Connect with us

Društvo

“Srpska Šindlerova lista” otkriva bolnu istinu

Nedavno objavljeni originalni spisak Diane Budisavljević sa imenima i prezimenima 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora dragocjen je istorijski dokument, koji već mnogi nazivaju “srpskom Šindlerovom listom”, a koji bi mogao rasvijetliti mnoge dosadašnje istorijske dileme, pa i onu kakva je bila sudbina tih kasnije usvojenih mališana.

Opšti je ovo zaključak stručne javnosti, ali i medija, kako iz regiona, tako i svijeta, nakon što je Muzej žrtava genocida iz Beograda objelodanio ova dokumenta za koja se smatralo da su nepovratno izgubljena nakon Drugog svjetskog rata. Kako su saopštili iz Muzeja žrtava genocida, vlada ogromno interesovanje medija, ali i stručne javnosti nakon ovog epohalnog istorijskog otkrića.

– Neki od najpoznatijih svetskih medija ne prestaju da izveštavaju o tome da smo nakon više od 80 godina došli do, kako to nazivaju, “srpske Šindlerove liste”. Ovaj spisak to sigurno jeste, a zbog ogromnog interesovanja ovaj vredan artefakt privremeno će biti izložen u Narodnom muzeju Srbije – istakao je za”Glas Srpske” direktor ove ustanove Dejan Ristić koji je krajem prošle sedmice javnosti otkrio kako je ovaj muzej došao u posjed originala spiska Diane Budisavljević sa imenima i svim podacima oko 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora smrti NDH, ali i imenima onih koji su ih usvojili.

Kako je pojasnio, on je nastao u Zavodu za gluhonijemu djecu u Zagrebu u okviru “akcije Diane Budisavljević”, u drugoj polovini 1942. nakon Bitke na Kozari. Osvrćući se na značaj ovog spisa, istakao je kako sada prvi put živoj djeci, koja su sada ljudi u dubokoj starosti i koja još tragaju za svojim identitetom, kao i njihovim potomcima, Muzej žrtava genocida može da ponudi podatak koji je njihov stvarni identitet, jer je Diana Budisavljević vodila ovu kartoteku o djeci upravo s nadom da bi jednog dana ona mogla biti vraćena svojim biološkim porodicama.

I predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac smatra da se radi o važnom istorijskom dokumentu, posebno ako imamo na umu istorijsku reviziju u Hrvatskoj. Istakao je i da su pojedina imena koja se pojavljuju na ovom spisku već negdje zapisana, te ukazao da je logoraš Dragoje Lukić, kozaračko dijete, uložio mnogo truda da pronađe dvadesetak hiljada djece koja su bila u ustaškim logorima.

– Na kraju krajeva, i u Memorijalnom centru Jasenovac imate imena i prezimena 20.000 djece i podatke o tome ko su, šta su i odakle su. Naravno, istoričari će uporediti spiskove iz ovog dokumenta Diane Budisavljević sa onim postojećim. Vjerovatno je da su oni već popisani, ali je ovaj spisak mnogo širi i mnogo važniji – ocijenio je Štrbac.

I predsjednica banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj smatra da je objavljeni spisak značajan istorijski dokument koji će, kako je istakla, spriječiti svaki pokušaj dalje revizije istorije na štetu srpskih žrtava.

– Ovaj spisak doprinijeće rasvjetljavanju mnogih istorijskih činjenica i događaja vezanih za stradanje srpske djece u sistemu koncentracionog logora Jasenovac, kao i djece koju je spasla Budisavljevićeva – rekla je ona.

Kukoljeva, koja je kao desetogodišnja djevojčica provela tri mjeseca u logoru Jasenovac, kaže da su djeca u to vrijeme u logoru tražila majke koje su odvedene na prinudni rad ili su ubijene i nikada im se nisu vratile.

– U to vrijeme bilo je važno sačuvati svaki dječiji život, zbog čega je objavljivanje ovakvog spiska značajno za istoričare i cjelokupnu javnost u regionu – poručila je ona.

Zaboravljeni Rašković

Istoričar Veljko Đurić Mišina, specijalizovan za istoriju SPC, genocide i holokaust, kaže da je hrvatska istoričarka Nataša Mataušić, najbolji poznavalac lika i djela Diane Budisavljević, svojevremeno ustanovila u svojim istraživanjima da je iz ustaških logora spaseno čak oko 12.000 djece, koja su onda davana na usvajanje.

– Često se govori o njoj, ali mi zaboravljamo na sve ono što je uradio, recimo, Bogdan Rašković. Koliko ljudi uopšte zna nešto o njemu? Prema nekim podacima, on je spasao više od 35.000 Srba u NDH i to uz pomoć Milana Nedića. To se, uostalom, može videti i iz Nedićevih prepiski sa nemačkim generalima – kaže za “Glas” ovaj istoričar.

