan – navela je Bednaševa, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Banjaluka

MODERNO, PRAKTIČNO I ČISTO! Banjaluka nastavlja postavljanje podzemnih kontejnera – evo koja naselja su na redu!

Grad Banjaluka nastavlja aktivnosti na unapređenju higijene na području grada.

Tako su novi nadzemni kontejneri postavljeni ovih dana u Karađorđevoj ulici u naselju Lauš, Ulici Boška Tošića na Starčevici, kao i u naselju Sime Matavulja.

Istovremeno, nastavljene su aktivnosti na postavljanju podzemnih kontejnera, koji predstavljaju značajan korak ka unapređenju sistema prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada.

Tako su podzemni kontejneri nedavno postavljeni i u Ulici Sime Miljuša, a u prethodnom periodu ovi kontejneri postavljani su i na drugim lokacijama širom grada.

Prednost podzemnih kontejnera ogleda se, prije svega, u njihovom velikom kapacitetu. Zapremine od pet kubnih metara, oni mogu zamijeniti pet manjih kontejnera, čime se omogućava efikasnije prikupljanje otpada i doprinosi uređenju prostora na kojem se nalaze.

-Postavljanje novih nadzemnih i podzemnih kontejnera dio je aktivnosti usmjerenih na unapređenje komunalne infrastrukture, poboljšanje higijene i stvaranje urednijeg životnog okruženja za sve građane – naveli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.

Za čistiji i uređeniji grad, pored unapređenja infrastrukture, važno je i odgovorno ponašanje svih građana i pravilno odlaganje otpada na za to predviđena mjesta.

Tim povodom, građanima je i ovom prilikom upućen apel da odlažu otpad na propisan način i tako doprinesu očuvanju higijene i uređenju životnog prostora.

Nastavi čitati

Banjaluka

OPSTRUKCIJE NISU ZAUSTAVILE GRAD! Banjaluci oteli milione od PDV-a, a Gradska uprava izgurala projekte od 150 miliona KM!

Uprkos finansijskim gubicima, gradska uprava uspješno je realizovala kapitalne projekte u vrijednosti od oko 150 miliona KM, navela je ona.

Gradski menadžer Banjaluke Mirna Savić Banjac izjavila je da je Banjaluci, po osnovu izmjena Zakona o budžetskom sistemu, bespravno oduzeta milionska sredstva maraka od prihoda od PDV-a.

-S druge strane vidimo da se nekim drugim lokalnim zajednicama doznačuju velika sredstva i to nam je drago, nama je cilj da se Republika Srpska razvija u svakoj opštini, ali voljeli bismo da tu Banjaluka samom veličinom, doprinosom koliko ima stanovnika i za sam republički nivo, dobije malo veću podršku za tako neke projekte – navela je Savić Banjac, gostujući u emisiji „Bez uvijanja“ BN televizije, .

Uprkos ovim finansijskim gubicima, kao i velikim političkim izazovima i „dvovlašću“, s obzirom na to da gradonačelnik i skupštinska većina dolaze iz različitih političkih opcija, ona kaže da je gradska uprava uspješno realizovala kapitalne projekte u vrijednosti od oko 150 miliona KM.

-Sve ono što radite bude nekoliko puta teže jer uvijek ste u borbi sa tim procedurama, mogućnostima kako to sve osmisliti, sprovesti međutim, evo nadam se da se ne vide ti neki izazovi, a na nama je u samoj Gradskoj upravi, da to sve izgleda i fukncioniše kako treba – pojašnjava Savić Banjac.

Između ostalog, Mirna Savić Banjac navela je da je uspješno riješen višedecenijski problem vodosnabdjevanja mještana potkozarskih sela, u šta je uloženo oko 10 miliona KM, kako bi građani imali direktne benefite i osigurali da administracija funkcioniše na najbolji mogući način.

BN

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠOKANTAN KONTRAST KULTURE! Dok Banjaluka stvara remek-djela, Vlada proglašava RUŠEVINU za nacionalni spomenik! (FOTO)

Da li ste se ikada zapitali kako izgleda stvarna briga o kulturnom naslijeđu kada se njom bave ljudi od akcije, u poređenju sa institucijama koje se bave samo praznim papirima i birokratijom? Slike koje gledate govore više od hiljadu riječi i savršeno ogoljavaju apsurdnu politiku Vlade Republike Srpske.

