Connect with us

Politika

ŠTA SE KRIJE IZA OTKUPA POTRAŽIVANJA IRB RS? Tajkuni i advokati će podijeliti 148 miliona KM

„Standard prva“, firma advokata Miloša Stevanovića iz Bijeljine, otkupila je 180 miliona KM dospjelih potraživanja Investiciono razvojne banke RS za samo 32 miliona KM. Tako je, na osnovu odluke Vlade Republike Srpske, pušteno niz vodu najmanje 148 miliona KM narodonih para.
Bivša računovodstvena firma „Standard prva“ već uveliko naplaćuje dugove, odnosno potraživanja IRB RS, koja su za “državu” bila nenaplativa.

Prodaja apartmana u Aparthotelu „Vučko“ na Jahorini, stečaj u banjalučkoj kompaniji „Ekvator“, prijetnja stečajem u firmi „Natura vita“ iz Blatnice kod Teslića, dokaz su da advokat Stevanović i njegove “računovođe” misle ozbiljno.

Šta se krije iza ove, po mnogima kontroverzne, transakcije? I da li je IRB RS, finansijska institucija osnovana da bude „motor razvoja Srpske“, postala ključni igrač u legalnoj pljački javnih sredstava: i to po odluci Vlade Radovana Viškovića, kojom su “nenaplativi” krediti ponuđeni na prodaju?

Na ova pitanja poznavaoci prilika nude prilično intrigantne odgovore, a svi se svode na jedno: i “računovođe” i advokati i dužnici će biti u milionskom plusu, a budžet i građani RS na gubitku.

Advokat Miloš Stevanović za Srpskainfo kaže da je tačno da se dugovanja ubrzano naplaćuju, otkako ih je preuzela “Standard prva”, ali da je to rezultat rada ljudi u njegovoj advokatskoj kancelariji.

–To su sve dobro kolaterizovani krediti, gdje ima dosta hipoteka, ličnih mjenica, povezanih lica, koji su dužni jedni drugima. Tako mi prilično brzo možemo da privedeno kraju ove sporove koji se vode već godinama – kaže Stevanović.

Navodi, između ostalog, i primjer zvorničke „Energolinije“, firme povezane sa “Aluminom”, i kredita IRB RS, zbog koje je godinama vođen sudski postupak protiv bivšeg premijera Srpske Aleksandra Džombića.

Podsjećamo, Aleksandar Džombić, koji j eu to vrijeme bio predsjednik Vlade RS, 2012. je „Energoliniji” odobrio kredit od 19,4 miliona KM.

Milenko Pavlović, koji je u to vrijeme bio direktor IRB RS, odbio je da odobri taj kredit , tvrdeći da “Energolinija” nije kreditno sposobna. Pavlović je podnio ostavku.

Advokat Stevanović kaže da je “Standard prva” kupila ovo i druga potraživanja IRB RS, kao što neke druge firme “kupuju automobile ili satove” i da je to “trgovina, kao i svaka druga”.

– Agencija za bankarstvo ne dozvoljava otkup dugova fizičkih lica, dakle ljudi, i mi to ne bismo nikad radili. Ali, pošto se ovdje radi o pravnim licima, o jako mnogo nagomilanih dugova, i pošto ima i ljudi koji su bezobrazni pa neće da vraćaju svoje dugove, mi smo iskoristili našu sposobnost da, preko sudskog sistema, te dugove naplatimo – kaže Stevanović.

Komentarišući priče da će u plusu biti svi osim Republike Srpske, Stevanović tvrdi da nije tako i da “svi dobijaju”.

–Republika Srpska je dobila više od 30 miliona KM, koji su se slili u budžet i javne fondove – kaže Stevanović.

“Razliku” od 148 miliona KM ne spominje.

I dok neki sagovornici Srpskainfo kažu da upravo tu ima “prostora za dogovor” i da nije isključeno da milioni završe i u džepovima “bezobraznih dužnika”, Stevanović kaže da to “baš i nije slučaj”.

On tvrdi da niko neće svoj dug “platiti manje” zato što je dug otkupljen: reprogram može, ali su “instrumenti obezbjeđenja”, kako navodi, “mnogo ozbiljniji nego u slučaju banaka”.

Ekonomista Zoran Pavlović za Srpskainfo kaže da ključni problem i jeste u tome što vlast u Srpskoj, kao ni birokrati u institucijama, ne shvataju ozbiljno svoj posao.

– Vladi treba pameti, i ta pamet je raspoloživa. Ima ljudi koji znaju kako se šta radi, pa i kako se naplaćuju dugovi, i ti su ljudi spremni da ponude svoje usluge. Ali, Višković i njegova ekipa to neće ni da čuju, jer misle da su najpametniji i da sve znaju najbolje – kaže Pavlović.

Dodaje da su sa “državnim parama” svi komotni, pa je tako pušteno i da dugovi prema IRB RS dospiju skoro do zastare.

– Naravno da banke, pa i IRB, ne mogu da rade kao privatne firme, nego se moraju pridržavati propisanih pravila. Ali, zar nije mogla IRB RS osnovati posebnu firmu, recimo “IRB trade”, koja bi se bavila naplatom potraživanja. Tako su učinile i neke komercijalne banke i imale su uspjeha – kaže Pavlović.

Dodaje da su u Vladi RS izabrali najlakše, najkomotnije i po građane Srpske najskuplje rješenje: da ponude potraživanja na prodaju.

– Pitam se da li bi se tako ponašali sa svojim novcem – kaže Pavlović.

Oni koji su “zabrazdili” sa dugovima idu u stečaj, a i to je, kako navode pojedini sagovornici Srpskainfo, dobra prilika za tajkune koji ne pate od viška poslovnog morala.

– Povjerioci dobiju koliko dobiju, a dužnik koji ih je, faktički, nasamario, izađe iz svega „očišćen“ i već sutra se može pojaviti kao osnivač neke nove firme – kažu naši izvori.

Aleksa Nježić, dugogodišnji stečajni upravnik, kaže da stečaj tako funkcioniše svuda u svijetu: možda nije pravedan, ali je često jedino rješenje.

to se tiče otkupa potraživanja, kako kaže Nježić, to nije ništa neobično, ali je pitanje čiji se interesi u toj transakciji štite.

– Kad je u pitanju privatni interes, onda je tu sve jasno, svako štiti svoje, ali kad se radi o javnom ili državnom interesu, stvari su malo komplikovanije. Niko ne zna da li je izvršena procjena, da li je sve transparentno i da li je IRB RS ustvari na gubitku – kaže Nježić.

Što se transparentnosti tiče, kristalno je jasno da su izvori informacija – hermetički zatvoreni.

Kako je ranije pisala Srpskainfo, i nakon što su potraživanja prodata, Investiciono razvojna banka RS je odbila da objavi imena dužnika. U IRB RS su se oglušili čak i na poslaničko pitanje Vukote Govedarice, šefa Kluba poslnika SDS u Narodnoj skupštini RS. I advokat Stevanović je u obavezi da “čuva poslovnu tajnu”.

Većina milionskih kredita, za koje će se ispostaviti da su “nenaplativi”, iako su vlasnici firmi dužnika prilično bogati ljudi, dodijeljena je iz sredstava Evropske investicione banke EIB, u periodu od 2009. do 2013. godine

EIB je dala kredit BiH, BiH je to podijelila entitetima, Republika Srpska je svoj dio plasirala preko IRB, bez posredstava komenrcijalnih banaka, a često i bez solidnih garancija.

-Ti krediti godinama nisu vraćani. Išlo se na sudsku naplatu, ali su sudski postupci beskrajno odugovlačeni: dodjelom predmeta sudiji koji ide u penziju, promjenom advokata, raznim peripetijama – kaže sagovornik Srpskainfo.

Građani će naravno Evropskoj baci vratiti proćerdani kredit – sve do posljednjeg centa.

– I taj smo kredit uspjeli da naplatimo – kaže Stevanović.

Ulaznica od 2,5 miliona maraka

IRB RS je „nenaplativa potraživanja“ ponudila krajem prošle godine, putem javnog poziva. Samo za pristup dokumentaciji valjalo platiti 200.000 KM, a za učešće u javnom nadmetanju okruglih 2,5 miliona KM.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da se jako malo zainteresovanih prijavilo na ovaj poziv i da “skupa ulaznica” ne bi trebalo da bude prepreka za to.

– To je ozbiljan posao za ozbiljne ljude sa ozbiljnim parama – kaže Pavlović.

I advokat Stevanović je za Srpskainfo potvrdio da nije bio jedini, koji se javio na javni poziv IRB RS, raspisan na osnovu odluke Vlade RS.

(Srpskainfo) Foto: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno