Connect with us

Društvo

ŠTA JE BILO SA ORGANIZOVANOM BANDOM? Za utvrđene nepravilnosti u „Šumama“ niko ne odgovara

Članovi komisije koja je utvrdila ozbiljne propuste u prikupljanju taksacionih podataka za šumsko-privredno područje (ŠPP) „Ruđansko“ tvrde da su po kazni upućeni u Rudo i raspoređeni na poslove prikupljanja upravo tih podataka, otkriva CAPITAL.

Paradoks je što je prvo komisija upravi „Šuma“ podnijela izvještaj u kojem je iznesen niz zamjerki na dotadašnje terenske radove.

Uprava „Šuma“ je usvojila izvještaj komisije, nakon čega su njeni članovi, kako tvrde, po kazni raspoređeni na poslove prikupljanja taksacionih podataka u ŠPP „Ruđansko“, ali su odbili nalog da idu na teren.

Komisija koju je formirao generalni direktor „Šuma“ Blaško Kaurin sa zadatkom da provjeri kvalitet urađenih terenskih radova na prikupljanju taksacionih podataka za ŠPP „Ruđansko“ u izvještaju koji je u posjedu CAPITAL-a navela je da bi šumsko-privedna osnova koja bi trebala da bude urađena na osnovu podataka prikupljenih bez ikakvog terenskog rada i utvrđenom zloupotrebom novog informacionog sistema bila neupotrebljiva.

Članovi komisije su ocijenili da je slično stanje utvrđeno u još tri šumsko-privredna područja „Jahorinskom“, „Romanijskom“ i „Višegradskom“, ističući da se planski dokumenti za ta tri ŠPP završavaju hitno kako bi se zataškale nepravilnosti.

Uprava „Šuma“ usvojila je izvještaj ove komisije, a direktor Blaško Kaurin zaključkom je zadužio Istraživačko-razvojni i projektni centar (IRPC) da „svu raspoloživu snagu usmjeri na terensko prikupljanje i obradu taksacionih podataka u cilju što hitnijeg završavanja ŠPO“.

Pored toga, Kaurin je zaključkom zadužio IRPC da „pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti protiv lica koja su bila zadužena za prikupljanje taksacionih podataka za ovo područje“.

I tim zaključkom se došlo do neviđenog paradoksa, jer je odgovorno lice direktor IRPC-a, a na toj funkciji je u vrijeme kada su prikupljani taksacioni podaci bio Miroslav Despotović.

Pošto je početkom prošlog mjeseca zajedno sa još šest direktora šumskih gazdinstava i izvršnim direktorima „Šuma“ smijenjen i Miroslav Despotović, praktično nije moguće ni protiv koga pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti.

Nakon što je smijenjen Despotović, ovlaštenja direktora IRPC-a dobio je dotadašnji tehnički direktor Saša Drljača. On je 25. novembra i donio rješenja kojima je članove Komisije rasporedio na poslove prikupljanja taksacionih podataka za izradu ŠPO.

Drljača kaže da ne želi da se prepucava sa ljudima za koje odgovorno tvrdi da ne misle dobro ni „Šumama“, ni IRPC-u.

„Niko nigdje nije upućen po kazni. IRPC je zaključkom zadužen da svu raspoloživu radnu snagu usmjeri na terensko prikupljanje i obradu taksacionih podataka u cilju što hitnijeg završavanja ŠPO. U skladu sa tim zaključkom i članovi komisije su raspoređeni na te poslove. Oni su odbili taj raspored i sa tim je upoznata uprava javnog preduzeća“, kaže Drljača za CAPITAL.

On je dodao da ne želi s njima da se prepucava u javnosti, ističući da je sa svim upoznata uprava preduzeća.

Međutim, članovi Komisije u dopisu dostavljenom našem portalu tvrde da je poseban problem to što posao prikupljanja taksacionih podataka ne može da se vrši u ovom vremenskom periodu i uslovima zato što se ugrožava bezbjednost radnika, ali i zato što terenski radovi izvršeni u zimskim mjesecima ne zadovoljavaju potrebni kvalitet i predstavljaju narušavanje šumarske struke.

Oni su zajedno sa drugim radnicima IRPC-a uputili dopis generalnom direktoru sa molbom da s njima održi sastanak, ali na dopis nikada nisu dobili odgovor.

Podsjećamo, na nepravilnosti u terenskom radu prilikom uzimanja podataka za izradu ŠPO za šumsko-privredno područje „Ruđansko“ ukazao je šumarski inženjer Predrag Milošević, zaposlen u IRPC koji je bio zadužen za pisanje ove ŠPO.

CAPITAL je otkrio da je Milošević još početkom avgusta sa nepravilnostima koje je primijetio upoznao koordinatora za izradu ŠPO u šumskom gazdinstvu Rudo, zatim direktora tog šumskog gazdinstva, kao i direktora IRPC-a, a pošto nije bilo nikakve reakcije o svemu je obavijestio resorno ministarstvo.

Pored toga, podsjećamo da je CAPITAL početkom februara ove godine otkrio da šumska gazdinstva „Zelengora-Kalinovik“, „Treskavica-Trnovo“, „Doboj-Doboj“ i „Majevica-Lopare“ nemaju važeće šumsko-privredne osnove.

Nakon toga, šumarska inspekcija je izašla u kontrolu i potvrdila naše navode, zbog čega su izdali rješenja o zabrani redovne sječe u navedena četiri gazdinstva. Ti problemi u međuvremenu su riješeni, ali sada se postavlja pitanje kvaliteta izrađenih ŠPO.

Loading...

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno