Nasilje vatrenim oružjem sve češće potresa evropske prijestonice, od Brisela i Stokholma do Marseja i Amsterdama. Evo i gdje su bande i narko-kriminal ostavili krvavi trag, a koji su gradovi i dalje bezbjedni za život, turizam i svakodnevicu.

U posljednjih nekoliko godina, nasilje povezano sa bandama sve je češće u nekim evropskim državama, od pucnjava automatskim oružjem u Briselu do ubistava koje u Švedskoj izvode tinejdžeri plaćeni kao profesionalne ubice.

Ova analiza Euronewsa donosi pregled gradova u kojima su pucnjave najčešće, ali i onih u kojima skoro da nema nasilja povezanog sa oružjem i kriminalnim bandama.

Najopasniji gradovi: Brisel, Stokholm, Marsej, Amsterdam
Briselje trenutno najopasniji glavni grad Evrope kada je riječ o pucnjavama.

Nasilje među narko-bandama u oblastima kao što su Anderleht i Molenbek sve je intenzivnije. Do sredine avgusta 2025. godine, zabilježeno je 57 pucnjava, od kojih se 20 dogodilo tokom ljeta.

Tužilac Žilijen Moinil upozorio je da su “svi u opasnosti” i pozvao na koordinisanu akciju protiv kriminalnih grupa. Ministar unutrašnjih poslova Belgije Bernar Kanten razmatra slanje vojske na ulice i proširenje mreže nadzornih kamera.

Stokholm – mirna prošlost, oružana sadašnjost
U glavnom gradu Švedske zabilježeno je 55 pucnjava do avgusta 2025, sa 9 žrtava.

Organizovani kriminal sve češće uključuje tinejdžere kao plaćene ubice, a osim oružja koriste se i improvizovane bombe. Ukupno u Švedskoj, do sada je zabilježeno 113 pucnjava sa 33 smrtna ishoda.

Marsej – uporište narko-mafije
U Marseju je prošle godine u pucnjavama poginulo 24 ljudi, što je čak napredak u odnosu na 49 ubijenih godinu dana ranije.

Prema stručnjaku Žilijenu Saporiju, razlog smanjenja nije efikasnost policije, već to što je kriminalni klan DZ Mafia porazio rivale iz klana Joda. Policija pokušava da suzbije ulično dilovanje, ali problem ostaje ozbiljan.

U Amsterdamu broj pucnjava opada, ali se bilježi porast eksplozija izazvanih od strane bandi, 197 eksplozija u 2023., što je duplo više nego prethodne godine. Pronađeno je sedam ozbiljnih slučajeva pucnjave, od kojih je jedan bio smrtonosan.

Zona pojačanog rizika: Pariz, Kopenhagen, Atina, Lisabon, Rim, Madrid
Ovi gradovi imaju visok nivo kriminala povezanog sa oružjem, ali uz ograničen rizik po širu javnost.

Pariz bilježi porast nasilja, sa 34 ubistva u 2024. godini.

Kopenhagen je uveo “zone pretresa” nakon pucnjava u okrugu Nørrebro.

Atina ne objavljuje podatke, ali mediji bilježe više smrtonosnih incidenata.

Lisabon je prošle godine zabeležio trostruko ubistvo i nekoliko ozbiljnih napada.

Rim ima slučajeve mafijaških egzekucija, ukupno osam pucnjava za dvije godine.

Madrid je zabilježio osam pucnjava, od kojih su dvije imale smrtni ishod.

Umjereni rizik: Bukurešt, Ljubljana, Nikozija, Prag, Riga, Sofija, Beč, Zagreb
U ovim gradovima pucnjave se dešavaju povremeno:

Nikozija: nekoliko incidenata, uključujući i ubistvo migranta.

Beč: oružani sukobi među migrantima, četiri osobe ranjene u 2025.

Riga: trostruko ubistvo, Latvija ima visoku stopu ubistava po broju stanovnika.

Sofija: pet incidenata, jedan sa smrtnim ishodom.

Bukurešt: najviše pucnjava ulične i saobraćajne prirode.

Prag: miran grad, osim masovne pucnjave u decembru 2023. sa 14 žrtava.

Ljubljana: mafijaška egzekucija prošlog oktobra.

Zagreb: dvije pucnjave, jedna povezana sa organizovanim kriminalom.

Niski rizik: Berlin, Dablin, Helsinki
Berlin: veoma malo incidenata, jedan ozbiljniji slučaj u 2025.

Dablin: generalno bezbedan, zabeleženo nekoliko oružanih incidenata.

Helsinki: miran, osim pucnjave u školi prošle godine (1 mrtav, 2 ranjena).

Najsigurniji gradovi: Viljnus, Budimpešta, Varšava, Bratislava, Luksemburg, Valeta, Talin
U ovim prijestonicama zabilježen je minimalan broj ili nijedan slučaj oružanog nasilja:

Viljnus: bez nasilja bandi, jedan slučaj ubistva advokata.

Budimpešta: nekoliko manjih incidenata bez žrtava.

Varšava: manji incidenti u kojima je učestvovala policija.

Bratislava: dvije pucnjave u dvije godine, bez veze sa kriminalom.

Luksemburg: dva slučaja, jedan povezan sa drogom.

Valeta: jedan incident bez povrijeđenih.

Talin: bez zabilježenih pucnjava, najbezbjedniji glavni grad u analizi.

Mnoge zemlje ne vode preciznu statistiku o oružanom kriminalu, a ne objavljuju ni detaljne podatke po gradovima, pa se Euronews oslonio na nacionalne izvještaje i medijske objave, uzimajući u obzir i veličinu gradova. Iako je fokus na glavnim gradovima članica EU, Marsej je izuzetak, situacija je bila toliko ozbiljna da je morao biti uključen. Takođe, analizom nisu obuhvaćene zemlje Zapadnog Balkana.

(euronews.com)

Novi paket sankcija EU Moskvi neće uključivati ograničenja na kupovinu ruske nafte, izjavio je evropski komesar za ekonomiju i produktivnost Valdis Dombrovskis.

“Paketa sankcija u oblasti energetike odnosi se na tečni prirodni gas”, rekao je Dombrovskis na konferenciji za novinare nakon neformalnog sastanka ministara ekonomije i finansija EU u Kopenhagenu.

On je naglasio da će se rad na potpunom napuštanju ruskih fosilnih goriva nastaviti, ali nije precizirao vremenski okvir.

Generalni direktor farmaceutske kompanije “Novartis”, Vas Narasimhan, iznio je kritiku na račun trenutnih cijena lekova u Švajcarskoj, smatrajući ih preniskim.

On smatra da bi zemlje van Sjedinjenih Američkih Država trebalo više da doprinesu finansiranju inovacija u industriji farmaceutskih proizvoda, i naglašava da američki pacijenti trenutno preuzimaju veliki dio troškova za razvoj novih lijekova, prenijela je RTS (Radio Television Suisse).

“Američki pacijenti plaćaju veliki dio troškova inovacija”, rekao je Narasimhan u intervjuu za “Neue Zürcher Zeitung” i dodao da je ovo odgovor na nedavni poziv predsjednika SAD, Donalda Trampa, za smanjenje cijena lijekova. Tramp je, početkom avgusta, postavio švajcarskim farmaceutskim kompanijama poput “Novartisa”, “Fajzera” i “Roša” rok od 60 dana da smanje cijene svojih proizvoda u SAD, što bi moglo da dovede do gubitaka vrijednih milijarde dolara za ove kompanije.

Narasimhan ističe da “Novartis” radi na saradnji sa vladom i nastoji da pronađe konstruktivna rješenja koja će da omoguće američkim pacijentima da plate manje za lijekove.

U svom razgovoru, Narasimhan je skrenuo pažnju na razliku u cijenama lijekova između različitih zemalja. Prema njegovim riječima, cijene lekova u Švajcarskoj su, u poređenju sa drugim zemljama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), na donjem kraju skale.

Međutim, on nije mogao da precizira koliko bi trebalo da se u Švajcarskoj cijene povećaju kako bi bile u ravnoteži sa međunarodnim standardima.

Takođe je govorio o složenosti američkog sistema, koji uključuje posrednike i popuste, što dodatno komplikuje problem određivanja cijena lijekova.

“Oko polovine našeg bruto prihoda ide posrednicima”, objasnio je on, naglašavajući kako složenost američkog tržišta stvara dodatne izazove u upravljanju cijenama lijekova, prenosi Tanjug.