Uzmimo kao prvi i jedini svijetli primer Banjaluku. Pogledajte velelepnu zgradu na fotografiji Kuća-Milanovića. U pitanju je najstariji objekat u Ulici bana Milosavljevića, čuvena Kuća Milanovića, koju je davne 1893. godine u neorenesansnom stilu podigao trgovac Savo Milanović. Ovaj istorijski biser decenijama je vapio za rekonstrukcijom, bivajući prepušten propadanju.

Sve dok gradonačelnik Draško Stanivuković nije odlučio da preuzme stvar u svoje ruke! Stanivukovićeva administracija je izradila detaljne planove, pokrenula javne nabavke krajem 2022. godine, neumorno gurala realizaciju projekta, zatvorila finansijsku konstrukciju od 4,5 miliona KM i uspešno izvela jedan od najzahtevnijih restauratorskih pothvata u novijoj istoriji grada.

Rezultat tog truda je impresivan: u septembru 2024. godine, ova kuća je svečano otvorena kao najmoderniji kulturni centar. Stanivuković je vratio Banjaluci njen autentični duh, sačuvavši originalne arhitektonske detalje – od kovanog gvožđa do specifičnih stepeništa – i pretvorivši ruiniran prostor u reprezentativni objekat koji noću ponosno sija i na koji bi svaka evropska metropola bila ponosna.

A, sada prelazimo u Prijedor, gdje nas čeka šamar zdravom razumu u direktnoj režiji Vlade Republike Srpske. Na fotografiji vidite čuvenu Radetića kulu u Ulici kralja Petra Prvog Oslobodioca. Ovaj objekat je sagrađen između 1883. i 1885. godine za prvog kotarskog predstojnika Vilhelma fon Rajca, a kasnije ga je otkupila poznata trgovačka porodica Radetić. Pogledajte pažljivo tu sliku. To nije zgrada – to je sablasna ruševina. Zidovi se doslovno ljušte i raspadaju od vlage, kapija je zarasla u korov, fasada je ruinirana.

I šta radi Vlada Republike Srpske suočena sa ovim potpunim ruglom koje prijeti da se sruši? Da li hitno šalje skele, radnike i milione za spas i restauraciju? Ne! Sredinom oktobra 2026. godine, Vlada je u svojoj neizmernoj ironiji donijela zvaničnu odluku kojom ovu opasnu ruševinu svečano proglašava – vjerovali ili ne – “spomenikom kulture – nepokretnim kulturnim dobrom od velikog značaja”!

Ova direktna paralela je tragična slika današnjeg sistema. Dok Draško Stanivuković u Banjaluci ulaže maksimalne napore da se objekti fizički, građevinski i kulturološki podignu iz pepela i ponovo zasijaju punim sjajem, Vlada RS u Prijedoru pokušava da maskira sopstveni nerad pukim štampanjem papirnih odluka. Dodjela grandioznih titula napuštenim zidinama preko kojih puzi bršljan neće spriječiti njihovo urušavanje.

Brojke i djela su kristalno jasni:

  • Pozitivan primjer – Banjaluka (Kuća Milanovića): Jasna vizija i inicijativa gradonačelnika Stanivukovića, 4,5 miliona maraka pretvorenih u stvaran, opipljiv i predivno osvjetljen objekat koji sija i okuplja građane.

  • Negativan primjer – Prijedor (Radetića kula): Vlada RS gasi požar birokratijom, stavljajući epitet “velikog nacionalnog značaja” na kuću koja podsjeća na scenografiju za horor film.

Krajnje je vrijeme da Vlada RS nauči lekciju iz banjalučke Gospodske ulice – kulturno naslijeđe se ne štiti birokratijom, cinizmom i udaranjem pečata na propast, već konkretnom vizijom, bagerima, sredstvima i stvarnim radom kakav je demonstriran na primjeru Kuće Milanovića. Kada već nemaju svoje ideje i kopiraju tuđe, onda bi bar trebalo i da ih realizuju do kraja.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno