Connect with us

Politika

“ŠTA SE BIJELI NA GORI ZELENOJ?” Sa Visokom školom MUP-a na čelo ŠUMSKOG GAZDINSTVA “Banjaluka”

Politička pripadnost i dalje je osnovni kriterijum za izbor direktora u „Šumama Srpske“, a najbolji primjer je današnje imenovanje sekretara banjalučkog odbora Socijalističke partije Saše Dobričanina za v.d. direktora šumskog gazdinstva „Banjaluka“.

Međutim, mnogo poraznije od toga što je politička pripadnost i dalje osnovni kriterijum za dobijanje funkcije u „Šumama“ jeste to što stručnost više uopšte nije uslov za imenovanje na mjesto direktora, jer je Saša Dobričanin po struci diplomirani pravnik unutrašnjih poslova. On je za v.d. direktora ŠG „Banjaluka“ imenovan umjesto diplomiranog šumarskog inženjera Mladena Talijana, koji je takođe bio kadar Socijalističke partije.

Poslije ovog današnjeg imenovanja potpuno su pale u vodu tvrdnje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Save Minića da politička pripadnost više neće biti kriterij za izbor direktora šumskih gazdinstava i da će na prvom mjestu biti stručnost.

„Do sada su svi imenovani na osnovu političkog dogovora i sporazuma. Sada smo svjesni da se tim putem uvijek ne biraju najbolji, kao što je to dokazano ovom prilikom i odlučeno da budu smijenjeni“, rekao je Minić krajem oktobra ove godine kada je predsjednik RS Milorad Dodik putem društvenih mreža poručio da „postoje jasne indicije da se stvorila organizovana banda koja pljačka narodno bogatstvo šuma i sprovodi antizakonske radnje.

“Danas sam zatražio od nadležnih da sprovedu opštu akciju. Minimalni propusti u radu smatraće se osnovom za maksimalnu odgovornost”, naveo je Dodik.

Poslije Dodikove objave smijenjeno je ukupno osam direktora šumskih gazdinstava, kao i kompletna Uprava „Šuma“ osim v.d. generalnog direktora Blaška Kaurina. Imenovani su novi izvršni direktori, takođe po partijskom ključu, a kada je riječ o najavljenom zavođenju reda u „Šumama“, resorni ministar Savo Minić prije desetak dana je rekao da su protiv 22 direktora pokrenuti disciplinski postupci, kao i da su 83 zapisnika dostavljena MUP-u RS.

„Do sada imamo završen popis u 17 šumskih gazdinstava, ostaje još 11, koji će biti završeni do kraja godine i tek tada ćemo imati pravi presjek stanja i prenijeti ga u informacioni sistem“, rekao je Minić.

V.d. generalnog direktora Blaško Kaurin istakao je da radnicima koji su bili neproizvodni nije produžen ugovor, ali i da su tamo gdje je bilo potrebno primljeni novi radnici.

Predsjednica Nadzornog odbora Biljana Marković istakla je da su učinjeni radikalniji potezi, u odnosu na prethodni period, dok je član Tima za praćenje rada i pomoćnik ministra za šumarstvo Radenko Laketić poručio da ovaj tim užurbano priprema određeni podatke i analize kako bi napravili realniji presjek stanja.
Capital

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno