Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ “Igor Dodik nije kompetentan da se bavi politikom, ALI AKO ŽELI BORBU- DOBIĆE JE”

Ne želim da komentarišem članove nečije porodice, ali ako ti članovi politički komentarišu onda dajem i ja sebi za pravo da kažem da Igor Dodik nije kompetentan da se bavi politikom, ali ako želi političku borbu – dobiće je.

Izjavio je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je i predsjednik PDP-a.

-Da me novinari nisu pitali vjerovatno se ne bih ni osvrnuo na to što priča Igor Dodik. Moga oca zovu Draškov tata, a njega zovu Miloradov sin. Moja titula je gradonačelnik izabran voljom od preko 50 hiljada građana, a njihova uporna želja je da potcijene izbor tolikog broja građana. Znate koja su djeca najgora, ona koja dobiju nešto bez zasluge. Moj otac je sposoban, ali ja sam svoj politički put krčio sopstvenim radom i zalaganjem, sve što jesam nije mi niko poklonio. Istorija je uvijek bila nemilosrdna prema onima koji su prali ruke od svoje odgovornosti, istorija je bila nemilosrdna prema tome kada nasilno hoćete da inaugurušete svoga sina, a za to nemate kapacitete. Dao bih savjet Igoru Dodiku da kada ode na televiziju da ga prvo snime pa onda puste uživo, onu količinu zamuckivanja i neznanja nisam vidio. Dijete u osnovnoj školi bi pokazalo bolju retoriku i umijeće. Poručio bih mu da ako želi da vodi političku borbu sa Banjalukom, nažalost, dobiće je. Kažem nažalost jer to nije dobro za građane, ali ako već želi političke borbe, u redu. Neka pokuša, ako je toliko hrabar – izjavio je Stanivuković reagujući na izjavu organizacionog sekretara SNSD Igora Dodika, da “je Milorad Dodik od Banjaluke napravio glavni, a Stanivuković mračni grad.”

Dodaje da će pokušati da gradi društvo u kojem sin nije titula.

-To nije nikakvo zvanje kojim neko može da komentariše onoga ko je legitimno izabran od 50 hiljada građana. Ovo nije nasljedna monarhija, ovo je demokratski izabrano društvo. Ima jedna narodna umotvorina koja glasi “ko nije dobar za sebe, nije ni za druge”, kada kažem “dobar za sebe” smatra se da stvori nešto za sebe. Komentari Igora Dodika djeluju kao u školi dobijete pismeni zadatak na temu “moj tata”, pa onda pišete – moj tajo je najbolji, moj tajo je najjači, moj tajo je jači od Draška. Meni je drago da su ti porodični odnosi odlični, ali politika nema veze sa tim. Politika je nešto potpuno drugo. A neko da govori da smo donijeli mrak u Banjaluku, ne mi smo samo ukazali na to da je ovdje odavno mrak- rekao je Stanivuković.

Podsjetio je da je Republika Srpska za vrijeme SNSD ostala bez 83 nadležnosti.

-Oni su obezbijedili da Banjaluka bude u mraku, ali da nivo BiH svijetli. Oni su Banjaluci uzeli pare od PDV-a, poreza na nepokretnosti, parkinga, i svega što su mogli dok u istom trenutku povećavaju budžet BiH u posljednjih nekoliko godina za gotovo 400 miliona maraka. Peru ruke od odgovornosti. Oni koji pričaju o nama, a već je opšte poznato da su došli na vlast na tenkovima pod pokroviteljstvom Amerike i svega onoga protiv čega su danas strastveni borci. Mi nemamo podršku nikoga sa strane, mi smo ovdje samo uz podršku naroda. Moje je da sa svima razgovaram, ali da nikoga ne tjeram ucjenom kao što to SNSD radi DEMOS-u, SP-u, US i ostalim koalicionim partnerima, to govori o karakteru njihove stranke, ako tako rade svojima s kojima su u koaliciji onda možete misliti kako gledaju na sve drugo – kaže Stanivuković.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno