Društvo
Šta iz BiH možemo unijeti preko hrvatske granice?

Sa prvim danom nove 2023. godine Hrvatska je i zvanično pristupila eurozoni, ali i Šengenu – najvećem području slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu. U skladu s tim važe i nova pravila za prelazak granice i prenosa roba.
Republika Hrvatska je od 1. januara postala 20. članica evrozone, a postala je i nova članica šengenske zone.
Od ovog datuma počelo je i razdoblje dvojnog opticaja koje će trajati do 14. januara tokom kojeg će građani ove zemlje osim evra, plaćanja vršiti i u dosadašnjim kunama.
Nakon pomenutog datuma, kuna će i zvanično otići u prošlost i evro će postati zakonsko sredstvo plaćanja.
Ukoliko ste se mislili zaputiti ka Hrvatskoj, trebali bi znati i za nova pravila koja su stupila na snagu, a koja se tiču prenosa robe u ovu zemlju.
Dosta je nejasnoća i nelogičnih odluka, no one se moraju poštovati kako bi se izbjegle kazne koje su u nekim slučajevima veoma rigorozne. “Večernji list” je tim povodom objavio spisak svih stvari koje smijete, odnosno, ne smijete unositi u Republiku Hrvatsku.
Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja.
Još neka posebna pravila vrijede za Farske Otoke i Grenland, ali da se dodatno ne bi komplikovala ionako duga lista, te dvije države su izostavljene s ovog spiska.
Duvanski proizvodi
Putnici u vazdušnom saobraćaju u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima saobraćaja. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje.
Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti te 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz članka 94. stav 2. Zakona o taksama.
Alkoholna pića
Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, vazdušnim i pomorskim prievozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno, jedan litar jačih alkoholnih pića. Ako želite plaćati taksu moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestokog pića, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.
Hrana
Meso, riba, sir, mlijeko, jaja i ostali proizvodi životinjskog i biljnog porijekla. Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka.
Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, osoljene ili dimljene ribe, kozice, rakove i dagnje. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do 5 kilograma.
Ostali proizvodi
Putnici iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija…) mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za novorođenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uslove da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.
Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeba, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog hljeba i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi.
Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slatkiša s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakovanih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati supe i poboljšivači okusa.
Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.
Lijekovi
Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara).
Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka. Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu “opaliti po džepu” s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna (oko 13.000 evra).
Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je šta i koliko toga ste pokušali prošvercovati.
Društvo
DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.
Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.
Društvo
NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.
Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.
Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.
Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.
U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.
Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.
Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.
Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.
Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.
Društvo
REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.
Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.
Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.
Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.
„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.
Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.
Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.
-
Hronika2 dana ago
MLADIĆ zaprosio djevojku podmetnuvši požar, a ONDA DOŠAO NJEN MUŽ, pa ih natjerao da bosi gase vatru!?
-
Društvo3 dana ago
KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom
-
Politika3 dana ago
DODIK TVRDI! “Islamistički ekstremizam buja u BiH, A SVIJET ĆUTI”
-
Hronika2 dana ago
TRAGEDIJA KOJA LOMI SRCE! ŽOTA POGINUO samo desetak dana nakon što se oženio MAJKOM SVOJE TROJE DJECE
-
Banjaluka3 dana ago
NEČASNE RADNJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE! Ninković traži povećanje plata vaspitačima, ALI PREĆUTKUJE ISTINU!
-
Svijet1 dan ago
HAOS U NJEMAČKOJ! Srbin zbog sina napao tri vaspitačice u vrtiću
-
Politika3 dana ago
VUKOMANOVIĆ ” Penzioneri jedva čekaju da Dodik ode u penziju, JER DODIK SVE ZAKONE PRILAGOĐAVA SAMO SEBI”
-
Politika3 dana ago
KOMŠIĆ U BOLNICI! Hospitalizovan u “Centru za srce”