Connect with us

Politika

Šta piše u Prijedlogu budžeta Srpske za 2025! DODIK TROŠI KAO 4 MINISTARSTVA

Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice trebalo bi da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za 2025. godinu i to po hitnom postupku, koji je za 260 miliona KM veći od okvira Rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu.
Ukupna budžetska sredstva planirana Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2025. godinu iznose 6 milijardi i 70 miliona KM.

Srpskainfo je provjerila ko će sljedeće godine stezati kaiš, a ko odriješiti kesu.

Osim što na raspolaganju ima više novca od parlamenta Srpske, ali i brojnih ministarstava, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik dobio je i najveće povećanje budžeta u narednoj godini, izuzev Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Kako je što je Srpskainfo juče detaljno pisala, Dodikov budžet u narednoj godini trebalo bi da iznosi 77,5 miliona maraka što je povećanji od 21 milion maraka u odnosu na ovogodišnji Rebalans Budžeta Srpske.
Zanimljivo je da će Dodik tako imati na raspolaganju koliko i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave i Ministarstvom za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Još veće povećanje budžeta očekuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS na čelu sa ministrom Alenom Šeranićem (SNSD), od čak 106 miliona maraka.
Tako će budžet ovog ministarstva u 2025. godini iznositi 529 miliona maraka, dok je ovogodišnjim Rebalansom budžeta Šeranić na raspolaganju imao 423,2 miliona KM.

Najveće uvećanje planirano je na stavci transferi.
Planirano je da se sljedeće godinu Fondu zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju isplati 142,4 miliona KM, dok su ove godine dobili tek 45 miliona KM.

I Ministarstvo privrede i preduzetništva RS dobija veći budžet za 5 miliona KM. Tako će ovo ministarstvo na čijem čelu se nalazi Vojin Mitrović (SNSD) na raspolaganju imati 39,1 milion KM u odnosu na ovogodišnjih 34,7 miliona KM.
Povećanje se odnosi na tekuće grantove. Planirano je da se sljedeće godine za podršku za ulaganje u unapređenje tehnološkog nivoa i prelazak privrede na zelenu i cirkularnu ekonomiju izdvoji 25,5 milion maraka, dok je ove godine ta stavka iznosila 0 KM.

Istovremeno, Mitrovićevo ministarstvo je srezalo subvencije za 6 miliona maraka, pa će naredne godine na raspolaganju imati 10 miliona KM.
Za sljedeću godinu je ukinut grant za podrška razvoju privrede i poboljšanja efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija. Ove godine je za te namjene izdvojeno 15 miliona KM.

Za četiri miliona maraka veći je budžet Ministarstva finasija RS na čelu sa Zorom Vidović (SNSD).
Ministarstvo će tako naredne godine na raspolaganju imati 25,2 miliona KM.

Uvećanje za poslaničke klubove
I Poreska uprava RS ima veći budžet pa će sljedeće godine na raspolaganju imati 40 miliona maraka, dok je ove godine imala 34,9 miliona KM.

Prema predloženom budžetu za narednu godinu PU RS za stručne usluge planira izdvojiti 6,5 miliona KM, dok je ove godine za te namjene na raspolaganju imala 1,5 miliona KM.

Veće budžete imaće i okružna javna tužilaštva u Srpskoj, u prosjeku od 200.000 do 500.000 KM, u zavisnosti od tužilaštva do tužilaštva.

Okružni sud Banjaluka imaće veći budžet za 800.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 7 miliona maraka, dok će ostali okružni sudovi imati uvećanja između 200.000 i 500.000 KM.

Povećava se i budžet Osnovnog suda Banjaluka sa 12 na 13,2 miliona maraka, a kod ostalih sudova u Srpskoj između 100.000 i 400.000 KM.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta na čijem čelu se nalazi Selma Čabrić (SP) na raspolaganju će imati budžet u iznosu od 84,4 miliona KM što je uvećanje od 6 miliona u odnosu na ovogodišnji budžet.

Uvećana je stavka koja se odnosi na tekuće doznake za unapređenje i razvoj porodičnog života u RS sa 64 na 70 miliona maraka.

