Svijet
ŠTA SE DOGODILO? Zapanjujuća promjena stava Poljske prema Ukrajini
Od početka ruske invazije Varšava je čvrsto podržavala Kijev. Često je prednjačila u slanju vojne pomoći i opreme te je gorljivo tvrdila da je ta podrška ključna za zaštitu same Poljske od ruske agresije.
Promjena tona poljske vlade o Ukrajini je stoga zapanjujuća. Sada se odjednom čini da su u Poljskoj izvađeni politički noževi i okrenuti prema Kijevu, piše BBC u analizi poljskog zaokreta, prenosi Index.
Poljski predsjednik uporedio Ukrajinu s utopljenikom, Moskva slavi
Odjednom se počelo pričati kako bi Ukrajina trebalo da bude zahvalna na poljskoj podršci. Ove sedmice stiglo je upozorenje poljskog premijera o prekidu transfera oružja iako su se drugi u njegovoj stranci trudili ublažiti tu poruku.
Ali poljskog predsjednika Andrzeja Dudu bilo je nemoguće pogrešno protumačiti. On je, naime, uporedio Ukrajinu s utopljenikom koji rizikuje da sa sobom povuče svoje spasioce.
Sve je započelo sporom oko žitarica
Moskva je s radošću prihvatila taj komentar. Naglo zahlađenje odnosa susjednih zemalja započelo je sporom oko uvoza žitarica, koji još nije riješen.
Ukrajina mora izvoziti svoju žetvu, a kopneni putovi su sada ključni jer Rusija namjerno napada luke na Crnom moru i Dunavu. Ali u nastojanju da zaštiti vlastite poljoprivrednike, Poljska neće dopustiti da jeftinije ukrajinsko žito stigne na njeno domaće tržište, nego samo da u tranzitu prođe do ostatka Evropske unije.
Seljaci ne žele ukrajinsku konkurenciju, a vladajuća stranka želi njihove glasove
Za poljsku vladajuću stranku Pravo i pravda, ili PiS, jednadžba je jednostavna – poljoprivrednici ne žele konkurenciju koju donosi ukrajinsko žito, a PiS želi te glasove poljoprivrednika na izborima sljedećeg mjeseca.
Kijev je uzrujan, ali poljski eter i platforme društvenih medija trenutno su prepuni predizbornih obećanja i slogana, a ton je povremeno gotovo šokantno zloban. PiS vodi u anketama, ali razlike su male i većina komentatora misli da se ne može predvidjeti ko će pobijediti.
U borbi za glasove PiS se postavio kao najjači branitelj poljskih interesa. Stoga je redefinisanje načina na koji se pomaže Ukrajini samo jedna od karata na koje igra uz druge populističke ciljeve kao što je migracija.
Piotr Lukasiewicz, analitičar Polityka Insighta, objašnjava: “Ne radi se o žitaricama, nije o oružju. Radi se o raspoloženju među konzervativnim biračkim tijelom, a ono je velik problem za PiS. Oni moraju jahati na tom osjećaju.”
“Konzervativci smatraju da Ukrajinci nisu dovoljno zahvalni i da dobijaju previše”
“Konstruisan je oko ideje da Ukrajina nije dovoljno zahvalna za poljsku podršku i da Ukrajinci koji su izbjegli u Poljsku dobijaju previše u smislu socijale i novca”, kaže on. PiS se pokušava ulizati biračima krajnje desne stranke Konfederacja, koja trenutno ima podršku od gotovo 10 posto.
Ove sedmice članovi Konfederacje protestovali su pred ukrajinskom ambasadom u Varšavi navodeći lažne iznose poljske podrške. Konfederacja je proglasila ukupne troškove pomoći Kijevu preko 100 milijardi zlota (oko 23,1 milijarde dolara) i napisala: “Plaćeno: nula. Zahvalnost: ništa.”
Opozicioni političari kritikovali su ponašanje vlade kao opasan nacionalizam. Ali promjena tona Poljske ne događa se u potpunoj izolaciji.
“Umor od Ukrajine”
Sjena “umora od Ukrajine” visi nad izbornim kampanjama od Slovačke do Sjedinjenih Država, što je ozbiljna briga za Kijev, kojem je potrebna stalna i čvrsta podrška Zapada dok se bori protiv ruskih snaga.
Poljska vlada naglašava da će međunarodna pomoć nastaviti da pristiže na ukrajinska ratišta preko Rzeszowa na istoku, kritičnog čvorišta za svu pomoć, od tenkova do metaka. U međuvremenu se nastavljaju pregovori između Ukrajine i Poljske o sporu oko žita.
“Riječi su važne”
Čini se da obje strane pokušavaju spriječiti da verbalni rat eskalira u pravu krizu. I dok PiS traži ruralne, konzervativne glasove, podrška Ukrajini u Varšavi ostaje snažna.
“Definitivno nije dobro što ograničavamo pomoć. Ono što Rusija radi je neprihvatljivo. Trebali bismo se braniti i pomoći Ukrajini da odbrani svoju slobodu”, rekla je za BBC Poljakinja Viktoria. U Varšavi još uvijek ima mnogo ukrajinskih zastava izvješenih na prozorima stanova u znak solidarnosti, baš kao i puno ukrajinskih izbjeglica.
“Mislim da je ovo alat koji vlada koristi za pobjedu na izborima. Igraju na sve emocije i ovo je prljava predizborna igra”, govori Poljak Rafa pa dodaje: “Nadam se da je samo priča. Zavisi ko će pobijediti na izborima. Za mjesec dana to će biti jasno.”
Ali neki misle da je šteta za Poljsku već učinjena. “Riječi su važne”, tvrdi analitičar Piotr Lukasiewicz, “mislim da će to imati posljedice i one će biti loše za Poljsku”.
Svijet
UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”
Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.
“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.
Svijet
OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom
Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.
SAD pravi izmjene u Mirovnom planu
Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.
Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.
“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.
Ukrajina zadovoljna napretkom
Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.
Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.
Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.
Svijet
GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara
Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.
Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.
U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara
U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.
Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.
Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.
U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.
Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.
-
Društvo2 dana agoHOROR NA UKC -u! Cijelu smjenu ostavljena GLADNA I ŽEDNA! Sin pacijentkinje ogorčen na osoblje! (VIDEO)
-
Politika3 dana agoIGOR DODIK ŠIRI UTICAJ? Tiha operacija preuzimanja Auto-Moto Saveza RS uzdrmala sektor, DEMOS gurnut u stranu
-
Politika3 dana agoĐAJIĆEV DILER KORISTAN ZA SISTEM! Đurovići godinama tvrde da je Radinković robijao umjesto Stanislava Čađe
-
Politika2 dana agoJOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Ništa od povećanja penzija
-
Politika2 dana agoGORICA DODIK OPTUŽILA OPOZICIJU I VLAST DA RADE PROTIV DODIKOVIH?! Ko su “ONI” i da li su u Srbiji?
-
Politika2 dana agoČOVIĆ TVRDI “BiH može napredovati samo uz TRI ENTITETA”
-
Svijet3 dana agoUKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”
-
Hronika2 dana ago“TO JE BUDUĆI SILOVATELJ” Učiteljica prijavila policiji učenika prvog razreda ZBOG PIPKANJA
