Sve je više ljudi koji se odlučuju da umjesto dugoročno stanove izdaju na kratak period, odnosno na principu “stan na dan”, ističu naši sagovornici i dodaju da na ovaj način stanodavac ostvaruje veći profit.

Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, kaže da je ova djelatnost vremenom postala odličan izvor prihoda mnogim građanima, koji svoje stanove izdaju po cijeni od 50 pa do 150 KM, koliko košta dnevno iznajmljivanje luksuznih stanova u većim gradovima.

“Sve manje je u ponudi stanova na duži period zato što ti stanovi na mjesečnom nivou mogu da zarade maksimalno 400 do 500 KM, dok rentanjem ‘stana na dan’ ljudi dolaze i do duplog iznosa”, kazao je Gruban za “Nezavisne novine”.

Dodao je da veliki broj klijenata koji koriste “stan na dan” u ljetnom periodu su ljudi iz dijaspore.

“Na primjer, dođu u rodno mjesto pa iznajme na pet dana ‘stan na dan’ posjete rodbinu po selima, i opet se vrate u taj stan, gdje im je sve sređeno”, kazao je Gruban.

Dodao je da je u zadnjih dvije-tri godine sve više građana koji se odlučuju da svoje stanove iznajmljuju u dnevnoj ili sedmičnoj varijanti.

“Iznajmljivanje ‘stana na dan’ ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Sve više ljudi odlučuje se da izdaje svoje stanove na dan jer na taj način mogu ostvariti mnogo veći profit nego da izdaju stan na mjesečnom nivou”, kazao je Gruban za “Nezavisne novine”.

Da je primjetno da je u ponudi sve više nekretnina koje se izdaju na dan nego na dugoročni period saglasan je i Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka.

“Naime, jedan dio kupaca stanove kupuje za stanovanje, dok dobar dio ljudi kupuje stan kao investicijsku nekretninu, da bi je izdavao. Postoje dvije vrste iznajmljivanja, a to su dugoročno i ‘stan na dan’, koji ostvaruje veći prinos i veću mjesečnu zaradu”, kazao je Milanović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u Banjaluci u posljednjih godinu dana zabilježen je povećan broj turista, te se povećala i potražnja za takvom vrstom smještaja.

“Tako da je primjetno da je sve više nekretnina koje se izdaju na principu ‘stan na dan'”, pojasnio je Milanović.

Da je građanima teže pronaći stan za dugoročan najam, kaže i Sanja Vasić iz Prnjavora, koja je zbog posla morala da se preseli u Banjaluku.

“Stanovi koji bi mi se svidjeli na oglasima većinom su bili ili ‘stan na dan’ ili na lokaciji koja je mnogo udaljena od posla, a o cijenama da ne pričam. Generalno, više je u ponudi ‘stanova na dan’ nego za iznajmljivanje. Nisam se samo ja susrela sa sličnim problemima, već i moja koleginica. Na kraju sam na Starčevici pronašla smještaj koji mi odgovara cijenom, ali mi je mnogo udaljen od posla. Ali ponuda za iznajmljivanje je tako slaba da nisam imala neki veći izbor”, kazala je ona.

Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su da u cilju suzbijanja obavljanja neregistrovane djelatnosti pružanja usluga smještaja nadležna inspekcija kontinuirano vrši kontrolu u hotelima, motelima, apartmanima, kućama za odmor i drugim objektima koji pružaju ovu vrstu usluga.

“U ovoj djelatnosti posljednjih godina vidno je povećano interesovanje građana za pružanje usluga po principu ‘stan na dan’, a što je zakonodavac prepoznao još 2017. godine kada je donošenjem novog Zakona o ugostiteljstvu omogućeno fizičkim licima koja nisu registrovana kao preduzetnici da pružaju pojedine vrste ugostiteljskih usluga”, kazali su iz Inspektorata Srpske za “Nezavisne novine”.

Istakli su da, prema podacima objavljenim krajem prošle godine od strane Agencije za

posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u Republici Srpskoj je registrovano više od 2.400 objekata koji pružaju ovu vrstu usluge, što je značajan rezultat kada uzmemo u obzir da je razvoj turizma u 2020, 2021. i do polovine 2022. godine zbog korone bio dosta usporen.

“Zakonom o ugostiteljstvu propisana je kazna za fizička lica od 500 KM do 2.000 KM ako pruža usluge iznajmljivanja smještaja suprotno ovom zakonu, a pored novčane kazne izriče se i mjera zabrane daljeg rada. Međutim, moramo napomenuti da cilj inspekcije nije kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire i suzbijanje nelojalne konkurencije subjektima koji legalno rade i izmiruju obaveze prema radnicima i državi”, zaključili su iz Inspektorata Srpske