Za milion maraka veći je budžet i parlamenta Srpske i sljedeće godine će iznositi 15,4 miliona KM.

Najveće uvećanje odnosi se na grantove, pa će tako poslaničkim klubovima naredne godine biti isplaćeno 800.000 KM, dok su ove godine dobili pola miliona maraka.

Rashodi za lična primanja uvećani su za 200.000 KM, a za putovanja i smještaj povećana su sa 522.000 na 600.000 KM.

Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije imaće na raspolaganju 9,8 miliona maraka, što je uvećanje od 1,3 milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

Najveće povećanje, u iznosu od 1,6 miliona maraka, planirano je za izgradnju i pribavljanje zgrada i objekata.

Zbog planiranog povećanja plata prosvjernim radnicima u sljedećoj godini se dižu i budžeti za osnovne i srednje škole.

Budžet za osnovne škole trebalo bi da iznosi 352,9 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 339,8 miliona maraka.

Budžet za srednje škole podignut je sa 123,2 miliona maraka na 127,1 milion maraka.

Institucije kulture dobile su uvećanje od milion maraka pa će naredne godine na raspolaganju imati 22,4 milion maraka dok su Institucije specijalnog i umjetničkog obrazovanja dobile veči budžet za 700.000 KM i iznosiće 20 miliona maraka.

Manje para za premijera
I dok su nekima budžeti povećani, mnogi nisu bili te sreće. Za razliku od predsjednika Republike, premijer Vlade Srpske, Radovan Višković dobio je manji budžet za milion maraka.

Vlada Srpske će tako na raspolaganju sljedeće godine imati 21,7 miliona KM dok je ove godine imala 22,7 miliona maraka.

I ministar Siniša Karan (SNSD) dobio je manji budžet za Ministarstvo unutrašnjih poslova RS.

Sljedeće godine će tako na raspolaganju imati 290 miliona maraka što je umanjenje od 14,9 miliona maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS na čelu sa Željkom Stojičić (SNSD), imaće 15,8 miliona maraka težak budžet u 2025. godini, što je ta 4 miliona manje u odnosu na ovogodišnji budžet.

Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS na čelu sa Senkom Jujić (NPS) dobija manji budžet za 2 miliona maraka.

a raspolaganju će tako imati 12,6 miliona maraka umjesto ovogodišnjih 14,3 milioni maraka.

Ministarstvo je zbog toga skresalo stavku koja se odnosi na isplate jedinicama lokalne samouprave.

Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje na čelu sa Željkom Budimirom (SNSD) dobija 18,5 miliona maraka što je umanjenje od 8 miliona maraka u odnosu na rebalans budžeta u ovoj godini.

Budimir je zbog toga morao da skreše novac Agenciji za informaciono – komunikacione tehnologije Republike Srpske sa 13,5 miliona maraka na 5 miliona maraka.

Čubrilović steže kaiš
Nakon što je rebalansom budžeta ove godine morao da “skreše” svoj budžet za čak 8,9 miliona maraka u odnosu na planirani budžet, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović (DEMOS) moraće još da steže kaiš.

Rebalansom budžeta za ovu godinu predviđeno je tako da Čubrilovićevo ministarstvo u ovoj godini potroši 16,4 miliona KM dok je ranijim budžetom na raspolaganju imao 25,3 miliona KM.

Međutim, za sljedeću godinu budžet mu je umanjen za još milion maraka pa će iznositi 15,2 miliona maraka.

Čubrilović je morao sa stavke koja se odnosi na subvencije da skine 800.000 KM i to od Željeznica RS.

Ovo preduzeće je, naime, u ovoj godini dobilo 10,8 miliona maraka, a sljedeće godine 800.000 KM manje.

Zanimljivo je da je Čubrilović i u ovoj godini morao da sreže subvencije za čak 9,2 miliona KM.

To smanjenje su najviše osjetile Željeznice Republike Srpske, koje su planiranim budžetom trebalo da dobiju 20 miliona KM subvencija, ali im je rebalansom pripalo samo 10,8 miliona KM, ili 9,2 miliona KM manje.

Ministarstvo energetike i rudarstva na čelu sa Petrom Đokićem (SP) imaće na raspolaganju 2 miliona maraka manje u odnosu na ovu godinu.

Đokiću tako ostaje da troši 9,6 miliona maraka.

Manje para za predstavništva RS
Za 11 miliona maraka manji je budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čelu sa Savom Minićem (SNSD).

Budžet za sljedeću godinu iznosiće 25 miliona maraka, dok je ove godine iznosio 36,7 miliona maraka.

Minić je zbog toga uštedu, između ostalog, napravio smanjivši novac „Vodama Srpske“.

One će sljedeće godine dobiti 11,2 miliona maraka, dok im je ove godine isplaćeno 15,3 miliona maraka.

Ono što je dobio rebalansom, izgubio je budžetom. Tako će ministru trgovine i turizma RS, Denisu Šuliću (SNSD) budžet za sljedeću godinu iznositi 8,8 miliona maraka, dok je ovogodišnjim rebalansom dobio čak 32,8 miliona maraka.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD) dobija manji budžet za 7 miliona maraka.

Sljedeće godine Egićev budžet će biti 481,5 miliona maraka.

I Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čijem čelu se nalazi Zlatan Klokić (SNSD) budžet se smanjuje sa 16,5 miliona maraka na 11,6 milion maraka.

Klokić je ukinuo grantove za koje će sljedeće godine u njegovom budžetu biti 0 KM, dok je ove godine na raspolaganju imao 3,9 miliona maraka.

Zanimljivo je da će kaiš morati stezati i u predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu za koje je planirano milion maraka manje u odnosu na ovu godinu.

U sljedećoj godini će im tako biti isplaćeno 6,5 miliona maraka.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

“BESMISLENO JE!” Bodiroga komentarisao održavanje referenduma i SNSD nove planove

Održavanje referenduma i referendumsko pitanje je besmisleno iz nekoliko razloga, naveo je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga.

Prvi razlog je, smatra on, zato što je Milorad Dodik prihvatio presudu Suda BiH jer je kaznu od godinu dana zatvora zamijenio novčanom.

Dugi razlog je dodaje Bodiroga, što Sud BiH nije Dejtonska kategorija, ali SNSD je sa hrvatskim i bošnjačkim partijama osnovao Sud BiH tako što je u Parlamentarnoj skupštini BiH potvrdio nametnuti Zakon o Sudu BiH od strane visokog predstavnika.

– Krajem juna 2002. i početkom jula 2002. godine SNSD je glasao i u Domu naroda i u Predstavničkom domu za osnivanje Suda BiH. SDS ni u jednom od ova dva doma nije glasao za osnivanje Suda BiH.

Sviđalo se to nama ili ne, zahvaljujući SNSD-u, od tog momenta Sud BiH postao sastavni dio Ustava BiH i osudio je npr.pripadnike Vojske Republike Srpske na preko 2 000 godine zatvora”, istakao je Bodiroga i dodao:

– I na kraju, sam CIK je opet formirao SNSD 2001. godine sa bošnjačkim i hrvatskim političkim partijama, SDS nije u tome učestvovao.”

Bodiroga je naglasio i to da će sam referendum koštati građane Republike Srpske nekoliko miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

PESKOV UPOZORAVA! “Situacija u BiH NAPETA, ključno riješiti pitanje NJEMAČKOG DRŽAVLJANINA”

Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN da pokrene pitanje povratka slovu Dejtonskog sporazuma, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da mora biti riješeno i pitanje njemačkog državljanina /Kristijana Šmita/.

“Smatramo da je situacija i dalje veoma napeta u BiH…Situacija sa Republikom Srpskom je veoma napeta… Pitanje tog državljanina NJemačke, mora biti riješeno. Da li je potreban? Jasno je da nije”, rekao je Peskov za RT Balkan.

On je istakao da je poterbno vratiti se slovu Dejtonskog sporazum. “Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje da se ovo osigura. Sa zapadnjacima je teško raditi, ali daćemo sve od sebe”, rekao je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno