Govoreći o protesnom skupu veterana garde „Panteri“ koji je održan zbog izgradnje Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima, odbornik u Skupštini grada Banjaluka i član Predsjedništva PDP Dragan Milanović kaže da se u okolnostima velike institucionalne krize u Republici Srpskoj, nezabilježene proteklih 25 godina, recikliraju napadi na izgradnju Centralnog spomen-obilježja.

– I prije godinu dana su na isti način napadali. To je jedna grupa ljudi. Niko od relevantnih institucija ne učestvuje u tome. Kada je počela izgradnja Centralnog spomen-obilježja tu su bili predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministar boračko-invalidske zaštite i predsjednik BORS-a i svi su se složili da je to značajno nacionalno pitanje koje se, nažalost, rješava tek nakon 30 godina – kaže Milanović.

Ističe da su na protesnom skupu postavljana pitanja na koja su davno dati odgovori.

– Vlada je dala odgovore. Pitali su da li je Centralno spomen-obilježje republičko ili gradsko, a prošle godine je Vlada donijela odluku da je republičkog karaktera i od izuzetnog značaja. Sa žaljenjem mogu da konstatujem da ova dešavanja niti su primjerena trenutku, niti su politička tema. Kada smo pokretali inicijativu o izgradnji Centralnog spomen-obilježja, mislio sam da imamo temu oko koje se nećemo sporiti, koja je nacionalna i nešto što će se u miru raditi i završiti. Napadi su u zadnje vrijeme dosta intenzivni. Ne znam šta je cilj, ali gradnja ide i spomen-obilježje će biti završeno – dodaje Milanović.

On ističe da su oni koji protestuju jedino u pravu da to nije trebao raditi Grad.

– Da je sreće, to je trebala davno da uradi Vlada. Nijedna lokalna zajednica ne bi trebala učestvovati u finansiranju, to je trebala isfinansirati Republika Srpska. Nažalost, nije bilo volje. Finansije nisu mogle biti problem, bilo ih je za Serdarova, za Vijadukt, a za Centralno spomen-obilježje nije bilo novca 30 godina. Kada je ova inicijativa krenula iz Banjaluke, kada je gradonačelnik krenuo u izgradnju, republička vlast je došla u situaciju da to podrži. Sada pojedine grupice to osporavaju – kaže Milanović.

Dodaje da je idejno rješenje pobijedilo na međunarodnom konkursu, a jedina raspoloživa lokacija u tom momentu je ustupljena za izgradnju, budući da je Boračka organizacija insistirala da to bude u centru grada i uz Hram Hrista Spasitelja.

– U svakom slučaju, momenat je pogrešan, tema je pogrešna, a čini mi se da su pogrešni i ljudi koji to osporavaju – poručuje Milanović.

Na oglas Uprave za indirektno oporezivanje BiH za četiri pomoćnika direktora Zorana Tegeltije podneseno je ukupno 46 prijava, saznaje CAPITAL.

Kako je rekla direktorka Agencije za državnu službu BiH Anita Markić, za ove pozicije vlada veliko interesovanje, što je rezultovalo i ovolikim brojem prijava.

Markić kaže prijave još uvijek nisu otvorene zato što nije formirana komisija. “Čekamo da nam UIO dostavi imena za dvoje članova komisije. Kada se ona formira, otvaraju se prijave i pregledaju jesu li potpune, te da li svi kandidati zadovoljavaju kriterijume javnog konkursa. Zato je moguće da konačni broj prijava koje ispunjavaju uslove bude nešto manji“, kaže Markić, piše Capital.

Objasnila je da nema preciznog roka do kojeg se mora sve završiti, pa tako nije mogla ni da kaže kada će biti poznata imena Tegeltijinih pomoćnika.

Inače, javni oglas za popunjavanje radnih mjesta rukovodećih državnih službenika u Upravi za indirektno oporezivanje raspisan je 13. juna, a kandidati za jednu od četiri pozicije na njega su se mogli prijaviti do 4. jula kada je zatvoren. Tegeltija ovim oglasom traži pomoćnike direktora, operativne rukovodioce za četiri sektora: za carine, poreze, sprovođenje propisa i informacione tehnologije.

Svi kandidati moraju imati sedmi stepen stručne spreme i 240 ECTS bodova, kao i osam godina iskustva u struci, te položen stručni upravni ispit. Takođe, prije imenovanja, kandidati će proći bezbjednosne provjere.

Osnovica za obračun plate pomoćnika u 2026. godini, kada se i očekuje da će oni preuzeti dužnost, biće 690 KM umjesto dosadašnjih 600 KM.

Ova osnovica se množi sa koeficijentom 5,51, pa će osnovna plata biti oko 3.800 KM. Na ovaj iznos dolazi dodatak po osnovu radnog staža (0,5 godišnje), topli obrok (oko 250 KM mjesečno) i odvojen život ako nisu iz Banjaluke, što je okvirno 4.500 KM. Svi pomoćnici imaće službeno vozilo dostupno 24 sata, kao i ličnog vozača. Trenutno, pomoćnik direktora u sektoru za carine je Vladimir Dragičević, za poreze Muharem Mašinović, za sprovođenje propisa Danijela Jozić, a za informacione tehnologije Svjetlana Perković.

Svako uvođenje novih budžetskih korisnika mimo zakona je nezakonito i niko nema pravo da usvaja takva rješenja, a prilikom pripreme budžeta institucija BiH izašlo se iz okvira zakona o fiskalnom savjetu i finansiranju institucija BiH, rekao je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.

Špirić je ukazao da nijedan zakon ne poznaje servisiranje duga BHRT-a, za šta je u Prijedlogu budžeta planirano 22 miliona KM, kao ni finansiranje institucija kulture na nivou BiH.

“Prvo zakon, pa onda novac”, naglasio je Špirić za Srnu. Govoreći o zahtjevu Ministarstva odbrane za većim budžetom, Špirić je upitao zašto im trebaju dodatna sredstva kada godinama posluju u suficitu.

“Prvo moramo stvoriti kapacitet da potroše sredstva koja su im odobrena, to je ministarstvo koje niz godina posluje u suficitu, pa zašto će im ta sredstva? Koja je još vojska napravljena sa 28 miliona”, upitao je Špirić.

On je dodao i da je budžet koji je dostavljen u elektronskoj formi iz Predsjedništva kreiran u nivou od 1.570.500.000 KM i ne slaže se sa onim u papirnoj formi u iznosu od 15 miliona KM, što onemogućava izvršenje budžeta. “Ako ne prihvate amandmane koje predložimo, nećemo prihvatiti budžet i nećemo da raspavljamo o izvanzakonskim rješenjima”, rekao je Špirić i podsjetio da Predsjedništvo u septembru predlaže budžet koji je trebao biti usvojen prošle godine.

Predsjedništvo BiH utvrdilo je juče Prijedlog budžeta za ovu godinu, a srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović izjavila je da je budžet koji su usvojili Denis Bećirović i Željko Komšić toliko nakaradan, nestručan i avanturistički da je očigledno da su ga kreirali oni koji se nikada time nisu bavili.