Zajedno sa brojnim mještanima i vjerujućim narodnom, gradonačelnik Draško Stanivuković prisusvovao je maslima u Golešima, kao i osvećenju Časnog krsta kod Gajića.

Kako je poručio gradonačelnik, često prisusvuje maslima jer su upravo ona dio naše tradicije i identiteta našeg naroda.

-Masla se dešavaju u mjestima gdje se naš narod na selima moli Bogu za blagorodne i plodne njive, žito i usjeve, odnosno da sve ono što se u zemlju posadi nikne i svake godine donosi sve više plodova. To je tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju. Danas je moja generacija tu, ali i mlađi ljudi preuzimaju ulogu domaćina i čuvara običaja. Drago mi je što ovdje dolazim već više od jedne decenije. Dolazio sam kao odbornik, kao narodni poslanik, a gotovo u kontinuitetu i kao gradonačelnik. Volim Goleše i Pervan, jer je i ovo moj rodni kraj – rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako je ovdje ranije dolazio i kada nije bilo infrastrukture, koja je danas izgrađena.

-U svakom malom dijelu razvoja ovog mjesta učestvovao sam kao čovjek, jer sam želio da pomognem. Za svaki rad i trud domaćina koji su se okupljali da nešto urade, imali su slobodu da me pozovu, a mi smo nastojali da pomognemo koliko god smo mogli. Danas imamo dvije ladare, pecanu i Časni krst koji smo osveštali uz molitvu. Prije nekoliko godina uradili smo ovdje i dio puta. Ostaje nam da izgradimo glavnu saobraćajnicu od Čokorskih polja prema Golešima i očekujem da to završimo što prije – rekao je on.

Podsjetio je i na to da je mnogo toga urađeno kada je riječ o vodosnabdijevanju ali i podsticajima u poljoprivredi.

Naime, Časni krst je visine osam metara, te je osveštan u prisustvu vjrujućeg naroda i sveštenstva

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić zamjerio je načelniku opštine Pale Dejanu Kojiću što se juče, u ime opštine domaćina, nije pojavio na sjednici Vlade, koja je održana na Palama. Minić je načelniku Kojiću zamjerio i što se s njim nije pozdravio u Žepi, na obilježavanju 34 godine od stradanja Paljana.

Načelnik opštine Pale Dejan Kojić danas je na konferenciji za novinare odgovorio na zamjerke premijera Minića.

Kada je prije nekoliko godina u Banjaluci počelo uvođenje besplatnih udžbenika, subvencija za privatne vrtiće, podrške porodiljama, besplatne legalizacije objekata i drugih pogodnosti za građane, mnogi su tvrdili da je riječ o nemogućim i neodrživim mjerama.

Danas, međutim, sve više lokalnih zajednica širom Republike Srpske primjenjuje upravo one modele koji su prvo zaživjeli u Banjaluci.

Po dolasku na vlast, gradonačelnik Draško Stanivuković započeo je politiku usmjerenu na direktnu podršku građanima, sa ciljem da se značajan dio gradskog budžeta vrati onima kojima je i namijenjen – porodicama, roditeljima, učenicima i mladim ljudima.

Tako su besplatni udžbenici, koji su u Banjaluci postali jedna od najprepoznatljivijih mjera podrške porodicama, vremenom dobili svoju primjenu i u drugim lokalnim zajednicama. Slično je i sa subvencijama za privatne vrtiće, koje su nakon Banjaluke uvedene i u Prnjavoru.

Još jedan primjer je podrška porodiljama. Ono što je Banjaluka pokrenula kao vid konkretne pomoći porodicama danas je praksa i u drugim gradovima.

Posebnu pažnju javnosti privukla je i ideja o dodjeli besplatnih placeva mladim bračnim parovima i porodicama. Iako je ova inicijativa u Banjaluci godinama bila predmet političkih sporova i osporavanja, izmjenama Zakona o stvarnim pravima otvorena je mogućnost da ovu pogodnost uvedu sve lokalne zajednice u Republici Srpskoj. Tako danas besplatne placeve mogu dobiti građani ne samo u Banjaluci, već i u Trebinju i Prijedoru.

Slično je i sa besplatnom legalizacijom objekata, koja je u Banjaluci predstavljala jednu od najznačajnijih mjera za rasterećenje kućnih budžeta građana, a kasnije je dobila i zakonski okvir koji je omogućio njenu širu primjenu.

Upravo zato Banjaluka danas važi za lokalnu zajednicu koja je u proteklih nekoliko godina uvela najviše konkretnih pogodnosti za građane. Ono što je u početku predstavljano kao ambiciozna vizija, vremenom je postalo model koji su počeli da slijede i drugi gradovi i opštine.

Stanivuković tvrdi da bi po dolasku na republičku vlast ovakve mjere zaživjela u cijeloj Srpskoj, a spisku dodaje uniforme za školarce, civilni rok, zabranu korištenja društvenih mreža, udaljavanje kladionica od škola kao i mnoge druge.

Od udžbenika i vrtića do placeva i pomoći porodicama, primjeri pokazuju da su brojne mjere prvo zaživjele u Banjaluci, a potom pronašle put i do drugih sredina. Zbog toga ne čudi što se najveći grad Srpske sve češće navodi kao primjer lokalne zajednice čije politike postaju inspiracija i drugima.

Srpskainfo