Connect with us

Politika

ŠTA ĆE SE DESITI SA ZAPOSLENIMA U INSTITUCIJAMA BiH? Slijede li masovni otkazi

U Bosni i Hercegovini, javni sektor je oduvijek bio mjesto za “udomljavanje” stranačkih i rodbinskih kadrova, ostavljajući malo prostora za stvarnu stručnost ili efikasnost.

Sada, kada više od polovine radne snage hoda javnim institucijama, postaje očigledno da je održavanje ovog gigantskog aparata izvan mogućnosti privatnog sektora. Rezultat? Kašnjenja u isplati plata, koje su, paradoksalno, pale ispod granice minimalnog dostojanstva.

Pa, iako je saga sa viškom radnika javna tajna i vodeći ljudi tih sektora je neće priznati, u nekima je više puta ukazivano na ovu situaciju.

Jedan od primjera su “Šume Republike Srpske”, gdje se procjenjuje da je višak nekoliko stotina radnika.

Potvrdio je ovo i Vlado Pavlović, predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Republike Srpske: “Imamo fantomske radnike, pojave se ponekada na poslu. Prozvali smo upravu i Nadzorni odbor prije tri godine, bezuspješno, a pošto nam prijete u nekom momentu otpuštanjem radnika, mi ćemo samo reći – daćemo prvo ime, a vi navedite ostalih 500”, poručio je Pavlović.

I načelnik opštine Bileća Veselin Vujović muku muči sa viškom radnika. Kako je za Buku izjavio, Opština je prije tri godine za plate izdvajala preko 60 posto sredstava iz budžeta, što je nenormalno. “Neko je naprimao toliko radnika, a svi mi znamo da je to bila stranačka vojska koja je glasala za određenu političku partiju, svi zanamo koju. Uspjeli su smanjiti broj administracije za preko 90 radnika, sveli sa 287 zaposlenih, koliko ih je bilo početkom 2021. godine, na sadašnjih 192 radnika, dakle 95 radnika je manje, a sa ovom praksom ćemo i dalje nastaviti“, ističe za BUKU Vujnović.

U svakom slučaju, sindikati u BiH shvataju da ih čekaju bolne promjene, te nastoje da pronađu rješenja.

Tako je Sindikat uprave Republike Srpske organizovao konferenciju pod nazivom „Izazovi i perspektive reforme javne uprave na evropskom putu Bosne i Hercegovine“, koja je okupila važne aktere iz regiona i BiH- između ostalih, i četvoricu nacionalnih koordinatora, na čelu sa Darkom Kasapom, državnim koordinatorom za reformu javne uprave. Nažalost, ovom značajnom događaju nije prisustvovao niko od političara iz entitetskih vlada i iz Savjeta ministara BiH, zbog kojih ovaj važan proces kaska već godinama.

Kako je rekao Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave, ovo jeste jako škakljivo pitanje, ali sindikati se žele aktivno uključiti, žele znati sa čim će se suočavati, te su samim tim pokazali proaktivnost, za razliku od političara, koji nisu skupili hrabrosti i snage da se pojave na ovom događaju.

“Ne smijemo dozvoliti da u jednom ovako složenom političkom sistemu radnici u javnoj upravi ispaštaju, da nam kažu da smo teret ili da nas ima previše. Na konferenciji smo nizom značajnih pitanja za reformu nastojali ponuditi konstruktivna rješenja, ali do istih treba doći u sinergiji svih relevatnih faktora, a ne isključivo iz perspektive sindikata. Nažalost, niko od političara nije došao”, kaže Marić, navodeći da u javnoj upravi RS nema viška radnika.

main image
I državni koordinator za reformu javne uprave (RJU) Darko Kasap za BUKU ističe da viška radnika na svim nivoima vlasti u BiH nema, ali da je potrebno preusmjeriti neke zaposlenike na adekvatnije i stručnije pozicije zbog predstojećih reformi. Zajedno s Agencijom za državnu službu, potrebno je, dodaje, razviti odgovarajući model za ovo preusmjeravanje.