Glas Srpske

Društvo

OBILJEŽENA GODIŠNJICA SMRTI DOKTORA LAZE: Stao u odbranu Srpske kad je bilo najteže

U spomen-crkvi Svetog velikomučenika Dimitrija na Veljinama obilježena je četvrta godišnjica od smrti ratnog hirurga Miodraga Lazića koji je tokom proteklog Otadžbinskog rata stao rame uz rame sa svojim narodom, spasavajući živote hiljade pacijenata.

Doktor Miodrag Lazić, radeći kao hirurg u ratnoj bolnici “Žica” u Blažuju, gdje je obavio više od 3.500 operacija, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji Republike Srpske.

Povodom četvrte godišnjice od njegove smrti saborci, kolege i prijatelji okupili su se u spomen-crkvi Svetog velikomučenika Dimitrija, gdje je služen parastos i odata počast ovom srpskom patrioti.

– Sjećanje na doktora Lazu živjeće dok ovdje žive Ilidžanci, srpski borci i njihovi potomci – rekao je zamjenik predsjednika Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Šehovac.

Zamjenik načelnika opštine Istočna Ilidža Miroslav Lučić rekao je da je doktor Lazić u teško ratno vrijeme došao kao dobrovoljac iz Niša i da je svojim radom dao veliki doprinos odbrani Srpske Ilidže i Srpskog Sarajeva, zbog čega zaslužuje vječno sjećanje.

Doktor Lazić je stao u odbranu Republike Srpske i u najteže vrijeme stradanja dokazao ljubav prema otadžbini pružajući pomoć i kao čovjek i kao ljekar, spasavajući život boraca i civila.

Ratni vojni invalid Ljubiša Tomić, kojem je život nakon ranjavanja spasen u bolnici “Žica”, prisjetio se da je doktor Lazić obilazio ilidžanske ranjenike koji su liječenje nastavili na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.

Doktor Lazić je 1991. godine napustio mjesto hirurga u Nišu i zaputio se u tadašnju Republiku Srpsku Krajinu. Kao hirurg, učestvovao je u Proboju koridora u junu 1992. godine. Nakon toga se kao dobrovoljac javio u ratnu bolnicu “Koran” u Palama i bio jedan od osnivača ratne bolnice “Žica” , skoro na liniji fronta. Ostao je tamo punih 40 mjeseci, kao jedini hirurg na području tadašnjeg Srpskog Sarajeva.

Na spomenik doktoru Miodragu Laziću, koji se nalazi se na istoimenom šetalištu u opštini Istočna Ilidža, položeno je cvijeće i odata počast ovom velikom srpskom humanisti.

Nastavi čitati

Društvo

Mladi Milan Tadić uz pomoć konja i pluga PRIPREMA SJETVU

U selu Šipovljani nadomak Drvara tridesttrogodišnji Milan Tadić uz pomoć konja i pluga priprema njive za sjetvu i kaže da gotovo sve poslove radi baš onako kako se to radilo u dalekoj prošlosti, čuvajući tako od zaborava tradiciju predaka.

“Na sve moguće načine pokušavam da sačuvam od zaborava tradiciju naših predaka. Njivu orem uz pomoć pluga i konja, ručno kosim, sve naše zaboravljene zanate pokušavam da oživim, jer tradicija ne smije da se preda zaboravu”, kaže za Srnu Tadić, koji se nakon studija u Beogradu vratio u rodnu Krajinu.

On ističe da su se običaji i zanati u njegovoj porodici prenosili sa koljena na koljeno.

“Još kao dječak u izbjeglištvu sam slušao od starijih o svemu što su moji preci radili kako bi obrađivali njive, pripremali drva za zimu, sijeno i kosili. Sve su to teški poslovi, ali i lijepi”, naglašva Tadić.

Tadić u štali ima krave, konje i ovce.

“Nikada se ne treba odreći svojih običaja, kulture i tradicije, a posebno predaka koji su znojem natapali zemlju koja ih je hranila”, poručuje ovaj mladi čovjek, koji je među sve rjeđima koji uz pomoć pluga i konja pripremaju njive za sjetvu.

Nastavi čitati

Društvo

KO IMA NAJMOĆNIJE PASOŠE U EVROPI? Stanovnici nekih zemalja mogu “slobodnije” da putuju od drugih

Nemaju svi pasoši jednak status. Svaki će vam omogućiti da izađete iz zemlje, ali gdje možete da odete sa njim i koliko ćete negdje da ostanete, zavisi od toga gdje vam je izdat dokument. Na osnovu čega se procjenjuje “jačina” pasoša i kako se ona mjeri?

Henlej rang lista pasoša je najstroža i najsofisticiranija mjerna jedinica globalnog pristupa. Ona prevazilazi jednostavno rangiranje pasoša kako bi ljudima pružili detaljnu sliku o tome kolika je zapravo vaša sloboda putovanja – uključujući i to kojim zemljama možete pristupiti sa kojom vrstom vize, kako se vaš pasoš promijenio u posljednjih 14 godina, gdje je vaš pasoš u poređenju sa drugim pasošima, zašto vaš pasoš ima nivo pristupa koji ima i koji bi dodatni pasoši poboljšali vašu mobilnost.

Šest zemalja bez presedana dijeli prvo mesto sa bezviznim pristupom rekordnom broju destinacija na Henlej indeksu pasoša za 2024.

Četiri zemlje članice EU — Francuska, Njemačka, Italija i Španija — pridružuju se Japanu i Singapuru u grupi zemalja sa najmoćnijim pasošima na svijetu, a njihovi građani mogu da posjete zadivljujućih 194 destinacija od 227 širom svijeta bez viza. Dvije azijske zemlje dominirale su na prvom mjestu na listi (koja rangira sve svjetske pasoše prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez vize) u posljednjih pet godina.

Na drugom mjestu su zemlje Južna Koreja, Finska i Švedska sa bezviznim pristupom za 193 države. Treće su Danska, Irska, Holandija i Austrija.

Na četvrtom mjestu na listi najmoćnijih pasoša na svijetu nalaze se Belgija, Luksemburg, Norveška, Portugalija i Velika Britanija. Građani ovih evropskih zemalja i Velike Britanije imaju ključ do 191 destinacije širom svijeta sa bezviznim pasošem.

Grčka, Malta i Švajcarska dijele petu poziciju i nude svojim građanima pristup do 190 destinacija širom svijeta.

Šeste najmoćnije pasoše na svijetu imaju stanovnici Australije, Češke, Novog Zelanda, Poljske.

Iako su i Kanada i Sjedinjene Države istorijski imale nešto bolje pozicije na listi pasoša,činjenica da su sada sedmi nije zato što su oslabile, već jer su se zemlje uzdigle u rangu globalne mobilnosti, potiskujući ova dva moćna pasoša niže na listi. Ipak, ovi pasoši i dalje imaju značajnu težinu, olakšavajući putovanje bez viza i podstičući kulturnu razmjenu za svoje građane na 188 destinacija.

Na osmom mjestu su dvije baltičke države: Estonija i Litvanija. Obje evropske nacije nude svojim građanima pristup u 187 zemalja širom svijeta. Na devetom mjestu udružile su se još tri evropske zemlje: Letonija, Slovačka i Slovenija. Pasoši ovih zemalja svojim građanima omogućvajau pristup bez vize ili sa vizom po dolasku na 186 destinacija širom svijeta.

Lista od deset najmoćnijih pasoša na svijetu završava se Islandom, sa 185 destinacija koje svojim građanima nude bezvizni ulazak ili vizu po dolasku.

Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija koja se nalazi na 9, mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je na 13. mjestu. Srbija se nalazi na 37. mjestu sa 138 zemalja do kojih možemo da dođemo bez vize, Crna Gora je na 46, a BiH na 50. mjestu.

Pasoši se rangiraju 19 godina
Globalno rangiranje pasoša staro 19 godina je sprovedeno na osnovu podataka koje je obezbijedila Međunarodna uprava za vazdušni saobraćaj ili IATA.

“Opšti trend prikazan na rang listi ide ka većoj slobodi putovanja, pri čemu se prosječan broj destinacija kojima putnici mogu pristupiti bez viza skoro udvostručio sa 58 u 2006. na 111 u 2024.”, rekao je Kristijan H. Kelin, predsjednik kompanije Henlei & Partners.

Uz to, on je primijetio da je globalni jaz u mobilnosti između onih na vrhu i na dnu indeksa postao “širi nego ikad”.

Kao prvo, najviše rangirani pasoši omogućavaju putovanje do 166 više destinacija bez vize u poređenju sa Avganistanom, koji ima pristup samo 28 zemalja i koji je posljednji na rang listi.

Ujedinjeni Arapski Emirati su napravili “najveći skok” na indeksu u posljednjoj deceniji, skočivši sa 55. u 2014. na 11. poziciju, navodi se u izvještaju.

Druga značajna poboljšanja u mobilnosti uključuju Ukrajinu i Kinu, koje su se popele po dva ranga u protekloj godini. Kina je sada na 62. mjestu na indeksu, dok je Ukrajina sada na 32. mjestu.

Nastavi čitati

Aktuelno