Connect with us

Društvo

ŠTA SE KRIJE IZA “KUMOVSKE ZGRADE”? Tegeltija pravda skok cijene zgrade UIO za 66 miliona KM!

Da li je tačno da je ministar finansija usmeno izdao naređenje za povećanje iznosa za nabavku objekata UIO BiH u Banjaluci, te kako je iznos za kupovinu Glavne kancelarije i Regionalnog centra UIO BiH porastao sa 37 miliona KM, na nešto više od 103 miliona KM, ključna su pitanja koje je Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PS BIH postavila prvom čovjeku UIO BiH Zoranu Tegeltiji.

Podsjećamo nabavka prostora za UIO BiH u Banjaluci prvi put je pokrenuta još prije 12 godina, a sam Tegeltija je podsjetio da se već 18 godina traga za rješenjem ovog pitanja, više tendera je raspisano, na prvim tenderima nije bilo prijavljenih, dok se na posljednjim tenderima prijavio samo jedan ponuđač – „Grand trade“, čiji je vlasnik Mile Radišić.

“Kada je u pitanju zgrada u Banjaluci, na tri tendera nije bilo niti jedne ponude. UIO je uradila ono što je morala uraditi, zatražila je dodatna sredstva. Nije to jedini projekat koji je zahtijevao dodatna sredstva. UIO je angažovao eksperte da ocjene ponudu i na osnovu nje je tražila dodatna sredstva. Imali su jednu ponudu koja oslikava tržište u BL. Na poziciji imamo 103 miliona, od čega su 32 miliona za regionalni centar, oko 68 miliona za Glavnu kancelariju, te nešto više od tri miliona za opremanje”, naveo je Tegeltija na saslušanju koje je trajalo tri sata.

Tegeltija je naglasio da još nije raspisan tender za nabavku zgrade UIO u BL u skladu sa novim budžetom, dodajući da se sada kupuju dva objekta, jedan za Glavnu kancelariju, a drugi za Regionalni centar. Dodao je da očekuje da će biti konkurencije na ovom tenderu.

Izdat usmeni nalog za povećanje budžeta za preko 30 miliona KM?

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović i član Zlatan Begić pitali su Tegeltiju da li je tačno da je izdato usmeno naređenje tadašnjeg ministra finansija za povećanje iznosa za preko 30 miliona KM, na šta je kako navode, upozorila Kancelarija za reviziju. Tegeltija, s druge strane tvrdi, da je morao postojati zahtjev UIO BiH za povećanjem tog iznosa.

Iz diskusije nije do kraja jasno da li je trenutku na koji se diskusija odnosi na čelu Ministarstva finansija BiH bio Tegeltija, s obzirom na to da je 2023. godine došlo do smjene ministara, pa su tu funkciju obavljali Vjekoslav Bevanda, Tegeltija lično, njegov zamjenik nakon što je Tegeltija otišao u UIO BiH, te Srđan Amidžić.

“Ministarstvo je dobilo mišljenje sa skretanjem pažnje. Ovo je budžet, to nije odluka o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima. I znate ko može odobriti sredstva, samo mogu poslanici. To je cijela procedura. Povećanje je predloženo na osnovu zahtjeva UIO BiH”, rekao je Tegeltija, uz konstataciju da postoji zahtjev UIO BiH za povećanjem iznosa.

Na Borenovićevu konstataciju da je 2020. godine Privredna komora kupila objekat za 2.900KM po kvadratu, dok je ponuda UIO BiH stigla za skoro 6.000KM, što je duplo veći iznos, Tegeltija je rekao da to poređenje nije relevantno.

„U tom periodu je prodato mnogo zgrada i to su imali vještaci u vidu, da ne poredimo samo dva objekta”, naglasio je Tegeltija.

RS planira da prostorije u kojima je sada UIO ustupi poslanicima i članu Predsjedništva

Tegeltija se osvrnuo i na stav ministarke finansija Republike Srpske da se ovaj proces blokira, uz konstataciju da postoji mnogo ljudi koji misle da bi se ovaj proces davno završio da nije u Banjaluci.

Na Borenovićevo pitanje da li je realan toliki iznos za zgradu, Tegeltija je rekao da je UIO je jedna od najvažnijih institucija u BIH.

„RC Tuzla, Sarajevo i Mostar su dovedeni na nivo gdje mogu obavljati svoje funkcije. Glavna kancelarija i RC nemaju uslove za funkcionisanje. Zahvalan sam vama koji ste glasali za budžet. O cijenama ne želim da govorim, niti da prejudiciram kako će izgledati ponuda na osnovu tendera. Tender će izgledati drugačije. Što se tiče mene i UIO BiH, sve će biti javno, imaćete uvid u sve, samo da Uprava dobije prostor”, naveo je Tegeltija.

Na pitanje predsjedavajućeg Komisije da li se radi o sukobu interesa obzirom na to da je vlasnik firme ponuđača „Grand Tradea“ Mile Radišić kum predsjednika Republike Srpske, predsjednika SNSD-a i čovjeka čija je stranka na vlasti na svim nivoima, Tegeltija odgovara:

“Imam slično pitanje, ako ste sa nekim u sukobu, da li biste sve uradili da taj neko ne dobije posao iako ga zaslužuje?”

Poslanik SNSD Milorad Kojić je naglasio da je Komisija dobila zaduženje da prati tender, a ne da na ovaj način saslušava direktora UIO BiH. On je naglasio da je Borenović pokazao nepoznavanje pravnog sistema.

“Ovo danas vidim kao vaš poraz i zbog toga mi je drago. Ali vas molim da se držite struke, i da ne postavljate tendenciozna pitanja. Ovo posljednje pitanje je izuzetno tendenciozno i nema veze sa pozicijom direktora UIO BiH. Ovo je kafansko pitanje, ovo nema veze sa izvještajem reviziju. Niste se pripremili za ovo saslušanje”, naveo je Kojić.

Na konstataciju da je u ranijim tenderima bilo određeno da objekat ne može biti udaljen više od tri kilometra od centra, Tegeltija poručuje da mu to nije poznato, ali je i pitao da li se treba nalaziti na Stričićima.

On je dodao da je u Sarajevu bilo određeno da objekat ne smije biti udaljen više od dva kilometra od Savjeta ministara te zaključio da u tenderu koji treba biti objavljen ne stoji odredba o udaljenosti.

Poslanici su upozorili i da postoje podzakonski akti kojima je definisano da se sredstva za kapitalna ulaganja ne mogu uvećavati više od 10 odsto.

“Imate uputstvo koje definiše 10 odsto i imate budžet koji je zakonski akt, ko je pravnik neka protumači snagu tih argumenata. UIO kreće od tržišne cijene i onoga što su vještaci utvrdili i tražila je finansijska sredstva. Mnogi projekti su završeni na način da su povećavana sredstva. Imamo još uvijek odluku o nabavci helikoptera, mislite li da se helikopteri mogu kupiti sa povećanjem od 10 odsto”, pita Tegeltija.

Kazao je i da Borenović i Kojić znaju da se preko puta UIO BiH gradi objekat gdje je poslovni prostor 10.000 plus PDV.

„Mi moramo ispitati ono što nam se ponudi. Kvadratni metar stana se prodaje za 6.000KM, vidim to u ponudama”, rekao je Tegeltija.

Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije danas saslušala direktora UIO Zorana Tegeltiju u vezi nabavke objekta za potrebe Uprave u Banjaluci, a Tegeltija je na samom početku rekao da institucije Republike Srpske planiraju da njihove prostorije koje koristi UIO ustupe poslanicima, članu Predsjedništva i članovima Savjeta ministara BiH na korištenje.

CAPITAL

Related Topics:

Društvo

VIŠE OD 60.000 KM ZA DOGAĐAJ U ZALUŽANIMA – ko je odlučivao o novcu?

Dodatna pitanja o načinu raspolaganja javnim novcem otvaraju i organizacija auto-trka na Krčmaricama, kao i manifestacija održana na Automotodromu Zalužani, za koju je, prema informacijama kojima raspolažemo, izdvojeno više od 60.000 KM.

Kao pokrovitelj događaja navodi se Kabinet predsjednika Republike Srpske.

Posebnu pažnju privlači program održan na Zalužanima, gdje je 18. septembra 2026. godine, u okviru obilježavanja 18 godina Sportsko-auto i karting saveza Republike Srpske, bio najavljen koncert pjevačice Aleksandre Mladenović.

Sama činjenica da je određeni događaj finansiran javnim sredstvima ne znači da je došlo do nepravilnosti. Međutim, kada je riječ o desetinama hiljada maraka, javnost ima opravdan interes da zna na osnovu kojih kriterijuma su sredstva odobrena, ko je donio odluku i kome je novac isplaćen.

Ključno pitanje: gdje je završio novac?

Upravo zato nije dovoljno samo navesti iznos ili pokrovitelja.

Potrebno je objaviti kompletnu dokumentaciju koja bi pokazala:

odluku o odobravanju sredstava;
ugovor sa organizatorom;
specifikaciju planiranih troškova;
račune i fakture;
podatke o izvršenim uplatama;
završni izvještaj o utrošku novca.

Posebno je važno razjasniti da li su sredstva iz budžeta institucije predsjednika Republike Srpske korištena isključivo za sportske i programske aktivnosti navedene u projektu ili su finansirani i drugi sadržaji.

Pitanje je tim značajnije ukoliko se u okviru istog događaja organizuju sadržaji koji nisu direktno povezani sa sportskim takmičenjem.

Kako je SAKS RS finansiran i kakva je njegova veza sa AMS RS?

Dodatna pitanja otvara način na koji Sportski auto i karting savez Republike Srpske dolazi do sredstava namijenjenih za razvoj sporta, organizaciju takmičenja, nabavku opreme i podršku sportskim kolektivima.

SAKS RS je registrovana organizacija koja okuplja auto i karting klubove i organizuje takmičenja u različitim disciplinama. Na zvaničnoj stranici Saveza objavljeni su kalendar takmičenja, pravilnici i podaci o njegovim aktivnostima.

Javno dostupni registracioni podaci navode da je Sportski auto i karting savez Republike Srpske osnovan 27. februara 2008. godine i da ima sjedište u Banjoj Luci.

Istovremeno, otvara se pitanje odnosa između SAKS-a RS i Auto-moto saveza Republike Srpske, posebno kada je riječ o finansiranju auto-sporta i tokovima novca koji potiče iz javnih ili zakonom propisanih naknada.

To pitanje zahtijeva uvid u finansijske izvještaje, odluke o transferima i ugovore između povezanih organizacija.

U priči se pojavljuje i ime Marija Đurana

U cijeloj priči posebno se nameće pitanje uloge Marija Đurana.

Prema informacijama kojima raspolažemo, njegovo ime se pojavljuje u strukturi Sportskog auto i karting saveza Republike Srpske, zajedno sa Nikolom Lolićem, Zoranom Dobrićem i Sašom Vujasinom.

Ukoliko se potvrde navedene funkcije, potrebno je odgovoriti i na pitanje kakva je njihova konkretna uloga u odlučivanju o finansijama, organizaciji događaja i raspodjeli sredstava.

To samo po sebi nije dokaz nepravilnosti, ali jeste razlog da se objavi potpuna dokumentacija o načinu upravljanja novcem.

Četiri pitanja na koja javnost očekuje odgovor

Iz dostupnih informacija proizlazi nekoliko pitanja koja se mogu provjeriti isključivo kroz zvaničnu dokumentaciju:

Prvo: Da li i u kom obimu Auto-moto savez Republike Srpske finansira ili podržava Sportski auto i karting savez Republike Srpske?

Drugo: Da li se sredstva iz institucije predsjednika Republike Srpske usmjeravaju SAKS-u RS i po kojim kriterijumima?

Treće: Ko je donio odluke o finansiranju događaja na Zalužanima i Krčmaricama?

Četvrto: Da li su sva odobrena sredstva pravdana računima i izvještajima o realizaciji projekta?

Odgovori na ova pitanja mogli bi pokazati da li je riječ o redovnom finansiranju sportskih aktivnosti ili postoje elementi koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.

„6,3 miliona prihoda i 908 KM dobiti“ – brojke moraju biti potkrijepljene dokumentima

Posebnu pažnju zaslužuju navodi o finansijskom poslovanju Auto-moto saveza Republike Srpske.

Prema podacima koji su nam dostavljeni, AMS RS je ostvarivao višemilionske prihode, dok je iskazana dobit bila svega nekoliko stotina maraka. Međutim, prije objavljivanja konkretnih iznosa poput 6,3 miliona KM prihoda i 908 KM dobiti potrebno je precizno navesti godinu na koju se podaci odnose i dokument iz kojeg su preuzeti.

Isto važi i za navode o hipotekama, imovini, rashodima i nalazima revizora.

Bez objavljivanja bilansa, revizorskog izvještaja ili drugog primarnog dokumenta, te brojke ne bi trebalo predstavljati kao konačan dokaz bilo kakve zloupotrebe.

Javna sredstva traže javne odgovore

Ono što se može jasno postaviti kao javni interes jeste pitanje transparentnosti.

Ako su sredstva građana korištena za organizaciju sportskih događaja, javnost ima pravo da zna koliko je novca izdvojeno, kome je uplaćen, na osnovu kojeg dokumenta i za koju konkretnu namjenu.

Isto tako, ako postoje finansijske veze između različitih organizacija koje učestvuju u raspodjeli ili realizaciji tih sredstava, one bi trebalo da budu vidljive iz zvaničnih dokumenata.

Zato bi objavljivanje kompletne finansijske dokumentacije predstavljalo najjednostavniji način da se otklone dileme – ili potvrde pitanja koja se već pojavljuju u javnosti.

Ovo istraživanje time ne završava. Naprotiv, dokumenti o finansiranju auto-sporta, odlukama o dodjeli javnog novca i odnosima između organizacija mogu dati mnogo precizniji odgovor od političkih optužbi i međusobnih prozivki.

Nastavi čitati

Društvo

650.000 KM I 1.500 OVACA: Zadruga bliska SNSD-u dobila pola miliona KM, NOVAC STIGAO IZ JAVNIH FONDOVA

Poljoprivredna zadruga “TDST” osnovana je mjesec dana ranije prije nego će putem Agencije za agrarna plaćanja od Vlade Republike Srpske dobiti pola miliona maraka. Osnivači su bliski SNSD-u. Zadruga je raspisala poziv za dodjelu ovaca.

Stanišić, Ćosić i Škipina obezbijedili dodatna sredstva i preuzeli zasluge za pokretanje inicijative. Stanišić kaže da je zadruga osnovana sa ciljem realizacije projekta u oblasti poljiprivrede, te da je ispunila uslove.

Narodni poslanik Aco Stanišić (SNSD) nedavno se pohvalio na društvenim mrežama da je zajedno sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem i kolegom Damjanom Škipinom pokrenuo inicijativu dodjele ovaca s ciljem jačanja stočarstva i podrške poljoprivrednim proizvođačima sa područja Sarajevsko- romanijske regije.

“Podršci su se priključili Grad Istočno Sarajevo i ODS ‘Elektrodistribucija’ ad Pale kao društveno odgovorno preduzeće, te su zajedno sa Vladom Republike Srpske obezbijedili sredstva u iznosu od 650.000 KM za realizaciju ovog značajnog projekta”, napisao je Stanišić.

Kroz ovaj projekat biće obezbijeđeno najmanje 1.500 ovaca za stanovnike sa područja Istočnog Sarajeva.

Tačnije, na javni poziv, raspisan prije par dana, mogu se javiti samo stanovnici Pala, Istočnog Novog Sarajeva i Istočnog Starog Grada koji ispunjavaju navedene uslove.

Projekat realizuje poljoprivredna zadruga “TDST” Istočno Sarajevo.

Zanimljivo je da je narodni poslanik naknadno izmijenio objavu na društvenim mrežama. Najprije je napisao da je raspisan “javni poziv za dodjelu novca”, a kasnije izmijenio u “dodjelu ovaca”.

Ovo je bio i povod da mu iz PSS-a Pale napišu da u stvari nije greška i da “jezik hoće pravo”, napominjući da novac građana nije novac SNSD-a.

Osim toga, pogrešno je bio napisan i naziv poljoprivredne zadruge, pa je umjesto “TDST” pisalo “DST”.

Pomenuti projekat je na društvenim mrežama najavio i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Ko su osnivači Poljoprivredne zadruge “TDST”?

Puni naziv pravnog lica koji je nosilac projekta raspodjele ovaca je Poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” p.o.

Zadruge je osnovana 9. jula ove godine.

Već u avgustu Vlada Republike Srpske im je odobrila pola miliona maraka na ime ostvarivanja prava na podsticajna sredstva za podršku razvoju kooperantske mreže.

Riječ je o subvencijama za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela u okviru Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.

Osnivači poljoprivredne zadruge koja je privatna svojina su većinom članovi SNSD-a.

Među njima je Ognjen Sladoje, aktuelni šef kabineta gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Sladoje je i vlasnik privatne firme koja je svojevremeno direktnim sporazumima dobijala poslove od opštine Istočno Novo Sarajevo na čijem čelu je SNSD-ov Jovan Katić.

Sladoje se još uvijek navodi i kao direktor firme u vlasništvu njegovog brata Miljana Sladoja, odbornika SNSD-a.

I ova firma je dobijala poslove od SNSD-ovih (grado)načelnika, o čemu je naš portal ranije pisao.

Još jedno ime koje se nalazi među osnivačima je Đorđe Stupar, koji je prema medijskim natpisima savjetnik u kabinetu gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Direktor Poljoprivredne zadruge “ TDST” je Miloš Dangić, aktivni član Mladih socijaldemokrata.

Jesu li institucije postale privatno vlasništvo?

Ova privatna zadruga SNSD-ovih članova i simpatizera koja je raspisala javni poziv za dodjelu ovaca registrovana je na adresi administrativnog centra Grada Istočno Sarajevo.

Štaviše, na javnom pozivu je naznačeno da se prijave predaju na adresi Grada, sa naznakom da su za poljoprivrednu zadrugu.

Kako su osobe bliske SNSD-u osnovale privatnu zadrugu na adresi Grada preko koje će dijeliti novac, kako je ova zadruga ekspresno dobila subvencije Vlade Republike Srpske pitali smo Stanišića i Škipinu koji su ponovo kandidati za narodne poslanike ispred SNSD-a.

Aco Stanišić za SPIN Info kaže da je zajedno sa gradonačelnikom Ljubišom Čosićem i kolegom narodnim poslanikom Damjanom Škipinom, održao sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem na kojem su pokrenuli inicijative za niz projekata i investicija među kojima je i ova.

Stanišić napominje da su sredstva odobrena zaključkom Vlade Republike Srpske.

“ Smatram da sama činjenica da je Zadruga osnovana mjesec dana prije odobravanja sredstava ne predstavlja dokaz bilo kakve nepravilnosti, posebno ako je ona, a koliko mi je poznato jeste, osnovana sa ciljem realizacije projekata u oblasti poljoprivrede i ako je ispunila uslove koje su nadležne institucije postavile. Datum osnivanja sam po sebi nije i ne može biti dokaz da je nešto sporno”, kaže Stanišić koji nas je uputio na Vladu Republike Srpske.

Odgovore o tome kako je ova poljoprivredna zadruga ispunila uslove za subvencije Vlade čekamo i od Agencije za agrarna plaćanja iz koje su obećali dostaviti odgovore i koji će svakako biti objavljeni.

Kako su došli na ideju osnivanja zadruge i raspisivanja javnog poziva za dodjelu ovaca, pitali smo i dio osnivača poljoprivredne zadruge. Odgovore još uvijek čekamo, kao i od poslanika Škipine.

“Tradicijom do sigurnog tržišta” već postoji

Već drugu godinu u Istočnom Sarajevu se održava festival tradicionalnih proizvoda, rukotvorina i drugih radinosti istoimenog naziva.

Iako se na prvu činilo da je riječ o sličnom projektu, poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” nije povezana sa festivalom “Tradicijom do sigurnog tržišta”.

Zbog čega je odabran isti naziv ostaje nepoznanica.

Sajam organizuje Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo, a finansira ga Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Tačnije, ministarstvo pokriva 70 % troškova projekta , bez PDV-a. U ovom slučaju Gradskoj razvojnoj agenciji je odobreno nešto više od 20.000 KM, što je u razgovoru za SPIN Info potvrdila i direktorka agencije Anja Krsmanović.

Direktorku smo upoznali sa informacijom da je na adresi Grada osnovana poljoprivredna zadruga sa identičnim nazivom kao sajam koji organizuju.

No, nije znala nista o tome.

“ Zaista ništa ne znam. Znam samo šta radi Gradska razvojna agencija…….Mi imamo rješenje, dakle Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo u partnerstvu Grada, RAIS i u ovom slučaju opština Sokolac, organizuju festival Tradicijom do sigurnog tržišta”, kaže direktorka Krsmanović.

Podsjećamo, narodni poslanik Aco Stanišić je nedavno dijelio i kokoške. Tačnije, Elektrodistribucija Pale donirala je Gradu Istočno Sarajevo sredstva u iznosu od 100.000 KM za nabavku koka nosilja. Odluku je potpisao predsjednik Nadzornog odbora Elektrodistribucije Pale Branko Koroman koji je ujedno predsjednik Skupštine opštine Pale, ali i stranački kolega direktora Elektrodistribucije Ace Stanišića.

Kada je riječ o dodjeli ovaca napomenuto je da je namjera da kroz povrat grla podrška bude održiva i da se iz godine u godinu širi na nova domaćinstva radi povećanje stočnog fonda i razvoja ovčarstva na ovom području.

Nastavi čitati

Društvo

SKORO SVAKA KUĆA IMA OVAJ PREDMET: Kinezi vjeruju da odnosi novac i sreću

Zaštitno staklo na stolu ima skoro svaka kuća, a rijetko ko se zapita otkud ta navika.

Stavljamo ga i na trpezarijski i na klub sto u dnevnoj sobi, pa ga godinama ne pomjeramo.

Navika iz stare Jugoslavije koja je preživjela decenije

Riječ je o običaju još iz stare Jugoslavije, kada su domaćice vjerovale da staklo štiti površinu stola. I tu ima logike, jer su neki od tih stolova trajali po deceniju, pa i dvije, piše “Krstarica”.

Ispod stakla zaglavljen je stari stolnjak možda i požutjela čipka, a ploča ispod netaknuta.

Domaćica bi prešla krpom preko stakla i sto je za pet sekundi izgledao kao nov.

Baš zato se navika zadržala i kod generacija koje o starim običajima ne razmišljaju.

Zašto Kinezi ne vole zaštitno staklo na stolu

Ipak, Kinezi se ne slažu s ovim našim “običajem”. Kao prvo, oni vjeruju da stvari u kući treba često mijenjati, a posebno da stare komade treba zamijeniti novim.

Po tom vjerovanju, staklo na stolu odnosi prihod, jer staklo pripada elementu vode, pa se zajedno s njom odlivaju i novac i finansije.

Voda ne stoji na jednom mjestu, ona teče dalje, a s njom teče i ono što ste zaradili.

Staklo je odavno demode

Dakle, pored toga što se smatra da je zaštitno staklo demode, sada znate i da mu se pripisuje loš uticaj na finansije.

Dva razloga za istu odluku, i vrijeme je za sklanjanje jer vam ne treba ni dinar ni majstor.

Podignite ploču i vidite šta je ispod. Kod većine nas tu čeka sloj prašine koji godinama niko nije dirao, a ponekad i trag vlage po samoj ploči.

Sto bez stakla diše, a i soba djeluje toplije čim nestane ta hladna sjajna površina.

Šta da stavite umjesto stakla na trpezarijski sto?

Ako vam je zaštita ipak važna, ostaje vam obični podmetač ili stolnjak koji možete oprati.

Rješenje je jeftinije od stakla, a sto mijenjate kad poželite.

Nastavi čitati

Aktuelno