Connect with us

Društvo

ŠTA SE KRIJE IZA TOGA? Srpska vrlo vjerovatno kreće u povećanje starosne granice za ODLAZAK U PENZIJU!

Republika Srpska gotovo izvjesno kreće u povećanje starosne granice za odlazak u penziju, a koja je sada sa navršenih 65 godina starosti i 15 godina staža osiguranja.

Ovo se može zaključiti iz nedavne izjave Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je buduću inicijativu obrazložio time da Srpska trenutno ima gotovo isti broj radnika i penzionera, te da je potrebno reagovati na ovom polju.

“Iz budžeta Srpske izdvaja se gotovo dvije milijarde KM samo za isplatu penzija, od čega je gotovo beznačajan broj njih ostvario punu penziju radeći ukupan broj potrebnih godina. Razgovarali smo o tome kako da stabilizujemo penzioni sektor i pokrenućemo raspravu da se povećaju godine za odlazak u penziju”, poručio je on.

A kada su u pitanju brojke na koje se poziva predsjednik Srpske, one zvanične potvrđuju da je broj penzionera mizerno manji od broja radnika.

Tako, prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, na dan 31. decembar 2024. godine broj penzionera u Republici Srpskoj bio je 288.448, dok je ukupan broj radnika (osiguranika) bio 337.780.

To je omjer 1:1,17, ili jednostavnije, na 100 penzionera u Srpskoj ide 117 radnika.

Što se tiče odlaska u penziju, pored navedene granice od 65 godina života i 15 godina radnog staža treba dodati da pravo na starosnu penziju u Srpskoj, u 2025. godini, imaju svi osiguranici sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, uz napomenu da se ta granica u pogledu godina života povećava za četiri mjeseca.

Takođe, žena osiguranik ima pravo na starosnu penziju sa 58 godina i 35 godina staža, pri čemu se, takođe, granica u pogledu života povećava za četiri mjeseca.

Ideja da se poveća prag za odlazak u penziju za predstavnike ove populacije je dobra.

“Grehota je goniti ljude u penziju ako mogu raditi. A ako ne mogu raditi, oni će onda otići u invalidsku penziju i ranije, sa 55 ili 45 godina. Poenta je da onaj ko hoće da radi ostane da radi, pod uslovom da mu to mjesto odgovara”, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske.

Ističe da postoji prijedlog da se u penziju ide sa 67 godina.

“Ali, plan je da, kada se bude mijenjao Zakon o PIO, povećanje starosne granice bude definisano tako da uslov za odlazak u penziju ne bude odmah 67 godina, nego da se ide kroz neko prilagođavanje u smislu da se prag poveća za pola godine, a onda svake godine ponovo da se povećava na taj način… A sve kako bi to bilo neosjetno povećanje”, pojasnio je Trifunović.

A ono što je Milorad Dodik takođe najavio jeste da će nadležni nastojati da regulišu oblast koja se tiče toga da dio penzionera radi i u penziji.

Taj broj, prema informacijama “Nezavisnih”, a kako nam je rečeno iz Fonda PIO, krajem prošle godine bio je veći od 7.500.

Penzioneri su najčešće angažovani na poslovima u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, rudarstvu, a traženi su elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki inženjeri, ali i ljekari – vještaci, stomatolozi…

Penzioneri koji rade, odgovaraju iz udruženja potrošača, to čine najviše zbog primanja koja su im, po okončanju radnog vijeka, nedovoljna za lične potrebe.

“Ljudi ranije odlaze u penziju zato što puno toga nije regulisano, zdravstvo na primjer. Ništa nam nije besplatno, zamislite kad imate 60 godina krenuli ste na neka liječenja i morate dati 600 KM za lijekove. Ko može da zaradi toliko? Evo, nek ima samo još jednog člana porodice, oni ne mogu ništa. Zbog toga ljudi bježe u penziju, kako bi na neki način sebi omogućili dupla primanja”, poručila je Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer”.

Ona takođe navodi da je dobro što postojeći zakon u Srpskoj omogućava penzionerima da se zaposle, a da im se penzija ne umanjuje. Ipak, smatra da bi penzije u Srpskoj trebalo da se ustale u određenom iznosu…

“Da li u iznosu minimalne plate ili nekom većem. Ako bi se povećala penzija, povećao bi se broj penzionera koji bi išao u redovnu penziju, i ne bi uopšte bilo potrebe da im se omogućava da to bude sa 67 ili 70 godina života”, dodala je Šešlija.

Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, ističe da je neophodno da se po ovom pitanju prilagođavamo tržištu rada u Srpskoj.

“Imali smo do sada nekoliko inicijativa o povećanju praga za odlazak u penziju, poput onog vezanog za staž ljekara, jer je činjenica da moramo obezbijediti dovoljan broj ljekara da se može liječiti naše stanovništvo. Bila je neka inicijativa da 67 godina bude novi prag, ali to se može mijenjati zavisno od toga kad budemo analizirali potrebe za određene poslove i oblasti”, naglasio je Egić za “Nezavisne novine”.

Za kraj ćemo ovdje dodati da po postojećem Zakonu o visokom obrazovanju RS nastavniku prestaje radni odnos na visokoškolskoj ustanovi na kraju akademske godine u kojoj je navršio 68 godina života, ali i da to može biti produženo do njegove 70. godine, ako ne bude izabran odgovarajući kandidat.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno