Političke promjene u Srbiji otvorile su pitanje mogu li se slični procesi dogoditi i u Republici Srpskoj, a gosti emisije „Izazovi“ BN televizije ocijenili su da su istrajnost mladih, organizovanje studenata i izborni rezultat u Srbiji poslali važnu poruku i građanima Srpske.

Sagovornici su istakli da dugogodišnja vlast ne znači i trajnu političku nedodirljivost, te da promjene ne moraju predstavljati prijetnju, već priliku za drugačiji razvoj društva.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da treba sačekati da se političke strasti smire, ali je naglasio da je važno što je vodeći čovjek Studentske liste Radomir Sajčić najavio nastavak dobrih odnosa sa Republikom Srpskom, nepriznavanje Kosova i protivljenje uvođenju sankcija Rusiji.

– Ako je neko lud da će sada neko iz Nemanjine 11 da kaže sve ono što političko Sarajevo očekuje, taj je potpuna budala. Ako neko očekuje da „Žene u crnom“ ili neke fantomske grupe očekuju da budući premijer Srbije kaže: „Krivi smo za sve ratove od Kosova do Kosova“, taj je potpuno lud. Mislim da prvo treba da sačekamo da se spuste strasti, da vidimo šta nam je činiti, jer i Srbije i Srpske će biti sa ovom ili onom vlašću – to je prolazno, a ovo su, čini mi se, vječne kategorije – rekao je Vasić.

„Oslabio je strah kod ljudi“: Šta su studenti pokazali građanima Srpske?

Rade Lukić iz Omladinske organizacije „Iskra“ smatra da su događaji u Srbiji pokazali građanima da nijedna vlast nije nesmjenjiva.

Prema njegovim riječima, činjenica da je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da su građani zadovoljni postojećim stanjem, već da su mnogi godinama bili izloženi pritiscima i ucjenama, posebno zbog radnih mjesta i različitih oblika pomoći.

– Oslabio je strah kod ljudi da javno iskažu svoje nezadovoljstvo aktuelnom vlašću. To što je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da je ljudima ovdje dobro, nego da su ljudi godinama bili ucijenjeni i pritiskani, da li zbog radnih mjesta ili raznih pomoći, da iskažu svoje nezadovoljstvo – ocijenio je Lukić.

Dodao je da je primjer studenata u Srbiji pokazao kako masovno okupljanje i istrajnost mogu promijeniti političku situaciju.

– Oni koji su posmatrali sa strane, koji se do sada nisu uključivali, imali su osjećaj da vlast koja vlada dugo i za koju se činilo da ne može da padne, ustvari može da se pobijedi – rekao je Lukić.

Zašto mladi u Srpskoj nisu bili dio političkih promjena?

Diplomirani pravnik Dragan Kojić smatra da se nakon promjena u Srbiji na mlade u Republici Srpskoj stavlja veliki teret očekivanja, jer je, kako je ocijenio, propuštena prilika da se sličan politički proces dogodi na proteklim opštim izborima.

Prema njegovim riječima, izbori u Srbiji bili su predstavljeni kao svojevrsni referendum između podrške tadašnjoj vlasti i protivljenja njenoj politici, što su mladi prepoznali kao priliku da se uključe u promjene.

– U Srbiji su izbori postavljeni na nivo referenduma: „Ili ste za sadašnju vlast ili protiv“. I oni su to gurali sve vrijeme kroz neku vrstu kampanje, a onda su i ovdje to mladi prepoznali kao priliku da nešto promijene i da budu dio tih promjena – rekao je Kojić.

On smatra da u Republici Srpskoj nije bilo dovoljno zajedničkog djelovanja političkih aktera koji su željeli promjene.

– Mi nismo sinergijski djelovali na opštim izborima i tu se vidjelo raslojavanje po pitanju ličnih interesa, a ne opštih. Šta su ti ljudi ili dio tih ljudi mogli da ponude mladima kao alternativu? Apsolutno ništa i mladi tu nisu htjeli da se troše – naveo je Kojić.

Mladi traže da ih vlast konačno čuje

Gosti emisije „Izazovi“ saglasni su da mladi u Republici Srpskoj moraju biti aktivniji u javnom životu i odlučnije iznositi svoje stavove.

Posebno su ukazali na to da vlast, prema njihovoj ocjeni, do sada nije pokazivala dovoljno interesa za mišljenje mladih, ali ni akademske zajednice.

Primjer Srbije, smatraju sagovornici, ponovo je otvorio pitanje političkog angažmana mladih i pokazao da građansko nezadovoljstvo može prerasti u organizovanu inicijativu.

Ostaje da se vidi hoće li se probuđena očekivanja pretvoriti u konkretnije aktivnosti mladih u Republici Srpskoj i da li će studentska energija iz Srbije podstaći nove oblike građanskog angažmana i na ovom prostoru.

Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspodijelila mandate prema utvrđenim, ali još ne i zvaničnim rezultatima, već je jasno da neće svi oni koji su dobili mandat i biti dio novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske. I dok su jedni sigurni da vraćaju mandat, drugi se još dvoume.

Ko će sve vratiti mandat i ko će tačno ući u 12. saziv parlamenta Srpske – moraćemo sačekati, međutim mi smo pozvali nekoliko kandidata koji su u trku za parlament Srpske kretali iz (grado)načelničkih i drugih fotelja kako bismo ih pitali koju poziciju će izabrati.

Ko je odlučio da neće prihvatiti mandat u NS RS?
Na poziciji gradonačelnika Banjaluke ostaće Draško Stanivuković, pa bi na njegovo mjesto trebalo da dođe Tanja Vukomanović, i dalje aktuelni narodni poslanik.

I Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša, potvrdio je u izjavi za “Nezavisne novine” da će ostati na funkciji gradonačelnika.

Umjesto Bojića, prema podacima CIK BiH, mandat bi trebalo da bude dodijeljen Mlađanu Dragosavljeviću, načelniku Srpca, pa smo i njega pozvali za izjavu.

“Još nemam konačnu odluku. To ne zavisi samo od mene, već i određenih okolnosti. Nemam konačnu odluku kada je to u pitanju”, kaže Dragosavljević za “Nezavisne novine”.

Sljedeća na listi je Marija Krajišnik, aktuelni odbornik u Skupštini grada Prnjavor, kojoj bi pripao mandat ukoliko umjesto Bojića ne uđe Dragosavljević.

Ko još nije odlučio da li će prihvatiti mandat?
Konačnu odluku nema ni Renata Obradović Popović, aktuelna predsjednica Skupštine grada Gradiška.

“Na zasjedanju organa stranke ćemo vidjeti šta i kako”, kaže nam ona.

Ukoliko i ona ne prihvati mandat, njeno mjesto bi pripalo Draženu Mikiću, koji se nalazi sljedeći na listi.

Međutim, zanimljivo je da je i on predsjednik Skupštine grada, ali u Prnjavoru, pa bi, ako i on odbije, mandat mogao pripasti Ognjenu Žmiriću, aktuelnom delegatu u Vijeću naroda RS.

Ko bi mogao ući u NS RS umjesto Javora i Kojića?
Mandat neće prihvatiti ni Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora, a sljedeći na listi je Igor Savković, načelnik Kozarske Dubice, pa bi, ukoliko i on odbije mandat, u NS RS mogao ući Miloš Marjanović, direktor Doma zdravlja Prijedor.

Mandat neće prihvatiti ni Dejan Kojić, načelnik Pala, pa će tako, kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, na njegovo mjesto u NS RS doći Boris Gojković, direktor “Vodovoda i kanalizacija” Pale.

Ko još čeka odluku o mandatu i kome se otvara put?
Kada je riječ o načelnicima, pozvali smo i Jovicu Radulovića, načelnika Modriče, koji za “Nezavisne novine” ističe da još nije donio odluku da li će prihvatiti mandat u NS RS ili ne.

Ukoliko odustane, u NS RS ulazi Pero Đurić, aktuelni narodni poslanik.

Takođe, da li će u NS RS ili ne još ne znaju ni Mirna Savić Banjac, gradski menadžer grada Banjaluka i aktuelni poslanik u NS RS, i Nebojša Drinić, aktuelni odbornik u Skupštini grada Banjaluka.

Kako nam je rekla Savić Banjac, o tome će odlučiti organi stranke.

Ako vrate mandat, u NS RS bi mogli ući Dragan Milanović, aktuelni odbornik u Skupštini grada Banjaluka, i Milan Grubor, član Pokreta “Sigurna Srpska”.

Zanimljivo je da bi Grubor, ako ne uđe u NS RS, mogao ući u Skupštinu grada Banjaluka nakon što mandat vrati Igor Radojičić koji je osvojio fotelju u parlamentu BiH.

Vrijedi napomenuti da rezultati izbora još nisu konačni i da je moguće da dođe do promjena u vezi sa vraćanjem ili uzimanjem mandata.

Direktor SIPA Darko Ćulum ne može uticati na ubrzanje penzionisanja policijskih službenika, poručili su iz Agencije, reagujući na medijske napise da se vrši pritisak na policijske strukture kako bi u penziju otišli i službenici koji su željeli uhapsiti Milorada Dodika.

SIPA: U pitanju je zakonska obaveza, a ne volja direktora

Iz SIPA navode da su pojedini portali objavili tvrdnje prema kojima Ćulum navodno vrši pritisak na Federalnu upravu policije i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova da uplate doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje policijskih službenika Agencije, kako bi se ubrzalo penzionisanje Bošnjaka, piše Srpskainfo.

U saopštenju su takve navode odbacili, ocjenjujući ih kao zlonamjerne i tendenciozne.

– Zbog interesa javnosti, a povodom zlonamjernih tekstova koje objavljuju pojedini portali, u kojima se direktor SIPA Darko Ćulum optužuje da vrši pritisak na Federalnu upravu policije i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova da uplate doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje policijskim službenicima Agencije, kako bi ubrzao penzionisanje Bošnjaka, posebno onih koji su „željeli uhapsiti Dodika“, dužni smo samo radi objektivnog i istinitog informisanja javnosti, uputiti demant na ovakve tendenciozne tekstove – poručili su iz SIPA.

Iz Agencije podsjećaju da je Zakonom o doprinosima propisana obaveza poslodavca da prilikom svake isplate plate i drugih primanja obračuna i uplati doprinose zaposlenom.

– Dakle, u pitanju je zakonska obaveza, a ne „protokol“ ili volja poslodavca – navodi se u saopštenju.

Kada policijskom službeniku prestaje radni odnos?

Iz SIPA objašnjavaju da je Zakonom o policijskim službenicima BiH propisano da policijskom službeniku prestaje radni odnos kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, ili kada napuni 65 godina i ostvari propisani broj godina penzijskog staža.

Kako navode, nadležna služba SIPA utvrdila je da pojedini policijski službenici imaju navršene godine staža koje predstavljaju osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

Zbog toga je Agencija uputila dopise ministarstvima unutrašnjih poslova u kojima su ti službenici ranije bili zaposleni, kako bi ih podsjetila na obavezu uplate nedostajućih doprinosa.

Iz SIPA tvrde da su uočene i nepravilnosti u evidencijama uplata.

– Dešavalo se da su pojedini MUP izvršili uplate doprinosa, ali da u određenim periodima iste nisu evidentirane, zatim da od strane istog MUP i za isti period, za pojedine policijske službenike su evidentirane sve uplate dok za druge nisu i tako dalje – navodi se u saopštenju.

„Nema nikakve veze sa nacionalnom pripadnošću“

Iz Agencije ističu da postupanje u vezi sa doprinosima nema veze sa nacionalnom, etničkom, entitetskom ili bilo kojom drugom pripadnošću policijskih službenika.

– Žalosno je da se upravo insistiranje na jednakom i zakonitom postupanju proglašava nezakonitim. Upravo suprotno postupanje otvorilo bi pitanje zloupotreba i nezakonitog postupanja – poručili su iz SIPA.

Naglašavaju da direktor Agencije ne može ubrzati penzionisanje niti uticati na ostvarenje staža osiguranja bilo kog policijskog službenika.

– Policijskom službeniku prestaje radni odnos kad ispuni propisane uslove, po sili zakona, a ne po volji direktora, bez obzira o kome se radi i bez obzira da li je i koga želio uhapsiti – navodi se u saopštenju, prenosi Srpskainfo.

Iz SIPA dodaju da je svako rješenje o prestanku radnog odnosa zbog ispunjavanja uslova za penzionisanje podložno preispitivanju po žalbi pred drugostepenim organom, kao i pred nadležnim sudom.

Tvrde i da policijski službenici koji se spominju u medijskim napisima ne osporavaju da su ispunili zakonske uslove za prestanak radnog odnosa, već da je cilj objavljenih tekstova diskreditacija Agencije i njenog direktora.

Srpskainfo