Connect with us

Politika

Stanivuković bi da razgovara, SNSD se inati: Šta NEUSVAJANJE REBALANSA budžeta znači za Banjalučane

Kada čovjek sluša izjave političkih predstavnika, samo korak dijeli Banjaluku da dobije rebalans budžeta. Svako od njih ima razloge zašto je dokument važan, ali i zašto ga još nema pred odbornicima. Političko prepucavanje u skupštinskoj sali ne šteti njima, već direktno građanima.

Dokument se mjesecima čeka, a kada će biti usvojen, teško je reći.

– Možda ga nikada nećemo podržati – kaže šef odbornika SNSD u Skupštini grada Dragoslav Topić.

“Neka podnese ostavku”
Svoje riječi pojašnjava. Poručuje kako za SNSD nije ništa sporno u rebalansu budžeta, jer ga “oni nisu ni dobili od gradonačelnika”.

Ne možemo ni razgovarati o dokumentu da li ga treba usvojiti ili odbiti kada ga nismo ni dobili. Imali smo dogovor s gradonačelnikom da se prije svakog kolegijuma materijali dostave tri dana ranije. Kada je posljednji put bio kolegijum i kada je skinut rebalans, uopšte nismo imali kod sebe rebalans da pogledamo šta se u njemu mijenja, šta je loše, tako da je to jedan od razloga. Drugi razlog je od ranije nepoštovanje odluka Skupštine od strane gradonačelnika, koji realizuje odluke koje mu se sviđaju, a odluke koje je donijela Skupština grada, skupštinska većina, odluči da stavi po strani i ne radi ništa sa njima – ističe Topić.

Jedan od razloga zašto odbijaju da usvoje rebalans tiče se, kako kaže, posljednje odluke koja je najaktuelnija i oko koje se lome koplja, a tiče se penzionera u Banjaluci. Skupština grada je donijela odluku da im se isplati jednokratna pomoć, a to još nije urađeno.

– Ako nas gradonačelnik ubijedi da je loša odluka bila i da je taj novac bolje rasporediti na neke druge stvari, svakako da smo mi tu da razgovaramo. On je i na prošloj konferenciji za medije pozvao predstavnike partija da sjednu za sto s njim. Ovom prilikom ću mu poručiti da smo mi odbornici birani od strane građana i da smo jedina adresa mi na koju se on treba obratiti kada je u pitanju rebalans, a nikakvi lideri partija – objašnjava Topić.

Na pitanje da li zbog neusvajanja rebalansa budžeta najveći udar trpe građani Banjaluke, Topić ne odgovara direktno: “Neka podnese gradonačelnik ostavku ako nije u stanju da obezbijedi skupštinsku većinu za funkcionisanje grada”.

Ucjenjivanje</strong

Podsjećamo, gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je prije neki dan da je Banjaluka, uprkos svim izazovima, stabilna na svim poljima, bez novih zaduženja i uz redovno izvršavanje svih obaveza, ali da što prije mora dobiti rebalans budžeta.

Moramo po hitnom postupku da raspravljamo o rebalansu budžeta. Banjaluka mora dobiti taj dokument, kao i budžet za 2023. godinu, a koji ne smiju biti predmet potkusurivanja i ucjenjivanja – poručio je tada.

Pozvao je sve ključne političke lidere da se sastanu i sagledaju važne dokumente za Banjaluku i da se po hitnom postupku usvoje jer su preduslov za razvoj grada.

Poručio je kako Banjaluka pet mjeseci čeka na rebalans i da je to ogroman problem, a da se još nije ni raspravljalo o budžetu.

Neusvajanje rebalansa utiče na normalno funkcionisanje grada, poručuje odbornik u Skupštini grada Saša Lazić, iz pokreta “Banjaluka zove”.

– U daljoj nekoj priči može doći i do nedostatka novca za isplaćivanje plata radnicima javnog sektora, za mnoge važne stvari. Vladajuća struktura je beskrupulozna i oni idu prema svom cilju. Njima nije cilj da unište grad, njima je cilj da unište suprotnu političku struju, a da li će na tom putu da zakače i grad i građane, koji jesu kolateralna šteta, njih to ne interesuje – rekao je Lazić za Srpskainfo.

