Connect with us

Svijet

ŠTA UVOĐENJE KONTROLE NA GRANICI Njemačke znači za putnike

Ministarstvo unutrašnjih poslova Njemačke obavijestilo je javnost da da je riječ o privremenoj mjeri koja će, za sada, trajati šest mjeseci. Šta to znači za putnike iz Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja?

Njemačka vlada je prošle godine već najavila strože kontrole na svojim kopnenim granicama s Poljskom, Češkom i Šajicarskom. Te i kontrole na granici sa Austrijom omogućile su joj da vrati 30.000 migranata od oktobra 2023. godine.

Sada se ova mjera šiti i na granicu Njemačke sa Danskom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Francuskom i Austrijom.

“Savezna policija tako može rasporediti cijeli niz mjera stacionarne i mobilne granične policije na svim njemačkim kopnenim granicama. Postoji mogućnost vraćanja ljudi na svim njemačkim kopnenim granicama u skladu sa evropskim i nacionalnim pravom”, navodi se u obavještenju Ministarstva.

Šta to znači za putnike?
Privremenim ponovnim uvođenjem unutrašnjih graničnih kontrola omogućene su kontrole pri prelasku granice. Stoga se od putnika traži da ponesu lične dokumente (lična karta, pasoš). Ovaj propis se primjenjuje na sva prekogranična putovanja. Takođe, za državljanima Bosne i Hercegovine koji odlaze da rade ili na odmor, mogu zatražiti potvrdu o mjestu odsjedanja ili radnom odnosu. Tu su i ostale mjere koje važe za ulazak u EU.

“Federalna policija će vršiti unutrašnje granične kontrole u skladu sa odgovarajućim zahtjevima granične policije u graničnim regijama. Obim, intenzitet, specifična lokacija i specifično trajanje odgovarajućih kontrola zavise, između ostalog, od razvoja situacije i uslova lokalne saobraćajne infrastrukture i stoga mogu varirati regionalno i biti dinamični. Federalna policija će, u koordinaciji sa svojim partnerskim vlastima u zemlji i inostranstvu, nastojati da kontrole imaju što manji uticaj na svakodnevni život putnika, trgovinu i putovanja”, navode iz MUP-a Njemačke.

Na kojim graničnim prelazima će se vršiti kontrola?
Kontrola unutrašnjih granica je moguća na bilo kojoj tački duž granice. Nadležna savezna policija će u zavisnosti od situacije odlučiti o obimu, intenzitetu, mjestu i trajanju kontrole.

Prema pravilima EU, zemljama u šengenskom prostoru, koji obuhvata cijeli blok, Kipar i Irsku, dozvoljeno je da uvedu granične kontrole samo kao posljednje sredstvo za sprječavanje prijetnji unutrašnjoj sigurnosti ili javnoj politici.

Šta to znači za one koji traže azil?

Čak i u slučaju kontrole unutrašnjih granica, državljani trećih zemalja koji traže zaštitu uglavnom se prosljeđuju nadležnom centru za početni prihvat u svrhu ispitivanja. Prema Dablinskoj uredbi, tražioci azila mogu biti transportovani u drugu zemlju EU. Takođea, azil im se može odbiti. Oni za koje se utvrdi da su ilegalno ušli, mogu biti vraćeni u zemlju iz koje su ušli. Austrija je već najavila da neće primati migrante nazad.

Podsjetimo, od 10. novembra za državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana stupaju na snagu nova pravila za ulazak u Evropsku uniju, prenosi N1.

Svijet

FICO OTKRIVA, Zelenski pokušao da me PODMITI

Slovački premijer Robert Fico optužio je ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog da je pokušao da ga podmiti iznosom od 500 miliona evra da obaveže Bratislavu da podrži nastojanja Kijeva za ulazak u NATO.

Fico je istakao da bi Bratislava mogla da razmotri „recipročne mjere“ nakon što je Ukrajina odbila da produži svoj sporazum o tranzitu gasa sa Rusijom, koji ističe krajem godine.

Ukrajina je kao razlog navela sukob koji je u toku, što je izazvalo zabrinutost u Slovačkoj, koja se oslanja na isporuke ruskog gasa u tranzitu kroz Ukrajinu. Fico je istakao potrebu za alternativnim rješenjima kako bi se izbjegla gasna kriza.

Fico je podsjetio da je tokom njihovih razgovora ukrajinski lider odbio da dozvoli tranzit gasa, već je ponudio „apsurdne“ prijedloge za rješavanje gasnog pitanja.

Prema njegovim riječima Zelenski ga je, između ostalog, pitao da li bi glasao za članstvo Ukrajine u NATO-u ako mu da 500 miliona evra iz ruske imovine zamrznute na Zapadu nakon izbijanja sukoba između Moskve i Kijeva.

Slovački premijer je rekao da je ukrajinskom lideru odmah rekao da „nikada“ neće pristati na takvu ponudu.

„Znate moje mišljenje o članstvu Ukrajine u NATO-u i čudno mi je što mi je postavio takvo pitanje jer dobro zna da je poziv Ukrajine u NATO potpuno nerealan“, naglasio je on, prenosi „Raša tudej“.

Ukrajinski opozicioni poslanik Artjom Dmitruk, koji je navodno pobjegao iz zemlje ranije ove godine strahujući od krivičnog gonjenja, rekao je da je Zelenski ponovo „osramotio“ Ukrajinu pred cijelim svijetom pokušavajući da podmiti Fica.

Francuski list „Mond“ je ranije objavio da su ne samo Slovačka već i članice poput SAD, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Belgije, Slovenije i Španije trenutno protiv ulaska Ukrajine u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

VOZAČI NISU TURISTI, moguća blokada puteva u EU!

Prevoznici nisu turisti, ne idu u zemlje Evropske unije ni u provod ni u šoping, nego da rade i suludo je da budemo stavljeni u isti koš i da nam se ograničava boravak tamo.

Ukoliko Brisel ne razmotri ovaj problem i ne nađe rješenje do 15. januara, blokiraćemo puteve ka Evropi.

Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić pojasnivši  da prevoznici traže od Brisela da budu izuzeti iz pravila “90 dana u 180 dana” koje je godinama na snazi i koje stvara ozbiljne probleme prevoznicima.

Grbić kaže da to ograničenje onemogućava normalno poslovanje i direktno ugrožava oko 450.000 prevoznika iz zapadne Evrope, među kojima je i oko 4.000 prevoznika iz BiH.

– Jedan kolega je u Austriji “skinut” sa kamiona, završio je čak i na sudu, ali se nekako uspio izvući bez većih sankcija. Problem je što su nas, kabinsko osoblje, stavili pod isti tretman kao turiste koji ne mogu da provedu više od 90 dana u EU. To je nezamislivo – istakao je Grbić.

Uvjeren je da je ovakav potez Evropa povukla smisleno, jer samo Njemačka potražuje oko 70.000 vozača.

– Na ovaj način nas primoravaju da ne samo vozači napuštaju poslove i idu u evropske zemlje već da cijele kompanije sele svoje poslovanje u neku od članica EU – upozorio je Grbić.

Naglašava da su prije mjesec prevoznici poslali dopis svim domaćim relevantnim institucijama te da traže da im pomognu i zajedno sa Briselom nađu rješenje. U suprotnom, biće spremni na blokadu puteva.

– Čekamo 15. januar, to je rok koji smo ostavili. Ne bude li do tada riješeno ovo pitanje, zaprijetili smo da ćemo blokirati puteve ka EU. Postoji ideja i da naši vozači koji se zateknu toga dana u nekoj od evropskih zemalja blokiraju utovare i istovare, što bi žestoko osjetila ekonomija, ali i dobar dio privrede. Nastao bi kolaps – istakao je Grbić.

Dodaje da su im u ovoj namjeri podršku obećale kolege iz Turske i Moldavije.

Ukoliko dođe do blokade, kaže Grbić, primjena postojećih pravila mogla bi uzrokovati i porast cijena transportnih usluga za 25 odsto, što bi automatski dovelo do lančanog poskupljenja robe i usluga.

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević rekao je “Glasu” da je privredi u globalu, ali i prevoznicima neophodna sloboda kretanja.

– Svaka barijera niti je demokratska, niti korektna. Onaj ko drži upravljač u svojim rukama radi to iz nekih sebičnih razloga. Migranti i svi ostali koji su pohrlili u Evropu ne bi dolazili da im nisu stvoreni uslovi za to, e sad, kad je to postalo problem, preduzimaju se mjere, a prevoznici su samo kolateralna šteta u toj situaciji. Podržavam napore prevoznika da se izbore i nađu rješenje, ali smatram da to mora biti dijalog za pregovaračkim stolom, bez blokada, jer bi svaka blokada opet išla na štetu privredi – istakao je Pazurević.

PRESUDA 

Prevoznici se nadaju pozitivnom ishodu sastanka lidera zapadnog Balkana sa rukovodstvom EU koji je zakazan za 15. januar iduće godine.

Nadu im uliva presuda Saveznog suda za upravu, azil i migracije u Salcburgu, koji je nedavno presudio u korist jednog vozača iz BiH.

Ova presuda daje nadu vozačima da će biti tretirani kao aktivni učesnici u transportu, a ne kao turisti.

Nastavi čitati

Svijet

Zašto EU ćuti na stvaranje „VELIKE ALBANIJE“?

Evropska unija ćuti na stvaranje „velike Albanije“ ne samo zato što nije protiv njenog stvaranja, već zato što je to evropski projekat, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin.

Vulin je upitao šta bi bilo da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozove Republiku Srpsku da prekine veze sa Federacijom BiH i da sa Srbijom uđe u EU, kao što je albanski premijer Edi Rama ponudio Prištini da u zajednici sa Albanijom uđe u Uniju.

„Brisel bi već pozvao NATO da nas bombarduje“, naveo je Vulin.

Vulin je ocijenio da protekla zajednička sjednica parlamenata samoproglašenog Kosova i Albanije nije bila samo skup Šiptara, već okupljanje protiv Srbije i Srba.

On je ukazao na to da EU ćuti na Ramin poziv za rušenje dijaloga i još zahtijeva da Srbija bude predstavljena kao krivac, navedeno je u saopštenju.

Prema njegovim riječima, „velika Albanija“ je projekat koji je stvoren za potrebe Zapada da obuzda i rasparča Srbe, koje ne posmatra kao partnere i dio Evrope, već kao neprijatelje, ruske saveznike i svojeljubivo slobodne.

Podsjetio je na stvaranje Albanije 1912. godine, uspostavljanje okupacione zone i stvaranje balističkog pokreta 1941, podršku svakom separatizmu u Srbiji i konačno bombardovanje.

„Veliku Albaniju neće zaustaviti otvaranje bilo kog klastera i ustupak birokratiji EU, već samo institucionalno stvaranje Srpskog svijeta“, rekao je Vulin, komentarišući Ramine navode da prištinska vlast treba da zamrzne dijalog sa Srbijom i da bi bio srećan da bude rame uz rame sa Albanijom na putu ka EU.

Vulin je zaključio da Brisel ćuti kada Rama otvoreno ruši sve dogovore potpisane između Srbije i EU, ne zato što nema načina da ga zaustavi, već zato što misli da je u pravu i da Srbima ne duguje čak ni da poštuje sopstveni potpis na dogovorima sa Srbijom.

Nastavi čitati

Aktuelno