Dok građani BiH jedva sastavljaju kraj s krajem, izabrani funkcioneri žive lagodno na njihov teret, uživajući u privilegijama, uključujući i skupu policijsku pratnju koju plaćaju poreski obveznici. Najveći troškovi u tom pogledu vezani su za članove Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Prema podacima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH, troškovi obezbjeđenja i pratnje samo ove dvojice funkcionera u proteklih godinu i po dana premašuju 800.000 KM.

Na vrhu liste nalazi se Bećirović. Njega je u 2024. godini osiguravalo čak 12 lica, a ukupni troškovi pratnje i obezbjeđenja u zemlji i inostranstvu iznose više od 452.000 KM. Taj novac otišao je na avionske karte, troškove smještaja, službene dnevnice, ali i ostale troškove.

Komšića je u istom periodu osiguravalo 11 lica, a troškovi njegovog obezbjeđenja iznosili su 348.489 KM.

Kada je riječ o Predsjedništvu najmanji iznos novca izdvojen je za obezbjeđenje srpskog člana Željke Cvijanović, koju su lani i u ovoj godini pratila i štitila četiri lica. Ukupni troškovi pratnje Cvijanovićeve u istom periodu iznose 127.079 KM.

Nije samo Predsjedništvo BiH na trošku poreskih obveznika kada je riječ o obezbjeđenju i pratnji štićenih ličnosti, već i mnogi drugi. Na spisku se nalazi i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto čija pratnja broji sedam lica, a troškovi njihovog rada, uključujući putovanja i dnevnice, iznosili su 312.159 KM u istom periodu.

Kada je riječ o ministrima, najviše novca otišlo je na pratnju i obezbjeđenje ministra Elmedina Konakovića, koji vodi resor inostranih poslova, i to više od 302.000 maraka. Konakovićeva pratnja broji pet lica.

“Za petama” Konakoviću nalazi se ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, koga prate četiri osobe. Obezbjeđenje Hurtića u pomenutom periodu koštalo je 290.660 KM građane ove zemlje.

Na trećem mjestu je ministar odbrane Zukan Helez, čija pratnja broji tri lica. Poslovi obezbjeđenja i pratnje Heleza olakšali su poreske obveznike za 170.000 KM. Zanimljiv je i podatak da je na obezbjeđenje bivšeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića u ovoj godini potrošeno 5.786 maraka za avionske karte. S obzirom na to da je Nešić uhapšen prošle godine, nakon čega je i podnio ostavku na tu funkciju, vjerovatno se radi o unaprijed kupljenim kartama za lica koja su ga pratila.

Pored pomenutih funkcionera u pratnji i obezbjeđenju u prošloj i ovoj godini su uživali, između ostalih, i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kojganić, v.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić, sudija Suda BiH Sena Uzunović… U DKPT-u napominju da od svog osnivanja kontinuirano predlažu donošenje novih odluka i uputstava o određivanju osoba, objekata i imovine koji se posebno štite, a kojima bi se poslovi i zadaci zaštite lica, objekata i imovine efikasno i racionalno uredili. Međutim, te odluke do danas nisu usvojene.

Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin navodi da ima puno neracionalnosti u trošenju para za obezbjeđenje štićenih ličnosti, kao i u mnogim drugim oblastima u BiH.

– Zbog toga imamo i armiju pratnje koja je bespotrebna, a možda tamo gdje je potrebnija je i nema. Sasvim sigurno da sve to zaslužuje jednu ozbiljniju analizu nadležnih institucija koje se bave tim poslovima – kazao je “Glasu” Župljanin i dodao da je sve ove troškove potrebno analizirati i naći adekvatna rješenja.

Pogrešno bi bilo, navodi on, primijeniti manji ili veći stepen u odnosu na štićene ličnosti jer onda bi neko mogao da snosi i zakonsku odgovornost.

– Da li je obezbjeđenje nekoga preveliko ili premalo, može da kaže isključivo struka na bazi podzakonskih propisa. Tako je, pored pravnog i bezbjednosnog, to i političko pitanje – poručio je Župljanin i dodao da opšta percepcija pojedinaca o nekoj štićenoj ličnosti ne mora da odgovara stručnoj percepciji.

Saobraćajne nesreće
Prema podacima DKPT-a od početka 2023. godine do kraja juna ove bilo je i 19 saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovala vozila kojima se vrši zaštita štićenih osoba u pokretu. Većina nesreća odnosi se na napuknuće vjetrobranskog stakla ili sitne ogrebotine nastale usljed udara posipnog materijala sa cestovnih površina. Sva šteta je naplaćena od osiguranja.

Kilometri
Prema podacima nadležnih od početka 2024. godine do 30. juna ove godine u Jedinici za neposredno obezbjeđenje VIP osoba ukupno su pređena 1.858.053 kilometra te potrošeno 148.715 litara goriva. U navedenom periodu za kupovinu goriva preko putnih naloga isplaćeno je 64.560 KM.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da su u problemu “Željeznice”, kao i “Elektroprivreda” sa čijim predstavnicima je za sutra najavio sastanak, dok u “Šumama” ima vidljivih pomaka.

Minić je rekao da je od predstavnika Elektroprivrede Republike Srpske tražio da mu dostave presjek stanja u ovom preduzeću sa prijedlogom mjera. On je naglasio da je u javnim preduzećima zaposlen nepotrebno veliki broj radnika, da ih ima viška i da će taj broj biti smanjen.

– Ovdje imamo dvije kategorije radnika, one koji neprestano “falširaju” zdravstveno stanje i vode se na bolovanju i ne rade, te one koji uistinu rade, ali neće da daju svoj maksimalan angažman zbog ovog što se dešava – rekao je Minić.

Odgovarajući na pitanja novinara u Banjaluci, Minić je rekao da je u Željeznicama Republike Srpske nije bilo štrajka već da je u pitanju kraća obustava rada,

Naveo je da je Željeznicama isplaćen dio granta od 2,5 miliona KM, ali da treba razmišljati i o mogućnosti ukidanja putničkog željezničkog saobraćaja jer ima slučajeva da lokomotiva sa sedam-osam vagona prevozi dva do tri čovjeka.

– To je nerentabilno i moramo vidjeti kako da to riješimo – rekao je Minić.

Minić smatra da su potrebni rezovi, podsjetivši na slučaj Elektroprivrede, gdje je 330 radnika dobilo stimulativne otpremnine, a potom su zapošljavani novi ljudi.

– To je za osudu i za to neko treba da odgovara i sigurno je da će odgovarti – istakao je Minić.

On je naveo da želi da Vlada djeluje kao kolektiv i naglasio da je zadovoljan dosadašnjim radom ministara.

– Za ovih desetak dana koliko radimo ne mogu da se požalim ili da dam negativnu ili ružnu ocjenu. I stari i novi ministri su mi obećali da će dati maksimalan angažman. To se već može vidjeti, ministri su na terenu, pravimo planove – rekao je Minić.

Sredstva za “Komsar”
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da će u narednih desetak dana biti obezbijeđena sredstva za kupovinu kompanije “Komsar enerdži Republika Srpska”.

– Sredstva će biti obezbijeđena onog momenta kada dođemo u fazu zaključivanja ugovora, kada sve bude urađeno i pripremljeno – rekao je Minić.

On je naveo da ovaj posao želi da dovede do kraja i kao pravnik i kao advokat.

Srna

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je nakon sjednice Savjeta ministara BiH da je i dalje “u blagom stanju šoka” zbog usvajanja Reformske agende, posebno jer je podržao SNSD. “Šokiran sam zato što nisam očekivao da će SNSD podržati Reformsku agendu. Ona znači suštinsko jačanje države na mnogo segmenata, pa čak i prenos određenih nadležnosti, ako to gledamo u sektoru energetike, obrazovanja i uspostavljanja važnih kontakt-tačaka za funkcionisanje sistema”, rekao je Konaković.

Dodao je da dokument donosi veliki broj projekata koji će biti predmet bodovanja i dogovaranja, ali da je najvažnije to što je Bosna i Hercegovina izbjegla scenario zaostajanja za regionom.

“Da nismo usvojili agendu, teško bismo stigli region koji bi iskoristio priliku za integraciju u moćno evropsko tržište. To bi bio šokantan udarac za našu ekonomiju”, istakao je Konaković.

Ministar je naglasio da dokument sadrži mjere za poboljšanje poslovnog ambijenta i centralizaciju određenih procesa, uz poštivanje Ustava i nadležnosti entiteta i kantona, ali i da predstavlja „značajno jačanje državnog sistema i institucija“.

Konaković je pohvalio napore predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto, naglasivši da je Evropska komisija pružila veliku podršku.

Govoreći o spornim pitanjima, podsjetio je da strane sudije iz Ustavnog suda BiH mogu napustiti instituciju tek kada država bude sigurna od secesionističkih prijetnji, te da se u dokumentu predviđa usklađivanje s evropskim standardima kroz izbacivanje etničkog veta iz pojedinih državnih komisija.

“Reformska agenda nije prezahtjevna ako ima političke volje. Ako volje ne bude, opet ćemo imati usporavanja i zastoje, ali ono što je sigurno jeste da nas ovaj dokument nije eliminisao iz evropskog procesa”, zaključio je Konaković.

(Agencije) Foto: Arhiv