Politička patologija
Odgovorne za blokadu rebalansa budžeta vidi u skupštinskoj većini.

– Oni koji dižu ruke su izvršioci. I to je krivica na njima. Nalogodavci su njihovi šefovi. Ja volim reći – njihovi vlasnici. Oni imaju vlasnike svojih života. Oni im naređuju, ali to njih ništa ne amnestira. Ne može tebe niko natjerati na nešto. Ušao si u kolo i nema pravdanja da se nešto mora. A pravdaju se – istakao je Lazić.

Za odbornika Milka Grmušu blokada usvajanja rebalansa je apsolutno štetna odluka skupštinske većine.

– Potpuno neshvatljivo da neko ko živi u ovom gradu smije da se usudi da blokira elementarno funkcionisanje grada u uslovima galopirajuće inflacije i pojačane potrebe građana. Oni su vrlo dobro svjesni da vrijednost novca svaki dan pada i da mi moramo povećane prihode da plasiramo u infrastrukturne radove, komunalnu potrošnju, subvencije socijalno ugroženom stanovništvu, kojeg je sve više. Svaki dan koji kasni s tim, zapravo taj novac manje vrijedi. To je nešto što je neobjašnjivo, to nije politika, to je više politička patologija. Ne mogu da vjerujem da se neko usudi da na taj se odnosi prema Gradu – rekao je Grmuša.

DIREKTAN UDAR NA GRAĐANE
Politički analitičar Nebojša Tojagić za Srpskainfo smatra da su stanovnici najvećeg grada Srpske taoci samovolje skupštinske većine. Prema njegovim riječima, potpuno je neshvatljivo da najveća stranka u Srpskoj poziva na usvajanje republičkog budžeta kako bi bio “nastavljen razvojni put Srpske i kako bi bio izbjegnut udar na njene građane”, a u isto vrijeme zaustavlja razvojni put Banjaluke i vrši direktan udar na građane.

– Od juna rebalans čeka na usvajanje, što je za rubriku vjerovali ili ne. Čak i ako je tačno da je skupštinska većina tražila sastanak s gradonačelnikom, do koga navodno nije došlo, ne vidim zašto se izbjegava skupštinska priča o rebalansu. Neka se već jedno jasno vidi ko se i za šta zalaže, ko ima primjedbe i prijedloge, a ko nema. Da je sreće, već bi se razgovaralo o pripremi i javnim raspravama za budžet u 2023. godini – poručuje on.

Related Topics:

Politika

SAVJET MINISTARA O NOVOM TEKSTU Zakona o sudu i izmjenama Izbornog zakona

Savjet ministara trebalo bi danas da razmatra HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, a formalni predlagač je Ministarstvo pravde.

Ponuđene izmjene odnose se na promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva.

Iz stranaka Trojke ranije su rekli da njihovi ministri neće podržati HDZ-ov prijedlog, dok su iz Republike Srpske istakli da će podržati svaki dogovor Bošnjaka i Hrvata, a da se pri tom ne dira u izbor srpskog člana Predsjedništva.

Na sjednici će se naći i novi tekst Nacrta Zakona o sudu BiH, a nije poznato da li je novim tekstom riješeno sporno sjedište Apelacionog suda BiH.

Podsjećamo, stranke iz Srpske su više puta naglašavale da sjedište mora biti u Banjaluci.

Nastavi čitati

Politika

CIK IZBORE RASPISUJE DO 9. MAJA: Nove tehnologije na 10% biračkih mjesta

Kolegijum Centralne izborne komisije BiH danas bi trebalo da odluči kada će biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine.

Istovremeno, na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, ministri bi trebalo da razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Kako nezvanično saznajemo, radi se o izmjenama Izbornog zakona BiH koji predlaže HDZ, ali koje nemaju podršku, posebno HDZ-ovih partnera iz Federacije BiH, tako da je vjerovatno da te izmjene neće biti usvojene.

Da bi ove izmjene i dopune bile usvojene potreban je glas najmanje jednog bošnjačkog ministra, što je ipak teško očekivati s obzirom na to da su u nekoliko navrata do sada isticali da nemaju ništa protiv onoga što je nametnuo Šmit.

Što se tiče raspisivanja izbora, takođe prema nezvaničnim informacijama, oni će biti raspisani najdalje do 9. maja, i od tada počinju da teku izborni rokovi za prijavljivanje političkih partija, dostavljanje kandidatskih lista itd.

“Imamo usvojene podzakonske akte za ove izbore, gotovo sve osim onih najbitnijih, a to je odluka o raspisivanju izbora, vremenski plan, odluka o broju birača i moramo zakletvu da damo prije nego što raspišemo izbore, a to planiramo na narednoj sjednici. A sve dogovore u vezi s tim ćemo imati na kolegijumu koji predlažem da bude u utorak”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na posljednjoj sjednici koja je održana u petak.

Na toj sjednici CIK je izmijenio desetine pravilnika i uputstava, a sve s ciljem da ih uskladi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Između ostalog donesene su odluke o formi i sadržaju glasačkog listića, broju članova izborne komisije osnovne izborne jedinice, a usvojena je i odluka o visini naknada za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u BiH.

Na sjednici CIK-a bilo je govora i o izboru administracije, tačnije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj posao do sada je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija, međutim nakon nametanja Izbornog zakona od strane Šmita, ta nadležnost prebačena je Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će polovinom maja raspisati konkurs za oko 5.000 takvih pozicija.

CIK je usvojio i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija, kada je istaknuto da su u planu četiri pilot-projekta zahvaljujući donatorima te da je plan da se “pilotiraju projekti” na oko 10 odsto biračkih mjesta.

U planu su tri osnovna pilot-projekta te video-nadzor, u slučaju da se dobiju sredstva za to s obzirom na to da za taj dio projekta nije bilo donatora. Evropska unija finansiraće projekte autentifikacije birača i transmisiju rezultata, dok će optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića finansirati USAID, dok će OSCE uz pomoć pojedinih ambasada finansirati projekat biometrijske identifikacije birača.

S obzirom na to da će CIK u naredni dan ili dva raspisati lokalne izbore, ključno je pitanje da li će partije, posebno one vladajuće u Republici Srpskoj, učestvovati na tim izborima jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, a brojni zvaničnici iz RS tada su rekli da će Srpska sama sprovesti izbore na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Politika

PRIJEM tzv. Kosova u SE nije na dnevnom redu SASTANKA KOMINTETA MINISTARA

Prijem samoproglašenog Kosova u članstvo Savjeta Evrope nije na dnevnom redu sastanka Komiteta ministara zakazanog za 16. i 17. maj.

To je vidljivo iz dnevnog reda koji je danas objavljen na sajtu Savjeta Evrope.

Na dnevnom redu biće mjere koje Savjeta Evrope preduzima u vezi sa sukobom Rusije i Ukrajine, sprovođenje Deklaracije iz Rejkjavika usvojene na Samitu šefova država i vlada prošle godine i usvajanje Okvirne konvencije o vještačkoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, navodi Srna.

Osim toga, ministri će razmatrati rad Savjeta Evrope u oblastima poput ljudskih prava, kao i o saradnji sa EU, dok će na kraju sjednice Lihtenštajn predati predsjedavanje Komitetom Litvaniji.

Ministri spoljnih poslova će 16. maja učestvovati na svečanosti povodom obilježavanja 75 godina od osnivanja Savjeta Evrope.

Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope saopštila je 16. aprila da je usvojila preporuku da se Kosovu odobri da postane član Savjeta Evrope i odlučila da prati ispunjavanje obimne liste obaveza za pristupanje, od kojih bi pitanje formiranja Zajednice srpskih opština trebalo da bude uključeno u buduće razmatranje Komiteta ministara o zahtjevu za pristupanje Savjetu Evrope kao pristupna obaveza.

Prema proceduri, nakon usvajanja izvještaja Dore Bakojani, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope treba da uputi preporuku za prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji donosi konačnu odluku dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno