Connect with us

Region

Šta se dešavalo u KUĆI STRAVE klana Velje Nevolje

“IMAO JE KLJUČ OD VIKENDICE, U NJOJ NIJE BILO NIKOG” Supruga Žutog otkrila šta se dešavalo u drugoj KUĆI STRAVE klana Velje Nevolje

leksandra Živković supruga Radoja Živkovića Žutog, koji je uhapšen u Turskoj zbog ubistva vođe škaljarskog klana Jovice Vukotića, vlasnica je druge kuće strave kriminalnog klana Velje Nevolje u Surduku, a u kojoj je ubijen i spaljen mladić Goran Mihajlović.

Ova žena saslušana je u istrazi protiv ozlogašenog klana, a kako saznajemo, tvrdila je da ne zna ništa o zločinu u njenoj kući, ali da je Žuti imao ključ od vikendice.

Kako Blic saznaje, a šta se navodi u drugoj optužnici protiv ozlogašenog klana Velje Nevolje i Marka Miljkovića, Živkovićeva je ispričala da je 2015. godine podnijela papire za razvod braka od Radoja Živkovića Žutog.

Tvrdila je i da sa njim nema nikakav kontakt.

Ona je ispričala da njen bivši muž posjeduje ključ od kuće od prije, dok su bili zajedno, zatim njen tata i radnik sa sela koji im to čuva i njen brat od strica koij nikad ne koristi kuću, niti dolazi tamo, vrlo rijetko – stoji u optužnici protiv ozloglašenog klana.

Živkovićeva je ispričala i šta se događalo u kući u periodu kada je ubijen Goran Mihajlović.

Kako je istakla, ona nema saznanja o slučaju ovog ubistva, a da je kuću u Surduku naslijedila i da je u njenom vlasništu.

Ispričala je i da joj je za zločin rekla policija kada je došla da pretrese kuću, a kada se završilo kazali su joj da su na nekoj litici pronašli neke gume, i neku bijelu koskicu i pitali su je ko tamo živi i za ključ od kuće.

Navela je da njen tata posljednjih godinu i po dana živi tamo, a da tokom aprila mjeseca 2019. godine tamo niko nije živio.

Kuća se koristilla vikendom, s tim da je ona nije toliko koristila već više njen tata, koji je tamo vikendom, da je napunio 70 godina i onda mu je ljepše tamo na vazduhu i da je on više tamo.

Objasnila je i da postoji i “ta jedna stara kuća koju koriste” i koliko je razumjela policija je tu staru kuću više gledala.

U optužnici se dalje navodi da je Živkovićeva objasnila da to nije ni kuća ni šupa, nego stara kuća u kojoj stoje stvari za plac, alatke i za djecu kola.

Ključ za tu kuću, rekla je ona, ne postoji nego je onako otvorena.

– Plac nije ograđen, samo sa strane puta postoji kao neka ograda, sa ovima pored komšijama ne postoji ništa, nego znaju šta je čije, a ovamo je reka i sada je neki čovjek, prije možda jedno godinu dana napravio kao neku svoju ogradu, kupio je to pored pa je napravio ogradu, ranije tu nije bila ograda. Ne zna ime susjeda sa lijeve i desne strane. Poznaje komšiju pored zove se Voja, misli da živi u Holandiji i povremeno dolazi, sa druge strane nije bilo ništa godinama, pa je sad taj neki čovjek kupio, misli da se zove Bratislav – stoji u optužnici.

Kako je navelo Tužilaštvo za organizovani kriminal, supruga Radoja Živkovića je rekla da je u trenutku pretresa kuće bila u njoj, ali da nije vidjela ostatke guma. Naglasila je i da se plac završava liticom, da je tu rijeka padina i da je visoko.

– Njen bivši muž zove se Radoje Živković, a podnijela je zahtjev za razvod braka u decembru 2015. godine, ali nema kontakt sa njim – piše u optužnici protiv klana Velje Nevolje.

Podsjetimo, Radoje živković Žuti, istaknuti je pripadnik kavačkog klana i rođak Radoja Zvicera.

On je uhapšen nedavno u akciji turske policije zbog sumnje da je jedan od organizatora ubistva Jovice Vukotića, vođe škaljarske kriminalne grupe.

Takođe, Živkovićevo ime pominjano je u najsurovijim likvidacijama pripadnika škaljarskog klana.

U direktnu vezu sa Veljom Nevoljom doveli su ga presretnuti razgovori sa aplikacije Skaj do kojih su došli istražni organi, a u kojima je dogovarao likvidaciju Mileta Radulovića Kapetana.

Radoje Živković, prema nezvaničnim informacijama, organizator je i ubistva Milića Minje Šakovića u Budvi, ali i Gorana Vlaovića na hrvatskom ostrvu Pag.

– Glavna meta mu je bio Vukotić, ali je organizovao i likvidacije svih „škaljaraca“ do kojih je u međuvremenu mogao da dođe – dodaje sagovornik i podsjeća da je protiv Živkovića i Perunovića podignuta optužnica zbog ubistva Damira Hodžića i Adisa Spahića 14. oktobra 2020. u Spužu. Na istoj optužnici su i Zvicer, Kašćelan, ali i Belivuk i Miljković. Takođe, Živković je zvanično osumnjičen i za likvidaciju „škaljarca“ Mila Radulovića, zvanog Kapetan, u kom je takođe učestvovao sa Belivukom i Miljkovićem – prenijeli su mediji.

Takođe, Živković je na optužnici i zbog ubistva Nikole Stanišića 2020. godine.

Podsjetimo, svjedočenje svjedoka okrivljenog Nikole Spasojevića u kojem do detalja iznosi kako je Goran Mihajlović ubijen u kući u Ritopeku, a potom njegovo beživotno tijelo spaljeno u Surduku, istražnim organima ukazalo je da je ovaj ozloglašeni klan imao još jednu vikendicu strave.

Spasojević je tužilaštvu iznio da su ga početkom 2019. godine Veljko i Marko zvali da ide sa njima da bi njih dvojica našli neku kuću u Surduku.

Kada su stigli u Surduk, prema riječima Spasojevića, Veljko i Marko su mu rekli da stane ispred jedne kuće koja je imala veliki plac i bijelu ogradu.

U blizini te kuće se nalazio i neki restoran i neki bazeni. Kako je ispričao, on je ostao u kolima, dok su njih dvojica prošli kroz kapiju i uputili se ka toj kući gdje su se zadržali nekih 15 minuta.

– Poslije par dana po pozivu Veljka otišao sam u njegovu kuću gdje živi sa suprugom i djecom. Tada mi je Veljko rekao da hoće da osvježi kuću svoje tetke i izdiktirao mi je spisak predmeta koji trebaju za adaptaciju: dva veća kombinezona, dva para čizama, molerske kape, tanki najloni, debeli kab, lanac. Tražio je da se kupe plastična korita za malter, par džakova kreča, rukavice, veći i manji eksere, čekić, macola. Takođe, po nalogu Veljka kupio sam više desetina automobilskih guma i oko 40 – 50 džakova ćumura. Poslije toga sam zajedno sa Veljkom i Markom njegovim kamionom sve to odvezao u Surduk i ostavio u šupi pored kuće – ispričao je Spasojević u Tužilaštvu za organizovani kriminal.

Tragovima ovog iskaza policija je krenula u potragu za pomenutom kućom. Kako stoji u optužnici, policija je 22.januara ove godine pronašla vikendicu u Surduku koja odgovara opisu koji je Spasojević dao i izvršila pretres placa sa pratećim objektima – okućnicom.

Na osnovu fotografija opisalo je da je plac oivičen bijelom ogradom dok se na drugim fotograijama uočava veliko dvorište u čijem je podnožju kuća.

U optužnici se navodi da se iz policijske dokumentacije uočava širi izgled padine u dubini placa prema rijeci Dunav.

Related Topics:

Region

OPASNA ZARAZA MEĐU DJECOM: Impetigo se širi Splitom, roditelji upozoreni na prve simptome

U splitskim pedijatrijskim ambulantama posljednjih se dana bilježi povećan broj djece s impetigom, površinskom bakterijskom infekcijom kože poznatom i kao “slatke kraste”.

Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se lako širi, osobito ljeti, kada djeca više borave vani, znoje se i češće imaju sitne ogrebotine na koži, a upravo tada nerijetko se pojave i slatke kraste, odnosno impetigo, česta površinska bakterijska infekcija kože.

Iako naziv zvuči gotovo bezazleno, riječ je o vrlo zaraznoj pojavi koja se najčešće javlja kod djece, posebno na licu, oko nosa i usta, ali se može proširiti i na druge dijelove tijela.

Najčešće počinje kao mala ranica ili mjehurić, koji brzo puca i ostavlja prepoznatljivu žućkastu, “medenu” krasticu. Upravo zbog tog izgleda roditelji često i posumnjaju da se radi o impetigu, penosi Dalmacija danas.

Infekcija se lako širi

Infekcija se lako širi, osobito ako dijete češe promjene ili ako u domaćinstvu više članova koristi iste peškire, posteljinu ili druge osobne predmete.

Ovoga ljeta impetigo nije zaobišao ni splitske mališane, a zbog brzog širenja zaraze posljednjih su dana čekaonice u splitskim pedijatrijskim ambulantama pune “slatke” djece.

Dodatni podsticaj širenju bolesti mogu dati i ljetni uslovi, boravak na moru, kupanje te česta razmjena peškira i drugih stvari na plaži, što infekciji olakšava prenos s djeteta na dijete.

Kako ističe Jasna Petrić Duvnjak, pedijatar pulmolog, iz Poliklinike Pediatri Split, jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu upravo spomenute slatke kraste.

“Jedino slatko koje vam se sigurno neće svidjeti ovo ljeto jesu slatke kraste, a to je Impetigo ili površna bakterijska infekcija kože. Ako je primijetite, pod jedan potrebno je maknuti krastu, prebrisavanje s gazom, zatim je potrebno tu ranicu očistiti s antiseptikom (naravno koji ne peče) i nakon toga staviti antibiotsku mast.

One se jako brzo šire, treba voditi računa o higijeni unutar kuće, među ostalim članovima, upotrebi ručnika, pranju ruku,… ako uz sve te mjere niste uspjeli riješiti problem javite se zadaljnje liječenje”, savjetuje Petrić Duvnjak.

Kako se prenosi

Impetigo se prenosi direktnim kontaktom s promjenama na koži, ali i indirektno preko predmeta koje dijete koristi, poput peškira, igračaka ili posteljine. Zbog toga se često javlja u porodicama s više djece ili u kolektivima poput vrtića, gdje se bakterije lako prenose s jednog djeteta na drugo.

Ovu infekciju uzrokuju dvije bakterije: ili streptokok grupe A (s blagim simptomima) ili stafilokok aureus (uzrokuje teži oblik, a može razviti veće količine tekućine u bubuljicama pa se oni i duže zadržavaju na koži, bez pucanja).

Ako se ne liječi na vrijeme, promjene se mogu širiti i po tijelu, a dijete može zaraziti i druge članove porodice.

Šta roditelji trebaju paziti

Roditeljima se savjetuje da kožu djeteta održavaju čistom, da promjene ne diraju i ne češu te da dijete redovno pere ruke. Nokte je dobro kratko podrezati kako bi se smanjilo grebanje i prenos bakterija na druge dijelove tijela.

Takođe je važno ne dijeliti peškire, odjeću i druge lične stvari, a ako se promjene ne povuku ili se stanje pogoršava, potrebno je javiti se pedijatru.

U blažim slučajevima dovoljna je lokalna terapija, dok je kod opsežnijih infekcija ponekad potrebna i antibiotska terapija na usta.

Zato je pravovremeno prepoznavanje važno, jer se uz odgovarajuće liječenje impetigo najčešće uspješno povlači bez posljedica.

Kupanje u moru i slatke kraste?

Iako je ljeto u punom jeku, djeca i odrasli sa slatkim krastama neko vrijeme bi trebali izbjegavati kupanje i druge vodene aktivnosti. More i impetigo nisu dobra kombinacija jer slana voda može dodatno iritirati već zahvaćenu kožu.

Zbog toga se savjetuje da se s kupanjem pričeka dok kraste ne otpadnu i koža se potpuno ne oporavi. Posebno treba pripaziti i na sunce, jer postoji mogućnost postupalnih hiperpigmentacija pa je kožu važno štititi prema preporuci dermatologa.

Važno je znati i da su slatke kraste zarazne sve dok ranice vlaže, cure ili se suše.

Kako bi se spriječilo širenje infekcije potrebno je dezinfikovati i često mijenjati sve što dijete koristi, uključujući ručnike, posteljinu i odjeću.

Budući da je impetigo vrlo zarazan, ljekari ne preporučuju plivanje djeci dok se infekcija ne povuče jer se lako može prenijeti na drugu djecu.

Dijete koje ne uzima antibiotike ne bi se trebalo kupati na javnim mjestima dok krastice u potpunosti ne nestanu, dok je dijete na antibiotskoj terapiji obično nezarazno unutar 24 sata od početka liječenja.

Iako se impetigo ne prenosi samim kupanjem u moru ili jako hlorisanom bazenu, zaraza se može dogoditi direktnim kontaktom s površinama, igračkama, odjećom ili drugim predmetima.

Infekcija nije opasna u većini slučajeva, ali može dovesti do komplikacija, zbog čega je zaraženo dijete najbolje privremeno držati podalje od druge djece dok bolest ne prođe.

Dr.Google i društvene mreže

Pojavu slatkih krasta komentarisala je i epidemiologinja NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije Diana Nonković.

“Slatke kraste su jedna vrsta imeptiga odnosno bakterijske infekcije i ako se te krastice gule odnosno skidaju i diraju onda se one mogu prenositi dalje po tijelu, a mogu se prenositi na drugu osobu što se najčešće događa u obitelji kada dijete jedno od drugoga to dobije. Liječenje je vrlo učinkovito, postoje dezinficijensi kojima se te krastice mogu tretirati. Preporuča se to područje malo i prikriti da dijete ne bi to čupkalo, a ako su se baš jako prošire po tijelu onda se može dati antibiotik na usta”, pojasnila je Nonković i kako ide tok liječenja.

Od ranije spomenuti svrab, pa sada i slatke kraste koje haraju među splitskom djecom nisu nikakva novost, smatra Nonković.

“Nikakve to nisu posebne bolesti, uvijek su bile i bit će ih. Kao što postoje uši, dječje gliste i ostale zarazne bolesti, no ranije su roditelji to puno jednostavnije i bezbolnije prihvaćali, a danas kada imamo doktora Google-a i društvene mreže onda se o tome previše raspravlja i daje se prevelika važnost nekim stvarima koje uistinu ne bi trebale biti toliko važne”, naglasila je.

Impetigo – inkubacija

Inkubacijsko razdoblje, odnosno vrijeme od ulaska uzročnika u organizam do pojave prvih simptoma, najčešće traje 7 do 10 dana.

Kako se impetigo prenosi?

Impetigo je vrlo zarazna infekcija koja se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom kožom, ali i indirentno, preko zajedničkih predmeta poput ručnika, posteljine, odjeće, igračaka i sličnih stvari.

Gdje se najčešće pojavljuje?

Promjene se mogu razviti na bilo kojem dijelu tijela, ali najčešće zahvataju lice, posebno područje oko nosa i usta, kao i ekstremitete.

Oblici bolesti

Impetigo se najčešće javlja u dva osnovna oblika.

1. Nebulozni impetigo

Nebulozni impetigo, odnosno impetigo nonbullosa, najčešći je oblik bolesti. U većini slučajeva uzrokuje ga Streptococcus pyogenes, beta-hemolitički streptokok grupe A. Bolest obično počinje kao sitne papule, odnosno prištići, koje se zatim pretvaraju u mjehuriće okružene crvenilom kože. Mjehurići imaju tanku stijenku i ispunjeni su bistrom, vrlo zaraznom tekućinom. Kako bolest napreduje, sadržaj postaje gnojan, mjehuri pucaju, a na njihovom mjestu stvaraju se prepoznatljive kraste boje meda. Promjene najčešće zaarastu bez ožiljaka.

Ovaj oblik najčešće zahvata lice, posebno područje oko nosa i usta, ali se može pojaviti i na ekstremitetima. Ponekad je praćen i povećanjem okolnih limfnih čvorova.

2. Bulozni impetigo

Bulozni impetigo, odnosno impetigo bullosa, javlja se rjeđe i uzrokuje ga Staphylococcus aureus, poznat i kao zlatni stafilokok, koji stvara eksfolijativni toksin A. Karakteršu ga veći mjehuri koji postepeno rastu. Oni su ispunjeni bistrom do žućkastom tekućinom, koja s vremenom može postati tamnija i mutnija. Kada puknu, na koži ostaju kraste boje meda koje takođe najčešće zacijele bez ožiljaka.

Bulozni impetigo najčešće se javlja u novorođenčadi i djece u dobi od dvije do pet godina. Promjene se obično nalaze na trupu, ekstremitetima te na vlažnim područjima poput pazuha, kožnih nabora na vratu ili područja pelena.

Liječenje impetiga

Liječenje uključuje opšte mjere, kao i lokalnu ili po potrebi sustavnu terapiju lijekovima.

Opšte mjere

Zahvaćenu kožu važno je održavati čistom i suhom. Redovino pranje običnim ili antiseptičkim sapunom i toplom vodom važan je dio liječenja, ali i sprečavanja daljnjeg širenja infekcije. Krastice i sadržaj mjehurića treba uklanjati nježno, više puta dnevno, prije nanošenja antibiotske terapije. Takođe je važno ne dirati promjene i ne češati ih. U prevenciji širenja posebno su važne i redovna higijena ruku te izbjegavanje dijeljenja ličnih predmeta sa zaraženom osobom.

Liječenje lijekovima

Najčešće se provodi lokalna antibiotska terapija u obliku masti ili kreme, obično kroz 7 do 10 dana. U tu svrhu često se koriste preparati s mupirocinom ili fusidatnom kiselinom, a mupirocin se često smatra terapijom prvog izbora. Sistemska antibiotska terapija obično nije potrebna, osim kod opsežnijih promjena, kada se može dodati lokalnom liječenju.

Moguće komplikacije

Iako impetigo u većini slučajeva prolazi bez posljedica ako se pravovremeno i pravilno liječi, komplikacije su ipak moguće. One mogu uključivati poststreptokokni glomerulonefritis, celulitis, sepsu te trajne promjene na koži, odnosno ožiljke.

Nastavi čitati

Region

EU UVODI NOVU KONTROU PUTNIKA: Evo šta znači za BiH

Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) trebao bi početi s radom u posljednjem kvartalu 2026. godine. Iako tačan datum još nije objavljen, sistem će promijeniti način putovanja građana Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije.

ETIAS odobrenje biće obavezno za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim s EU, što znači da će i državljani BiH s biometrijskim pasošem morati imati odobrenje za putovanja u zemlje Šengena, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke i Italije.

Odobrenje će se odnositi na kratkotrajna putovanja do 90 dana u periodu od 180 dana. Ne radi se o novoj vizi, već o elektronskoj dozvoli za putovanje. Naknada će iznositi 20 evra i plaćaće se jednokratno prilikom podnošenja zahtjeva.

ETIAS će u pravilu važiti tri godine ili do isteka pasoša s kojim je zahtjev podnesen. Tokom tog perioda putnici će moći više puta ulaziti u EU, uz poštivanje pravila o dužini boravka. Od plaćanja takse biće oslobođeni mlađi od 18 i stariji od 70 godina, kao i određene kategorije članova porodica građana EU.

Građani BiH koji već imaju regulisan boravak u Evropskoj uniji neće morati imati ETIAS. Izuzeti su i nosioci važećih boravišnih dozvola, boravišnih karti i nacionalnih dugoročnih viza.

Cijeli proces biće digitalizovan, a zahtjevi će se podnositi putem zvanične internet stranice ili mobilne aplikacije EU. Većina prijava trebala bi biti obrađena u roku od nekoliko minuta, dok bi u složenijim slučajevima provjere mogle trajati duže.

Evropska unija upozorava građane na lažne internet stranice koje nude navodne ETIAS prijave. Za sada zahtjevi još nisu otvoreni, pa se putnicima savjetuje oprez.

Odobren ETIAS neće automatski garantovati ulazak u EU, jer konačnu odluku i dalje donosi granična policija nakon provjere pasoša i drugih uslova za prelazak granice.

Nastavi čitati

Region

ŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“

Iako podaci Poreske uprave pokazuju da je u junu u Hrvatskoj izdano više računa u ugostiteljstvu nego prošle godine, brojni ugostitelji tvrde da je stvarna slika na terenu znatno drugačija.

Kažu da su restorani, posebno na Jadranu, osjetno prazniji nego prethodnih sezona, a neki već bilježe pad prihoda.

Prema zvaničnim podacima, broj računa izdatih u restoranima i kafićima u junu povećan je za 2,65 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je potrošnja na hranu i piće porasla za 6,62 odsto.

Međutim, vlasnici restorana upozoravaju da veći promet ne znači nužno i više gostiju.

U Splitu manje gostiju nego ranijih godina

Ivona Cokarić iz splitske Trattorije Tinel, koja posluje tokom cijele godine, kaže da je ovog ljeta primjetno manje turista.

“Pratimo srpanj, zasad je isto u padu, vidjećemo konačne rezultate. Cijene nisam mijenjala u odnosu na prošlu godinu, a nudimo i dnevna jela za koja se ljudima ne isplati da ih pripremaju kod kuće. Najvažnije mi je da mogu da platim račune i zaposlene, ja sam sebi uvijek na posljednjem mjestu”, kaže Cokarićeva.

Dodaje da se nada boljoj posjećenosti u avgustu, ali ističe da u Splitu više nema gužvi kakve su bile prethodnih godina.

“Nekada sam kroz prozor restorana stalno gledala rijeke ljudi. Danas toga jednostavno nema”, kaže ona.

Ugostitelji: Jadran je prepun “turističkih zamki”

Poznati zagrebački ugostitelj Marin Medak smatra da je dio problema Svjetsko prvenstvo, zbog kojeg je veliki broj hrvatskih gostiju putovao u SAD, ali upozorava da su problemi na Jadranu mnogo dublji.

Prema njegovim riječima, veliki broj sezonskih restorana postao je takozvani “tourist trap” – lokali koji posluju na atraktivnim lokacijama, ali nude slab kvalitet uz visoke cijene.

“Po mom mišljenju, tek deset odsto restorana na Jadranu radi vrhunski posao. Dvadesetak odsto nude dobar odnos cijene i kvaliteta, a sve ostalo su turističke zamke”, kaže Medak.

Smatra da je takav model poslovanja dugoročno neodrživ, jer zahtijeva stalno formiranje novih sezonskih timova i velika ulaganja.

Visok PDV dodatno opterećuje ugostitelje

Medak kao jedan od najvećih problema navodi visoku stopu PDV-a.

Ističe da ugostitelji u Italiji plaćaju deset odsto PDV-a, što im ostavlja znatno više prostora za ulaganja i razvoj.

“Mi jednostavno nismo konkurentni. Troškovi rastu, dobavljači su podigli cijene, zakupnine su veće, plaće zaposlenih također. Smanjenje cijena u ovim uvjetima nije realno”, smatra Medak.

Ekonomista: Problem nije PDV, već konkurentnost

S druge strane, ekonomista Neven Vidaković ne smatra da bi smanjenje PDV-a riješilo probleme ugostiteljstva.

Prema njegovim riječima, niži porez ne bi doveo do nižih cijena, već bi povećao zaradu vlasnika restorana.

On upozorava da Hrvatska postaje sve manje konkurentna u odnosu na druge evropske turističke destinacije.

“Kako cijene kod nas rastu brže nego u drugim zemljama, privlačimo goste slabije platežne moći. Oni radije biraju jeftinije objekte nego restorane više kategorije”, kaže Vidaković.

Manje turista vide i drugi ugostitelji

Stiven Vunić, pobjednik MasterChefa i vlasnik restorana Zijavica u Mošćeničkoj Dragi, potvrđuje da je ovog ljeta na ulicama primjetno manje turista.

“Vidi se da nema ljudi. Posjećenost nije ni približna kao prethodnih godina. Mislim da je dio problema i to što smo se previše oslanjali na nekoliko emitivnih tržišta poput Njemačke, Italije i Austrije. Vjerovali smo da će tako biti zauvijek”, kaže Vunić.

Sličnog mišljenja je i Boris Šuljić, vlasnik restorana Boškinac na Pagu, koji smatra da se turističke navike mijenjaju mnogo brže nego što se domaći turizam prilagođava.

“Gosti danas traže autentičnost i kvalitet. Oni koji to nude prvi osjećaju posljedice kada dođe do pada potražnje, jer ne mogu da štede na kvalitetu proizvoda”, kaže Šuljić.

Predsezona uspješnija od špice

Tea Fernetich iz hotela i restorana San Rocco u Brtonigli navodi da su u junu imali dobru popunjenost zahvaljujući rezervacijama u posljednjem trenutku, ali da se tokom glavnog dijela sezone osjeća manji broj gostiju.

Prema njenim riječima, Hrvatska je turistima zanimljivija u predsezoni i postsezoni, kada dominiraju autentična gastronomska ponuda, vinarije i manji hoteli, dok špic sezone sve više karakteriše masovni turizam.

Sve više računa, ali slabija zarada

Iako statistika pokazuje rast potrošnje i broja izdatih računa, ugostitelji upozoravaju da rast troškova i slabija popunjenost restorana ozbiljno ugrožavaju poslovanje.

Ekonomisti procjenjuju da će, ukoliko se trendovi nastave, dio ugostiteljskih objekata biti primoran da zatvori vrata, dok će oni koji opstanu teško moći da izbjegnu nova poskupljenja, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno