Connect with us

Svijet

Šta slijeduje nakon dodjele kandidatskog statusa Evropske unije Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za učlanjenje u Evropsku uniju, ali da bi postala članica EU mora da riješi 14 prioriteta, a posebno se to odnosi na borbu protiv korupcije i unapređenje pravosuđa, dva ključna segmenta na putu BiH ka EU.

Političari iz BiH kažu da je odluka EU o kandidatskom statusu pre svega politička, u svjetlu dešavanja u Ukrajini, i da je BiH dobila status upravo zbog zahtjeva Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU.

Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU predstavlja zakasnjelu reakciju na nepravdu koja je napravljena kada je Ukrajini i drugima dat taj status, iako je BiH prošla mnogo više reformi nego te zemlje.

On je pozdravio odluku o dodjeli kandidatskog statusa, ali je naveo da to nije dio uobičajenih redovnih procedura, i da bi bio veći optimista da se to dogodilo prije nekoliko godina, a sada mu je svejedno. Istakao je da ako BiH ne dobije novac, šta će joj onda status, jer će još više zaostati u ekonomiji.

– Ako EU i Brisel žele da ovde upravljaju procesima i institucijama, onda to treba da plate. Bilo bi interesantno da im ispostavimo zahtejve da nam daju 20 milijardi evra u naredne tri-četiri godine i da kažemo da onda možemo da se pridružimo – rekao je Dodik i podsjetio da Hrvatska dobija 27 milijardi evra iz evropskih fondova, kao i da sve zemlje EU dobijaju novac

Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća PBiH, izjavila je da davanje kandidatskog statusa BiH predstavlja čisto političku odluku EU motivisanu dešavanjima na geopolitičkom planu. Naglasila je da ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU, dalje zajedničko kretanje na evropskom putu. Ona je ukazala da, ako će taj kandidatski status držati BiH u nekom čudnom stanju 15 ili 16 godina, kao što je to bio slučaj sa Severnom Makedonijom, onda to neće ništa značiti.

Branislav Borenović, predsednik PDP, kaže da u prethodnom mandatu ništa nije urađeno za približavanje EU, te da su, bez obzira na kandidatski status, očekivanja Brisela ostala ista.

– I dalje treba da usvojimo zakone o spriječavanju sukoba interesa i izmjene Zakona o VSTS, odnosno reformišemo pravosuđe. Pravosuđe je i dalje jedna od oblasti pod velikim uticajem politike, sa jakim vezama između korumpiranih političara i takvih tužilaca i sudija uz, naravno, časne izuzetke – rekao je Borenović.

On je podsjetio da BiH spada u red korumpiranih prema mjerenjima međunarodnih organizacija i čiji je indeks korupcije u stalnom rastu posljednjih 10 godina.

Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, istakao je da se dodjelom statusa kandidata za članstvo u EU ništa mnogo nije promijenilo, osim što je na neki način BiH izjednačen status sa Ukrajinom, Moldavijom i nekim drugim zemljama na Zapadnom Balkanu. BiH mora mnogo više napora da uloži da bi uspijela na putu ka EU.

UZ OSTALE ZEMLJE KANDIDATE
KANDIDATSKIM statusom BiH se pridružila ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u prosecu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

Related Topics:

Svijet

DIREKTNO POGOĐENI NESTABILNOŠĆU! Erdogan “Turska je primila četiri miliona izbjeglica”

Turska je primila više od četiri miliona izbjeglica i Vlada preduzim mjere da se taj broj smanji, izjavio je turski predsjednik Tajip Erdogan.
“Turska trenutno ugošćuje 4.033.000 izbjeglica, od kojih je 2.768.000 pod privremenom zaštitom”, rekao je Erdogan na konferenciji o upravljanju migracijama u Istanbulu.

Erdogan je ocijenio da je Turska direktno pogođena nestabilnošću u susjednim zemljama, te dodao da je Anadolija kroz istoriju bila mjesto migracija jer je smatraju sigurnom lukom.

“Problem migracija je na dnevnom redu širom svijeta. Milioni ljudi su primorani da napuste zemlje u kojima su rođeni zbog teškoća. Više od 281 miliona ljudi je migriralo širom svijeta. Saosjećamo sa migracijama”, dodao je turski predsjednik.

On je naveo da se oko 200.000 izbjeglica vratilo iz Turske u Siriju nakon promjene vlasti, kao i da je ukupan broj Sirijaca koji su se vratili dostigao 931.450 ljudi.

Sirijska oružana opozicija zauzela je Damask 8. decembra 2024. godine. Bašar el Asad je podnio ostavku na mjesto sirijskog predsjednika i napustio zemlju. U januaru je Ahmed Šara, vođa nove sirijske administracije, proglašen za prelaznog predsjednika.

Nastavi čitati

Svijet

NESTANAK STRUJE NA PIRINEJSKOM POLUOSTRVU, pomoć ponudila Ukrajina?

Širom Pirinejskog poluostrva danas je nestalo električne energije, što je izazvalo haos u dijelovima Portugalije i Španije, gdje su ljudi ostali zarobljeni u metrou i liftovima.

Stotine ljudi u Madridu stajale su na ulicama ispred poslovnih zgrada, a oko važnih objekata uočeno je jako prisustvo policije.

Portugalski operater električne mreže REN saopštio je da je kvar nastao usljed rijetkog atmosferskog fenomena u Španiji i ekstremnih temperaturnih varijacija u unutrašnjosti zemlje.

Takođe navodi da će obnavljanje rada distribucije potrajati do sedam dana.

Španski operater prenosa električne energije “Red elektrika” saopštio je da bi prekid mogao da traje od šest do deset sati.

Zvaničnici su ranije rekli da nije isključena ni mogućnost da je uzrok velikog nestanka struje kibernetički napad.

Španska i portugalska vlada sastale su se da bi razgovarale o nestanku struje, koji je nakratko pogodio i dijelove Francuske.

Španski premijer Pedro Sančez posjetio je kontrolni centar operatera za prenos električne energije.

“Vlada radi na utvrđivanju porijekla i posljedica ovog incidenta i posvećuje sve resurse da ga što prije riješi”, saopštila je Vlada Španije.

Ukrajina je ponudila pomoć Španiji i Portugaliji u obnavljanju rada mreže za prenos električne energije uz napomenu da su njeni stručnjaci stekli veliko iskustvo u ovoj oblasti tokom rata sa Rusijom.

Nastavi čitati

Svijet

EVO KO DOLAZI U MOSKVU! Dolazak potvrdili i Vučić i Dodik

Na vojnoj paradi u Moskvi povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom, prisustvovaće brojni svjetski državnici, a svoje prisustvo su potvrdili i predsjednik Srpske Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Kako je zvanično objavljeno, 19 lidera potvrdili su svoje prisustvo. Ruski mediji najavljuju da će među prisutnima biti i lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un i indijski premijer Narendra Modi, iako nisu zvanično najavljeni.

Među onima koji su potvrdili prisustvo su predsjednici Kine Si Đinping, Brazila Lula da Silva, Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

Pored Dodika i Vučića iz Evrope svoje prisustvo potvrdio je premijer Slovačke Robert Fico.

Svoje prisustvo su potvrdili i:

Ilham Alijev – predsjednik Azerbejdžana
Nikol Pašinjan – premijer Jermenije
Kasim-Žomart Tokajev – predsjednik Kazahstana
Šavkat Mirzijojev – predsjednik Uzbekistana
Emomali Rahmon – predsjednik Tadžikistana
Sadir Žaparov – predsjednik Kirgistana
Serdar Berdimuhamedov – predsjednik Turkmenistana
Thongloun Sisoulith – predsjednik Laosa
Lamu – predsjedniku Vijetnama
Mahmud Abas – predsjednik Palestine
Umaro Sisoko Embalo – predsjednik Gvineje Bisao
Ibrahim Traore – predsjednik Burkine Faso
Nikolas Maduro – predsjednik Venecuele
Migel Dijaz-Kanel – predsjednik Kube

Nastavi čitati

Aktuelno