Connect with us

Svijet

ŠTA SE DOGODILO? Zapanjujuća promjena stava Poljske prema Ukrajini

Od početka ruske invazije Varšava je čvrsto podržavala Kijev. Često je prednjačila u slanju vojne pomoći i opreme te je gorljivo tvrdila da je ta podrška ključna za zaštitu same Poljske od ruske agresije.

Promjena tona poljske vlade o Ukrajini je stoga zapanjujuća. Sada se odjednom čini da su u Poljskoj izvađeni politički noževi i okrenuti prema Kijevu, piše BBC u analizi poljskog zaokreta, prenosi Index.

Poljski predsjednik uporedio Ukrajinu s utopljenikom, Moskva slavi

Odjednom se počelo pričati kako bi Ukrajina trebalo da bude zahvalna na poljskoj podršci. Ove sedmice stiglo je upozorenje poljskog premijera o prekidu transfera oružja iako su se drugi u njegovoj stranci trudili ublažiti tu poruku.

Ali poljskog predsjednika Andrzeja Dudu bilo je nemoguće pogrešno protumačiti. On je, naime, uporedio Ukrajinu s utopljenikom koji rizikuje da sa sobom povuče svoje spasioce.

Sve je započelo sporom oko žitarica

Moskva je s radošću prihvatila taj komentar. Naglo zahlađenje odnosa susjednih zemalja započelo je sporom oko uvoza žitarica, koji još nije riješen.

Ukrajina mora izvoziti svoju žetvu, a kopneni putovi su sada ključni jer Rusija namjerno napada luke na Crnom moru i Dunavu. Ali u nastojanju da zaštiti vlastite poljoprivrednike, Poljska neće dopustiti da jeftinije ukrajinsko žito stigne na njeno domaće tržište, nego samo da u tranzitu prođe do ostatka Evropske unije.

Seljaci ne žele ukrajinsku konkurenciju, a vladajuća stranka želi njihove glasove

Za poljsku vladajuću stranku Pravo i pravda, ili PiS, jednadžba je jednostavna – poljoprivrednici ne žele konkurenciju koju donosi ukrajinsko žito, a PiS želi te glasove poljoprivrednika na izborima sljedećeg mjeseca.

Kijev je uzrujan, ali poljski eter i platforme društvenih medija trenutno su prepuni predizbornih obećanja i slogana, a ton je povremeno gotovo šokantno zloban. PiS vodi u anketama, ali razlike su male i većina komentatora misli da se ne može predvidjeti ko će pobijediti.

U borbi za glasove PiS se postavio kao najjači branitelj poljskih interesa. Stoga je redefinisanje načina na koji se pomaže Ukrajini samo jedna od karata na koje igra uz druge populističke ciljeve kao što je migracija.

Piotr Lukasiewicz, analitičar Polityka Insighta, objašnjava: “Ne radi se o žitaricama, nije o oružju. Radi se o raspoloženju među konzervativnim biračkim tijelom, a ono je velik problem za PiS. Oni moraju jahati na tom osjećaju.”

“Konzervativci smatraju da Ukrajinci nisu dovoljno zahvalni i da dobijaju previše”

“Konstruisan je oko ideje da Ukrajina nije dovoljno zahvalna za poljsku podršku i da Ukrajinci koji su izbjegli u Poljsku dobijaju previše u smislu socijale i novca”, kaže on. PiS se pokušava ulizati biračima krajnje desne stranke Konfederacja, koja trenutno ima podršku od gotovo 10 posto.

Ove sedmice članovi Konfederacje protestovali su pred ukrajinskom ambasadom u Varšavi navodeći lažne iznose poljske podrške. Konfederacja je proglasila ukupne troškove pomoći Kijevu preko 100 milijardi zlota (oko 23,1 milijarde dolara) i napisala: “Plaćeno: nula. Zahvalnost: ništa.”

Opozicioni političari kritikovali su ponašanje vlade kao opasan nacionalizam. Ali promjena tona Poljske ne događa se u potpunoj izolaciji.

“Umor od Ukrajine”

Sjena “umora od Ukrajine” visi nad izbornim kampanjama od Slovačke do Sjedinjenih Država, što je ozbiljna briga za Kijev, kojem je potrebna stalna i čvrsta podrška Zapada dok se bori protiv ruskih snaga.

Poljska vlada naglašava da će međunarodna pomoć nastaviti da pristiže na ukrajinska ratišta preko Rzeszowa na istoku, kritičnog čvorišta za svu pomoć, od tenkova do metaka. U međuvremenu se nastavljaju pregovori između Ukrajine i Poljske o sporu oko žita.

“Riječi su važne”

Čini se da obje strane pokušavaju spriječiti da verbalni rat eskalira u pravu krizu. I dok PiS traži ruralne, konzervativne glasove, podrška Ukrajini u Varšavi ostaje snažna.

“Definitivno nije dobro što ograničavamo pomoć. Ono što Rusija radi je neprihvatljivo. Trebali bismo se braniti i pomoći Ukrajini da odbrani svoju slobodu”, rekla je za BBC Poljakinja Viktoria. U Varšavi još uvijek ima mnogo ukrajinskih zastava izvješenih na prozorima stanova u znak solidarnosti, baš kao i puno ukrajinskih izbjeglica.

“Mislim da je ovo alat koji vlada koristi za pobjedu na izborima. Igraju na sve emocije i ovo je prljava predizborna igra”, govori Poljak Rafa pa dodaje: “Nadam se da je samo priča. Zavisi ko će pobijediti na izborima. Za mjesec dana to će biti jasno.”

Ali neki misle da je šteta za Poljsku već učinjena. “Riječi su važne”, tvrdi analitičar Piotr Lukasiewicz, “mislim da će to imati posljedice i one će biti loše za Poljsku”.

Related Topics:

Svijet

PUTIN SASTAVIO LISTU NAJVEĆIH NEPRIJATELJA, Amerikanci nisu u top 3

Rusija je objavila rang-listu “neprijateljskih vlada”, na kojoj Velika Britanija zauzima prvo mjesto, dok Njemačka i Francuska dijele drugo.

Britanska, njemačka i francuska vlada: to su tri zemlje na vrhu liste neprijateljstava prema Rusiji. Nevjerovatno je da su uspjeli da ostave čak i zapadne “jastrebove” poput Sjedinjenih Američkih Država i Poljske daleko iza sebe.

Novine “Vzglyad” razvile su “Ocjenu neprijateljskih vlada”. Njena svrha je da jasno pokaže razliku između vlada država koje se svesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su primorane da “budu sa druge strane barikada” zbog postojeće spoljnopolitičke situacije. Ocjena uključuje države i teritorije koje su uvrštene na spisak neprijateljskih zemalja, koji je kreiran 2021. godine.

Velika Britanija je na vrhu liste sa 75 poena. Ovaj rezultat posljedica je sankcija protiv ruskih naftnih kompanija koje je London uveo u oktobru ove godine. Pored toga, zemlja aktivno zagovara prenos ruske imovine u Kijev i isporučuje oružje Ukrajinskim oružanim snagama.

Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto sa indeksom od 70 poena. Obe zemlje aktivno pružaju finansijsku pomoć Ukrajini i članice su EU, koja je u oktobru uvela 19. paket sankcija. Holandija i Estonija zauzele su treće mjesto sa 65 poena.

Vrijedno je napomenuti da su Sjedinjene Američke Države zauzele tek četvrto mjesto (55 poena). Njihovi “susjedi” na listi bili su Letonija i Češka. Pozicija Vašingtona posljedica je obustave vojne pomoći Kijevu. Najveći broj zemalja nalazi se na petom mjestu. Danska, Italija, Kanada, Litvanija, Poljska, Finska i Švedska osvojile su po 50 poena.

“Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”
Norveška i Belgija slede sa 45 poena, poboljšavši svoj rezultat zahvaljujući stavu prema zamrznutoj ruskoj imovini, koju Brisel nije voljan da prenese Ukrajini.

Grčka, Španija i Hrvatska (40 poena) zauzele su sedmo mjesto, dok su Portugal i Slovenija (35 poena) zauzele osmo. Mađarska i Luksemburg zauzeli su mesta odmah ispod, sa po 30 poena. Austrija, Bugarska, Irska, Malta, Novi Zeland i Rumunija zaokružuju prvih deset sa ukupno 25 poena.

Najmanje neprijateljski raspoložene zemlje bile su Albanija, Bahami, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Južna Koreja i San Marino, svaka sa po pet poena.

Podsjećamo, u septembru je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov primijetio da se Rusija postepeno udaljava od termina “neprijateljska zemlja”. Istakao je da se naglasak prebacuje na “neprijateljske vlade”, čime se izbjegava opšte označavanje država kao neprijateljskih. Predsjednik Vladimir Putin je prethodno izrazio sličan stav, izjavivši još u martu: “Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”.

Nastavi čitati

Svijet

FICO: “Nikad neću pristati da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra!”

Slovački premijer Robert Fico izjavio je da nikada neće pristati na plan Evropske komisije da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra.

Fico je istakao da nikada na to neće pristati, jer bi to značilo još dvije godine ubistava, prenosi Srna.

Ministri finansija EU saglasili su se da koriste sredstva od zamrznute ruske imovine kao zajam za finansiranje Ukrajine, čime bi moglo da se obezbijedi do 140 milijardi evra.

Ovaj “reparacioni zajam” bi koristio gotovinu iz zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranja Ukrajine.

Ovaj zajam bi Ukrajina morala da vrati samo ako Rusija plati reparaciju.

Ministri finansija EU smatraju da je ova opcija najefikasniji način pružanja finansijske pomoći bez povećanja nacionalnog duga zemalja članica EU.

Nastavi čitati

Svijet

EPSTAJN U MEJLU: “Upoznao sam neke vrlo loše ljude, NIKOG TAKO LOŠEG KAO TRAMP!”

U Vašingtonu je objavljeno više od 20.000 dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

Sve je započelo kada su Demokrati iz Odbora za nadzor Zastupničkog doma objavili e-mailove između Epstajna i njegovih suradnika, uključujući i američkog predsjednika Donalda Trampa Trampa, a u nekima od njih Epstajn američkog predsjednika naziva najgorom osobom koju je upoznao.

Republikanci su ih optužili za selektivno objavljivanje s ciljem stvaranja lažne slike o Trampu te su uzvratili objavom vlastitog seta od 20.000 dokumenata. Cijela situacija eskalira uoči glasanja u Zastupničkom domu sljedećeg tjedna o prijedlogu da se Ministarstvo pravosuđa prisili na objavu svih deklasificiranih spisa o Epstajnu, piše SBS News.

Prvobitna objava demokrata sadržavala je e-mailove koji su ponovno potaknuli dugogodišnja pitanja o Trampovoj prošlosti s Epstajnom i njegovim saznanjima o zlostavljanju maloljetnica. U poruci iz 2019. godine, upućenoj autoru Majklu Volfu, Epstajn je napisao da je Tramp “znao za djevojke”.

Napisao je i da Tramp pokazuje znakove rane demencije.

S druge strane, u e-mailovima koje su objavili Republikanci, Epstajn navodi da je Tramp “mnogo puta dolazio u moju kuću”, ali da “nikada nije dobio masažu”. Brojne poruke otkrivaju Epstajnov sve negativniji stav o Trampu kroz godine.

“Upoznao sam neke vrlo loše ljude. Nikoga tako lošeg kao što je Tramp. U njegovu tijelu nema ni jedne pristojne stanice”, napisao je u e-mailu iz 2017. godine. U poruci Ghislaine Maxwell, osuđenoj za učestvovanje u Epstajnovom lancu zlostavljanja, Trampa je 2011. godine nazvao “onim psom koji nije zalajao”, tvrdeći da je Tramp “proveo sate u njegovoj kući” sa žrtvom čije je ime redigirano.

U drugim porukama Epstajn je Trampa nazivao nevjerojatno zlim, ludim i manijakom koji pokazuje znakove rane demencije. Podsjetimo, Bijela kuća je kritikovala objavu Demokrata, tvrdeći da su dokumenti selektivno odabrani kako bi se Trampa prikazalo u lošem svjetlu.

Procurile su i poruke princa Endrjua

“Ove e-poruke ne dokazuju apsolutno ništa osim činjenice da predsjednik Tramp nije učinio ništa pogrešno”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Podsjetimo, Maxwell je 2022. osuđena na 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Epstajn je 2019. počinio samoubojstvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po istim optužbama.

Novi dokumenti spominju bivšeg princa Andrewa te sugeriraju da je ostao u kontaktu s Epstajnom duže nego što se dosad vjerovalo. U poruci iz marta 2011., četiri mjeseca nakon što je Andrew javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim, pisao je Epstajnu i Maxwell o nadolazećoj priči u Daily Mailu.

“Ne znam ništa o ovome! Morate to REĆI, molim vas. Ovo NEMA NIKAKVE veze sa mnom. Ne mogu više ovo podnijeti”, a drugi e-mail iz 2011. dovodi u pitanje Andrewove pokušaje da se distancira od Virginije Giuffre, jedne od Epstajnovih žrtava.

Epstin spominje Trampa s djevojkama u bikiniju u njegovoj kuhinji

Iako je Andrew tvrdio da se “apsolutno ničega ne sjeća” vezano za njihovu zajedničku fotografiju i dovodio u pitanje njenu autentičnost, Epstajn, koji je navodno snimio fotografiju, to je opovrgnuo. “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se s Andrewom kao i mnogi moji zaposlenici”, izjavio je.

Kao odgovor na objavu Demokrata, Republikanci su objavili arhivu od 20.000 dokumenata povezanih s Epstajnom. Iako se Trampovo ime često spominje, to je uglavnom u kontekstu njegove političke karijere ili optužbi za seksualno nedolično ponašanje.

U jednoj od poruka, Epstajn spominje 20-godišnju djevojku koju je “dao Donaldu” 1993. te govori o fotografijama “Donalda i djevojaka u bikinijima u mojoj kuhinji”, no nije jasno radi li se o šali. Tramp je prekjuče optužio Demokrate da objavom e-mailova pokušavaju skrenuti pažnju s rekordne 43-dnevne blokade vlade.

Tramp negira da je znao za trgovinu ljudima

“Demokrati ponovno pokušavaju pokrenuti lažnu temu Jeffreyja Epstajna jer će učiniti sve kako bi odvratili pažnju od toga koliko su loše prošli s blokadom vlade i mnogim drugim temama”, napisao je na društvenoj mreži Truth Social.

Portparolka Leavitt optužila je Demokrate da su redigovali ime žrtve u objavljenim e-mailovima jer se radilo o Virginiji Giuffre, koja je u aprilu počinila samoubistvo, a u svojim posthumnim memoarima nazvala je Trampa prijateljski nastrojenim, ne optužujući ga za bilo kakve nepravilnosti.

Tramp je dosljedno i oštro negirao da je znao za Epstajnovu trgovinu ljudima, tvrdeći da su on i Epstajn bili prijatelji prije nego što su se posvađali. Glasanje koje će se održati sljedećeg tjedna moglo bi odrediti koliki će dio vladinih materijala o Epstajnu postati javan.

Prijedlog neće proći bez potpisa Trampa

Prijedlog zakona, poznat kao “Zakon o transparentnosti Epstajnovih spisa”, zahtijevao bi od Ministarstva pravosuđa da objavi sve deklasificirane zapise, istražne materijale i korespondenciju povezanu s Epstajnom. Glasanje je omogućeno nakon što je demokratska zastupnica Adelita Grijalva osigurala većinu potrebnu za izglasavanje, čemu su se Tramp i neki republikanski čelnici protivili.

Prema medijskim izvještajima, Tramp i visoki funkcioneri vršili su pritisak na republikanke Lauren Boebert i Nancy Mace da povuku svoju podršku i tako spriječe glasanje. Ova rezolucija predstavlja političku dilemu za republikance u Predstavničkom domu, koji su rastrgani između odanosti Trampu i apela nekih Epstajnovih žrtava.

“Ako žele postupiti ispravno, očito trebaju glasati za prijedlog”, rekao je republikanski zastupnik Thomas Massie, jedan od predlagača zakona. Čak i ako prijedlog prođe u Predstavničkom domu, za stupanje na snagu trebaće mu podrška Senata i, konačno, Trampov potpis, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno