Svijet
ŠTA SE DOGODILO? Zapanjujuća promjena stava Poljske prema Ukrajini
Od početka ruske invazije Varšava je čvrsto podržavala Kijev. Često je prednjačila u slanju vojne pomoći i opreme te je gorljivo tvrdila da je ta podrška ključna za zaštitu same Poljske od ruske agresije.
Promjena tona poljske vlade o Ukrajini je stoga zapanjujuća. Sada se odjednom čini da su u Poljskoj izvađeni politički noževi i okrenuti prema Kijevu, piše BBC u analizi poljskog zaokreta, prenosi Index.
Poljski predsjednik uporedio Ukrajinu s utopljenikom, Moskva slavi
Odjednom se počelo pričati kako bi Ukrajina trebalo da bude zahvalna na poljskoj podršci. Ove sedmice stiglo je upozorenje poljskog premijera o prekidu transfera oružja iako su se drugi u njegovoj stranci trudili ublažiti tu poruku.
Ali poljskog predsjednika Andrzeja Dudu bilo je nemoguće pogrešno protumačiti. On je, naime, uporedio Ukrajinu s utopljenikom koji rizikuje da sa sobom povuče svoje spasioce.
Sve je započelo sporom oko žitarica
Moskva je s radošću prihvatila taj komentar. Naglo zahlađenje odnosa susjednih zemalja započelo je sporom oko uvoza žitarica, koji još nije riješen.
Ukrajina mora izvoziti svoju žetvu, a kopneni putovi su sada ključni jer Rusija namjerno napada luke na Crnom moru i Dunavu. Ali u nastojanju da zaštiti vlastite poljoprivrednike, Poljska neće dopustiti da jeftinije ukrajinsko žito stigne na njeno domaće tržište, nego samo da u tranzitu prođe do ostatka Evropske unije.
Seljaci ne žele ukrajinsku konkurenciju, a vladajuća stranka želi njihove glasove
Za poljsku vladajuću stranku Pravo i pravda, ili PiS, jednadžba je jednostavna – poljoprivrednici ne žele konkurenciju koju donosi ukrajinsko žito, a PiS želi te glasove poljoprivrednika na izborima sljedećeg mjeseca.
Kijev je uzrujan, ali poljski eter i platforme društvenih medija trenutno su prepuni predizbornih obećanja i slogana, a ton je povremeno gotovo šokantno zloban. PiS vodi u anketama, ali razlike su male i većina komentatora misli da se ne može predvidjeti ko će pobijediti.
U borbi za glasove PiS se postavio kao najjači branitelj poljskih interesa. Stoga je redefinisanje načina na koji se pomaže Ukrajini samo jedna od karata na koje igra uz druge populističke ciljeve kao što je migracija.
Piotr Lukasiewicz, analitičar Polityka Insighta, objašnjava: “Ne radi se o žitaricama, nije o oružju. Radi se o raspoloženju među konzervativnim biračkim tijelom, a ono je velik problem za PiS. Oni moraju jahati na tom osjećaju.”
“Konzervativci smatraju da Ukrajinci nisu dovoljno zahvalni i da dobijaju previše”
“Konstruisan je oko ideje da Ukrajina nije dovoljno zahvalna za poljsku podršku i da Ukrajinci koji su izbjegli u Poljsku dobijaju previše u smislu socijale i novca”, kaže on. PiS se pokušava ulizati biračima krajnje desne stranke Konfederacja, koja trenutno ima podršku od gotovo 10 posto.
Ove sedmice članovi Konfederacje protestovali su pred ukrajinskom ambasadom u Varšavi navodeći lažne iznose poljske podrške. Konfederacja je proglasila ukupne troškove pomoći Kijevu preko 100 milijardi zlota (oko 23,1 milijarde dolara) i napisala: “Plaćeno: nula. Zahvalnost: ništa.”
Opozicioni političari kritikovali su ponašanje vlade kao opasan nacionalizam. Ali promjena tona Poljske ne događa se u potpunoj izolaciji.
“Umor od Ukrajine”
Sjena “umora od Ukrajine” visi nad izbornim kampanjama od Slovačke do Sjedinjenih Država, što je ozbiljna briga za Kijev, kojem je potrebna stalna i čvrsta podrška Zapada dok se bori protiv ruskih snaga.
Poljska vlada naglašava da će međunarodna pomoć nastaviti da pristiže na ukrajinska ratišta preko Rzeszowa na istoku, kritičnog čvorišta za svu pomoć, od tenkova do metaka. U međuvremenu se nastavljaju pregovori između Ukrajine i Poljske o sporu oko žita.
“Riječi su važne”
Čini se da obje strane pokušavaju spriječiti da verbalni rat eskalira u pravu krizu. I dok PiS traži ruralne, konzervativne glasove, podrška Ukrajini u Varšavi ostaje snažna.
“Definitivno nije dobro što ograničavamo pomoć. Ono što Rusija radi je neprihvatljivo. Trebali bismo se braniti i pomoći Ukrajini da odbrani svoju slobodu”, rekla je za BBC Poljakinja Viktoria. U Varšavi još uvijek ima mnogo ukrajinskih zastava izvješenih na prozorima stanova u znak solidarnosti, baš kao i puno ukrajinskih izbjeglica.
“Mislim da je ovo alat koji vlada koristi za pobjedu na izborima. Igraju na sve emocije i ovo je prljava predizborna igra”, govori Poljak Rafa pa dodaje: “Nadam se da je samo priča. Zavisi ko će pobijediti na izborima. Za mjesec dana to će biti jasno.”
Ali neki misle da je šteta za Poljsku već učinjena. “Riječi su važne”, tvrdi analitičar Piotr Lukasiewicz, “mislim da će to imati posljedice i one će biti loše za Poljsku”.
Svijet
STVARA SE ČVRST SAVEZ! Putin ide u posjetu Indiji 4. i 5. decembra
Predsjednik Rusije Vladimir Putin posetiće Indiju 4. i 5. decembra, saopštio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.
Ušakov je rekao da će Putin i Modi održati zvanične razgovore 5. decembra, a neformalno će se sastati 4. decembra. Nakon razgovora, Putin i Modi će izdati zajedničko saopštenje i odobriti program ekonomske saradnje između dvije zemlje do 2030. godine.
Tokom posjete planirano je i potpisivanje 10 međuvladinih dokumenata i više od 15 komercijalnih sporazuma.
Ruskog predsjednika će u Indiju pratiti sedam ministara, među kojima su ministar odbrane Andrej Belousov, ministar finansija Anton Siluanov, ministar poljoprivrede Oksana Lut, ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov i ministar zdravlja Mihail Muraško.
U delegaciji će biti i direktor Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, kao i urednik međunarodne medijske grupe “Rusija sevodnja”, čiji je Sputnjik dio, i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan.
Ušakov je dodao da će dvojica lidera prisustvovati plenarnoj sjednici rusko-indijskog poslovnog foruma 5. decembra, na kojem će učestvovati 150 vodećih ličnosti iz poslovnih zajednica Rusije i Indije.
Putin će, takođe, zajedno sa Margaritom Simonjan, prisustvovati ceremoniji puštanja u rad televizijskog kanala RT Indija.
– Naš predsjednik će se obratiti publici kanala kratkim pozdravnim govorom – dodao je Ušakov.
RTRS
Svijet
RUTE NE ODUSTAJE “NATO će nastaviti da šalje oružje Kijevu”
NATO će nastaviti da šalje oružje Ukrajini, uprkos tome što je izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof održao važne razgovore u Moskvi, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.
On je pred sastanak ministara spoljnih poslova članica NATO-a u Briselu rekao da je jučerašnji sastanak Vitkofa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi važan i da će biti još takvih koraka, ali da on neće komentarisati svaki korak ka konkretnim postupcima.
Rute je pozdravio napore koje Vašington ulaže u postizanje mira u Ukrajini i naglasio da će Alijansa koordinisati svoje postupke sa SAD, prenio je TASS. Međutim, on je najavio da će članice NATO-a do kraja mjeseca kupiti američko oružje za Kijev u vrijednosti od pet milijardi evra, te da će u sljedećoj godini, uz direktno slanje oružja, dostići nivo finansiranja Kijeva od milijardu evra mjesečno.
Svijet
NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?
Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.
Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?
U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.
Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.
Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.
Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.
(Srna) Foto: AP/Tanjug
-
Svijet1 dan agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet1 dan agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka1 dan agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka1 dan agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti1 dan agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet1 dan agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Region2 dana agoNakon skandiranja u Sarajevu, Vučić poručio: “NE DA MI NE SMETA, VEĆ MI I IMPONUJE!”
-
Svijet13 sati agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