Iako je reforma javne uprave započela 2006. godine, proces je, priznaje, usporen, zbog sporosti donošenja ključnih odluka i akata.

“Potpisivanjem Zajedničke platforme o implementaciji reforme prošle godine i održavanjem prve sjednice u februaru, Koordinacioni odbor postao je funkcionalan. Odbor sada usklađuje aktivnosti upravnih organa, vrši političku koordinaciju i nadzor nad provođenjem reformi”, pojašnjava Kasap, napominjući da je podrška članova odbora ključna za shvatanje važnosti reformi i njihovo stavljanje na dnevni red sjednica Vijeća ministara BiH i vlada.

Na februarskoj sjednici, Koordinacioni odbor je preporučio uvrštavanje reformskih aktivnosti u programe rada institucija i Vijeća ministara BiH.

Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u FBiH ističe za BUKU da je strateški cilj sindikata postizanje jedinstva sindikata Federacije, Republike Srpske i institucija BiH. Ovo jedinstvo je ključno zbog predstojeće teške reforme javne uprave.

“Sindikati su upravo na Konferenciji održanoj u Banjaluci pokazali snagu i kapacitet da zaštite prava radnika, poboljšaju status uposlenika kroz kolektivne ugovore i izmjene zakona o državnoj službi i platama. Ovo jedinstvo će pokazati svim nivoima vlasti u BiH našu odlučnost i stručnost u zaštiti prava radnika, osiguravajući im kvalitetne edukacije i pristup poslu bez problema tokom reforme javne uprave koja nas čeka”, naglašava Kurtović.

Ipak, poslodavci u privatnom sektoru se ne slažu sa konstatacijama da u javnom sektoru ne postoji višak radnika.

Smatraju da je javni sektor krcat viškom radnika, te da bi njegovo restrukturiranje moglo donijeti potrebni kadar na domaćem tržištu. Tako je Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, u više navrata izjavio da samo dva javna preduzeća u Republici Srpskoj, već spomenute Šume Srpske i Elekroprivreda RS, bacaju milione maraka na radnike koji nisu potrebni.

“Vi danas u javnim preduzećima imate ogroman broj radnika koji su višak, koji su nepotrebni, koji tamo otežavaju poslovanje. Država treba zabraniti zapošljavanje u javnom sektoru, definisati potreban broj radnika. Samo u dva najveća javna preduzeća imamo 5 hiljada radnika viška, što je na godišnjem nivou blizu 100 miliona maraka troškova samo za plate. Restrukturiranjem javnog sektora i javnih preduzeća mi bismo stvorili jednu dobru bazu koja bi se mogla zaposliti u realnom sektoru“, jasan je Račić.

I Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, za BUKU naglašava hitnost reforme javne uprave, posebno u kontekstu viška radnika u javnom sektoru. Aćić ističe važnost digitalizacije i uvođenja transparentnih principa u rad uprave, kako bi se poboljšala kvaliteta usluga i smanjili troškovi. Cilj je povećati integritet države i smanjiti fiskalna opterećenja, neformalnu ekonomiju i korupciju.

“Efikasnije mjerenje rada državnih službenika dovest će do boljih usluga i omogućiti boljim radnicima veće plate”, kaže Aćić. Kako bi se riješio problem nedostatka radne snage, Unija poslodavaca predlaže angažovanje radnika iz javnog sektora u privredi, kroz stimulativne programe podrške. “Ovo bi ublažilo negativne efekte smanjenja ponude radne snage i iskoristilo potencijal domaće radne snage,” zaključuje Aćić.

Da viška radnika ima svojevremeno je tvrdio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Prisjetimo se samo potrage za ‘neradnicima’ u javnom sektoru, koju je pompezno najavio upravo Dodik u juanuaru prošle godine.

Ovo čak i nije bilo rješavanje ogromnog viška zaposlenih u javnim institucijama, već samo onih koji su u radnom odnosu, a ne dolaze na posao.

Mjesec dana kasnije, premijer Radovan Višković saopštio je da je bez posla ostalo prvih dvadeset radnika.

Spomenuta su i imena institucija gdje su bili zaposleni- Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Pošte Srpske, RiTE Ugljevik, RiTE Gacko, Elektro Bijeljine, HE na Drini i Elektrokrajina Banjaluka.

Nakon toga, uslijedio je samo jedan otkaz zbog nedolaska na posao, i to u Ministarstvu za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.

Obećani spiskovi nikada nisu objavljeni. I to je u suštini bilo sve.

Narodna poslanica Zaga Grahovac nije iznenađena ni činjenicom da nema otkaza, ali ni konstantnim ‘uhljebljavanjem’ u javni sektor.

“Najave otkaza u javnom sektoru klasična su urbana legenda, jer sve što do sada znamo o tome je da su se otkazi navodno dogodili stvarnim osobama koje su bile zaposlene u određenim javnim preduzećima, između ostalih i jednoj osobi koja je radila u Ministarstvu za visoko tehnološki razvoj. Premijer Višković najprije je obećao da će izaći sa spiskovima “neradnika”, kasnije da to nije moguće zbog zaštite ličnih podataka i na tome se sve završilo. Javnost nije dalje obavještavana o ovom procesu, a najvjerovatnije da do najavljenih otkaza nije ni došlo, jer su takozvani “neradnici” mahom njihove stranačke pristalice i, ako bi se svi oni stvarno otpustili, režim bi naredne izbore izgubio, a to im nije u interesu”, ističe Grahovac, navodeći kako smo i od generalnog direktora ERS-a Luke Petrovića čuli da ima osoba koje rade u Njemačkoj ili Novom Zelandu, a primaju platu iz RITE Gacko, što, ističe, pokazuje da oni dobro znaju ko su ” neradnici” i obračun sa ovim pojavama bi bio jednostavan ako bi za to bilo volje. Pravo je čudo, zaključuje, kako uopšte uspijevamo da isfinansiramo sva ta nepostojeća radna mjesta, zbog kojih ljudi koji stvarno rade imaju veoma niske plate.
U svakom slučaju, brojke su nemilosrdne: više od polovine zaposlenih, preko 400.000 ljudi, našlo je utočište u javnom sektoru, dok privatni sektor vapi za radnicima.

I tako je već godinama.

Jedino rješenje je reforma javne uprave, ali ona stoji poput pijanca na rubu trotoara – zna da mora promijeniti svoj put, ali svaki korak naprijed mu se čini kao korak unatrag.

A svaki izgubljeni korak znači sve manje vremena za bezbolnu tranziciju.
Buka

Related Topics:

Politika

Ko će SNOSITI ODGOVORNOST? Slučaj „Vijadukt“ pao u zaborav

Ko je kriv za to što je BiH, odnosno Republika Srpska, izgubila 110 miliona KM zbog spora sa slovenačkom firmom Vijadukt u vezi izgradnje hidrocentrale na Vrbasu, kako je došlo do toga i hoće li nego odgovarati? Ovo su izgleda retorička pitanja, iako bi bilo logično da ovakva afera dobije konačni epilog.

Bosna i Hercegovina je po odluci Arbitražnog vijeća u Vašingtonu platila slovenačkoj firmi Vijadukt oko 110 miliona KM (51.388.046,69 evra i 6.024.881,66 dolara). Plaćanje je izvršeno nakon oduke Kristijana Šmita.
Prije plaćanja, pa i nakon nametanja odluke javnost je brujala o ovom slučaju, a kada su Slovenci naplatili svoje – svi ćute.

Politička situacija, presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, izbori i referendumi, bacili su u drugi plan sva sporna pitanja koja su mjesecima zaokupljala pažnju javnosti, pa između ostalog i aferu Vijadukt.

Branislav Borenović, predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine rekao je da je jasno da se ovdje radi o ogromnoj muljaži i otimačini 110 miliona KM.

– Vidimo da se preko vrlo čudnih računa ta transakcija, nažalost, desila. Na potezu su tužilaštva u BiH, a posebno tužilaštva u Republici Srpskoj, i trebaju pod hitno izdati naredbu o otvaranju istražnih radnji, saslušati sve koji su bili uključeni u ovu pljačku, kako sa strane Vijadukta tako i sa strane Vlade Republike Srpske koja je izgubila spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu – naglasio je Borenović.

On smatra da treba procesuirati „sve te likove, a posebno domaće pomagače koji su mutnim radnjama u zadnjih desetak godina omogućili Vijaduktu da dođe do ovog nevjerovatnog iznosa a da skoro ni feninga nisu uložili“.

– Mi smo ovu aferu otvorili kroz Komisiju za borbu protiv korupcije PD PS BiH, održali javna saslušanja, došli do brojnih saznanja i materijala, predložili zaključke koje je Predstavnički dom usvojio i zatražili hitno postupanje pravosudnih institucija za ovaj očigledan primjer korupcije. Sve materijale i naša saznanja smo dostavili Tužilaštvu BiH.

Republici Srpskoj je kroz ovu aferu Vijadukt oteto 40 vrtića i škola, jer se toliko škola i vrtića za taj iznos moglo napraviti, da više ne slušamo vijesti da je 2.500 mališana u Banjaluci ili u nekim drugim mjestima ostalo bez mjesta u vrtićima – rekao je Borenović.
Dodao je da su evidentni tišina i ćutanje u vladajućim strukturama, niko iz SNSD-a ni riječi da progovori nakon što je prebačeno 110 miliona KM Vijaduktu.

– Ćuti SNSD, Dodik, Amidžić…ko zaliveni, ni riječi…mi nastavljamo vršiti pritisak na pravosuđe, moraju se procesuirati i pohapsiti svi odgovorni za ovu sramnu otimačinu narodnog novca – istakao je on.

Srđan Traljić iz Transparensi Internešnala BiH smatra da pravosudne institucije sada treba da daju odgovor javnosti i građanima ko je kriv za toliku štetu. On smatra da se cijeli slučaj mogao riješiti daleko jeftinije, ali da je, umjesto toga, spor završio gubitkom arbitraže.

Prema njegovim riječima, potrebno je utvrditi sve – od toga ko je potpisao štetan ugovor, do onih koji su ga raskinuli, kao i ko je dodijelio koncesije za HE Bočac Elektroprivredi RS, čime je onemogućena realizacija prethodne koncesije.

– Treba provjeriti i ko je dozvolio da dug naraste do ovih razmjera i da izgubimo arbitražni spor – naglasio je Traljić.

On je ocijenio spornom i odluku OHR-a da se sredstva za isplatu namire iz namjenskih prihoda od putarina, koje su građani plaćali za izgradnju i održavanje autoputeva.

– To obesmišljava zakon o akcizama, koji jasno propisuje da su ta sredstva namjenska. Znamo da su političari ta pravila ranije kršili, ali da to sada radi i visoki predstavnik – zaista je neshvatljivo – rekao je Traljić, podsjećajući da se radi o novcu iz rezerve od 10% koji godinama nije mogao biti raspoređen jer je Federacija BiH tražila više novca.

Kako je dodao, ovom odlukom OHR-a izabrano je “bezbolnije rješenje” na koje se vlast u RS neće buniti, jer ta sredstva nisu bila ni planirana u budžetu.
Govoreći o očekivanjima od pravosuđa, Traljić je bio pesimističan.

– Naša iskustva su prilično negativna. Rezultati procesuiranja korupcije, posebno visoke, su porazni – jedna ili dvije presude po tužilaštvu godišnje. U zemlji koja je druga najgora u Evropi po stanju korupcije, to je nedopustivo – istakao je on.

Traljić smatra da, s obzirom na dosadašnji rad pravosuđa, nije realno očekivati da će ovaj slučaj dobiti sudski epilog, ali da je nužno insistirati na reformama i da pravosuđe počne rješavati velike afere.

– Problem je što jedna afera u BiH brzo potisne drugu – tako su i presuda i vanredni izbori u RS bacili u sjenu slučajeve Vijadukt i zgrade Uprave za indirektno oporezivanje – zaključio je Traljić.

Dodao je da vjeruje da će i neke druge afere, koje se u BiH nižu kao na traci, u drugi plan baciti sve to, kao i da se javnost jednostavno umorila i izgubila vjeru da se bilo šta može promijeniti.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

FINANSIJSKI SISTEM BiH? Vidović kaže da ga više NEMA

O finansijskom sistemu BiH ne treba ni razgovarati, jer više i ne postoji, poručila je u našem Јutarnjem programu ministarka finansija Republike Srpske i član Fiskalnog savjeta BiH Zora Vidović.

Podsjetila je da je Fiskalni savjet usaglasio budžet za 2025. godinu i to je podržao Savjet ministara.

– I sada imamo dva člana Predsjedništva BiH koji preglasavaju srpskog člana sa namjerom da povećaju budžet. Žele da se poveća budžet za Oružane snage BiH za 60 miliona KM. Ko uopšte napada BiH? – istakla je Vidovićeva.
Naglasila je da je posebna tema kultura.

– Kultura je u nadležnosti entiteta i to je definitivno kršenje Ustava. Nadam se da ovo neće proći u Parlamentarnoj skupštini BiH – jasna je Vidovićeva.

Naglasila je da ako se usvoji ovakav budžet, da će doći do urušavanja finansijskog sistema BiH.
Podsjetila je i na djelovanje Kristijana Šmita.

– Nelegalni Šmit je odredio da se sredstva za “Vijadukt” prebace na Kanalka ostrva, koja su primjer of-šor zone. On je to uradio bez ikakve odgovornosti. I našao se neko ko će to izvršiti, to nije normalno – poručila je Vidovićeva.

Navela je da su to sve sredstva građana.

– Iz tih sredstava se grade putevi koje koriste svi građani. Čak se čudim i da FBiH sve to prihvata – navela je Vidovićeva.

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ “Vlast Srpske će iskoristiti referendum SAMO KAO ANKETU”

– Moja pretpostavka je da će vlast još jednom iskoristiti referendum kao anketu, te da ćemo dobiti odgovor koji znamo i bez održavanja referenduma, rekao je Nenad Vuković (PDP), delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH
Kako navodi, s obzirom da se neki čude zašto do sada nema u najavi sjednice NSRS, rekao bih da je odgovor da predstavnici vlasti čekaju da bude poznat datum prijevremenih izbora kako bi u odluci o referendumu podesili datum održavanja na 7 ili 15 dana prije tog datuma.

“To je oprobani recept koji je SNSD patentirao 2016. godine i vjerujem da će ga ponoviti i ovaj put. Tada su uspjeli prevariti veliki broj birača sa tom, kako su je oni kasnije nazvali “anketom”, navodi Vuković i dodaje:
“Danas, poslije niza neprovedenih zakona i zaključaka, poslije brojnih obmana i prevrtljivih stavova po najvažnijim pitanjima, neće biti lako predstavnicima vlasti da ubjede narod da je referendum ključan i važan.”

Iz krugova rukovodstva SNSD-a dolaze informacije, kako navodi, da već licitiraju sa imenima kandidata svoje stranke na prijevremenim izborima dok sa druge strane plasiraju u javnost priče da ne treba prihvatiti izbore ukoliko budu raspisani.

“To podsjeća na prošlu godinu kada su govorili da neće učestvovati na lokalnim izborima koje CIK raspiše pa su, naravno, kao što će vjerovatno biti i sada, učestvovali.

Sve to potvrđuje sumnje da priče o potrebi da se narod na referendumu izjasni su opet u interesu pripreme vlasti za prijevremene izbore”, poručio je Vuković.

Zbog toga, kako ističe, imamo razloga reći da je u pitanju zloupotreba referenduma što je suprotno svim patriotskim porukama kojima nas obasipaju predstavnici vlasti svakodnevno.

Dakle, smatra Vuković, teško je razgovarati i o najvažnijim temama za Republiku Srpsku sa onima kojima se ne može vjerovati, koji su izigrali puno prilika i čija riječ ne znači ništa.

“Veliku je štetu napravio SNSD što je devalvirao referendum kao jednu od najvažnijih političkih riječi za Srpski narod u Republici Srpskoj”, jasan je on.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno