Connect with us

Politika

STANIVUKOVIĆ UBJEDLJIVO PRVI: Evo kako kotiraju političari Srpske na društvenim mrežama

Političari u Srpskoj su u posljednjih nekoliko godina veliki dio svojih aktivnosti preselili na društvene mreže, na kojima ih, baš kao i na stranačkim skupovima, podržavaju njihove pristalice, prenosi Srpskainfo

Nekada su konferencije za medije i televizijska gostovanja bili glavni način obraćanja građanima, dok danas političari sve više svoje poruke šalju putem Instagrama, Fejsbuka, TikToka i X.

Nerijetko se, čak, i “uživo” obrate svojim simpatizerima. Iako im društvene mreže ne pružaju aplauze i uzvike odobravanja koje imaju na skupovima, komentara i lajkova im, ni najmanje, ne manjka.

Analiza profila najpoznatijih političara Republike Srpske pokazuje da svi prepoznaju značaj digitalne komunikacije, ali i da među njima postoje velike razlike kada je riječ o broju pratilaca i prisustvu na različitim platformama.

Na Instagramu najveću zajednicu pratilaca ima gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kojeg prati više od 210.000 korisnika. Slijedi predsjednik SNSD Milorad Dodik sa 76.800, zatim predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić sa 31.900, predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović sa 20.300, srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović sa 17.700, dok predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ima nešto više od 9.000 pratilaca.

Sličan odnos vidi se i na Fejsbuku. Stanivuković i na ovoj mreži ima najveći broj pratilaca – oko 465.000, dok Vukanovića prati oko 207.000, Trivićevu oko 113.000, Dodika oko 17.000, a Minića oko 13.000 korisnika.

Ni mreža X nije bez političke aktivnosti. Na ovoj platformi Stanivuković ima više od 24.000 pratilaca, Dodik više od 45.000, Vukanović oko 13.000, dok Cvijanovićevu prati oko 2.400, a Minića oko 1.600 korisnika.

Ono po čemu se pojedini političari razlikuju nije samo broj pratilaca, već i način korišćenja društvenih mreža. Dok jedni uglavnom objavljuju zvanična saopštenja, fotografije sa sastanaka i konferencija, drugi se češće odlučuju za video-sadržaj, obilazak terena i direktniju komunikaciju sa građanima.

Posebno se izdvaja TikTok, gdje je Stanivuković godinama najaktivniji među vodećim političarima Republike Srpske, a njegovi video-snimci često ostvaruju stotine hiljada, pa i milione pregleda. Ostali političari ovu mrežu koriste znatno rjeđe ili na njoj nemaju značajnije prisustvo.

Iako broj pratilaca nije isto što i izborni rezultat, stručnjaci za političku komunikaciju godinama ukazuju da društvene mreže imaju sve veći uticaj na prepoznatljivost političara, posebno među mlađim biračima.

Ako je suditi po dostupnim podacima, kada je riječ o digitalnom prostoru, Stanivuković već godinama zadržava poziciju najpraćenijeg političara Republike Srpske, dok ostali politički akteri, svaki na svoj način, nastoje da društvene mreže sve više uključe u komunikaciju sa građanima.

Potencijalni birači
Komunikolog Mladen Bubonjić, za Srpskainfo kaže da društvene mreže odavno više nisu novost, naročito kada je riječ o političkoj komunikaciji.

-One su odavno prestale biti samo trend i postale su neizostavan dio političkog djelovanja. Slično se može reći i za druge promjene u novinarstvu i medijima. Pojave poput algoritamskog i zagovaračkog novinarstva razvijaju se veoma brzo i iz faze novih trendova prelaze u nešto što postaje standard i opšte mjesto u savremenim medijima – rekao je Bubonjić.

Publika se, dodaje on, odavno pomjerila sa klasičnih medija, ne samo na internet i portale, već sve više na društvene mreže.

-Čak su i tradicionalne platforme, poput Fejsbuka, bile primorane da mijenjaju način prezentovanja sadržaja kako bi se prilagodile novim navikama korisnika. Kratki video-formati postali su dominantni, a društvene mreže koje ih podržavaju sve su popularnije. Političari i političke opcije koji uspiju da se prilagode tim novim formama komunikacije imaju veće šanse da zadrže pažnju publike, mogu da održe momentum i korak sa trendovima, ali i sa navikama potrošača, u ovom konkretnom slučaju, potencijalnih birača – rekao je Bubonjić.

On kaže da društvene mreže odavno nisu prostor rezervisan samo za mlađu populaciju.

-A sve se u zavisnosti od toga kojoj populaciji želite da se obratite, na taj način proizvodite sadržaj za društvene mreže. Činjenica je da su sve više, čak i ovi koji su bili pobornici old skul pristupa, sve više i više vidljivi i prisutni na društvenim mrežama, tu prije svega mislim na Milorada Dodika koji od trenutka kada je izašao na društvene mreže, da li X, da li Fejsbuk, sve je više prisutan. Mislim, prisutna je njegova pojava, nije on sam, naravno da on ne tvita, naravno da on ne piše te objave, ali je suština u vidljivosti i sveprisutnosti na društvenim mrežama – rekao je Bubonjić.

To se, kaže on, može povezati i sa klasičnom teorijom “agenda-setting”.

-Kada nema značajnih događaja, oni često sami kreiraju povode kako bi ostali prisutni u javnosti. Cilj je da ih algoritmi društvenih mreža prepoznaju kao aktivne korisnike i češće plasiraju njihov sadržaj. Na taj način će doći do šire publike. Takav pristup nije ništa novo, a iza njega stoje timovi stručnjaka koji veoma ozbiljno pristupaju pravilima i logici funkcionisanja društvenih mreža. Može se reći da, kada je riječ o tehničkom aspektu i prilagođavanju pravilima digitalnih platformi, domaći politički akteri ne zaostaju za globalnim trendovima – ocjenjuje Bubonjić.

“Kralj društvenih mreža”
Na pitanje Srpskainfo ko se od političara, prema njegovom mišljenju, najbolje snalazi na društvenim mrežama, Bubonjić odgovara “Draško Stanivuković”.

-On je postavio neke ljestvice, i to odavno. Njegov osnovni kanal od početka njegovog političkog angažmana i političkog života, bile su društvene mreže- rekao je Bubonjić.

Stanivukovića, kaže Bubonjić, u stopu prati Dodik.

– Naravno, ne radi to sam. Ovi ostali, iako su prisutni, mislim da nemaju u toj mjeri ni vidljivost, ni kapacitete, kao što, prije svega, Stanivuković ima.Naravno, pojedini političari daju prednost različitim mrežama – neki su aktivniji na X, drugi na Fejsbuku – a neko čak do TikToka dobacuje. Ipak, broj pratilaca i ukupni domet njihovih objava znatno su manji u odnosu na Stanivukovića, koji se i dalje može smatrati svojevrsnim simboličkim “kraljem društvenih mreža” među političarima u Republici Srpskoj – zaključio je Bubonjić

Srpska info

Related Topics:

Politika

DOBOJSKA SJEČA ŠAMAČKOG KNEZA! Obren Petrović kontra Save Minića

Dok se vrh SNSD-a priprema za odlučujuću bitku za predsjednika Republike Srpske, iz Doboja stiže hladan tuš koji jasno pokazuje da unutarstranačka lojalnost gubi bitku pred lokalnim interesima i ličnim kalkulacijama. Najnoviji potez Obrena Petrovića, šefa dobojskog SNSD-a, više nije stvar spekulacija – to je otvoreno puštanje niz vodu zvaničnog kandidata stranke, Save Minića.

Kandidovanjem Marka Jorgića za predsjednika Republike Srpske, Petrović je povukao potez koji direktno ide na štetu vlastitoj partiji. Formula je politički jednostavna, ali po Minića pogubna: Jorgić se javnosti predstavlja kao “nezavisni” kandidat, što je klasičan paravan za odvlačenje glasova. Svaki glas koji u Doboju i regiji ode Jorgiću, zapravo je glas otkinut od Save Minića. Petrović, kao iskusni politički vuk, odlično zna da u ovako gustoj trci svaki procenat odlučuje o pobjedniku.

Matematika izdaje: Strategija “nezavisnih” kandidata pod kontrolom lokalnih moćnika služi samo jednom cilju – zbunjivanju biračkog tijela i disperziji glasova unutar patriotskog i vladajućeg bloka.

Ovakvim unutarstranačkim sabotažama Petrović širom otvara vrata palate predsjednika kandidatu SDS-a, Branku Blanuši. Dok se Minić bori na terenu protiv konsolidovane opozicije, u leđa mu puca niko drugi do predsjednik jednog od najvećih i istorijski najvažnijih odbora SNSD-a.

Pitanje koje se postavlja nije šta Petrović radi, jer su njegove metode političke trgovine opštepoznate, već zašto to radi i koja je cijena ovog dogovora iza kulisa. Da li je u pitanju osiguranje sopstvene pozicije bez obzira na to ko pobijedi na vrhu, ili Doboj ponovo postaje autonomna teritorija koja trguje sa opozicijom mimo znanja Banjaluke? Jedno je sigurno: Savo Minić je u Doboju ostavljen na cjedilu, a Branko Blanuša može početi da trlja ruke, zahvaljujući logistici Obrena Petrovića.

Nastavi čitati

Politika

PALJANI ODLUČILI: Idemo na protest protiv policijske bahatosti

Paljani su odlučili da sledeće sedmice organizuju protest zbog prebijanja nevinih mladića u nedavnoj raciji MUP RS, koja je izvedena u nelegalnom objektu diskoteke u Palama.

Protest je najavljen za 22. juli u 19 časova na Trgu kod fontane, a organizatori navode da protest organizuju zbog, kako kažu, prebijanja paljanske omladine od strane MUP-a Republike Srpske.

“Pravda za paljansku omladinu”, “Nećemo ćutati” i “Dosta je nasilja”, poruke su kojima organizatori pozivaju građane da u što većem broju odgovore na policijsko nasilje i negiranje prekomjerne sile.

“Dođi. Podrži. Ne ćuti. Paljani ustaju za svoju djecu”, navodi se na plakatu, koji se Paljani pozivaju da dođu na protest.

Podsjetimo da je tokom prošlog vikenda u policijskoj akciji “privedeno i prebijeno” oko tridesetak paljanskih mladića, koji su se našli u diskoteci kada je specijala MUP RS upala unutra.

Vrh MUP-a je demanotovao da su bilo koga povrijedili, navodeći da je akcija bila usmjerena protiv nelegalnog obezbjeđenja i narkodilera.

Međutim, ubrzo su ih demantovali roditelji i prebijeni mladići, koji nisu bili pripadnici nelegalnog obezbjeđenja, a ni narko dileri…

Policijska akcija na Palama dovela je do uzavrele situacije u toj opštini, a u MUP-u su naknadno priznali da su pokrenuli unutrašnju kontrolu koja će utvrditi da li je policija prekoračila ovlaštenja i prekomjerno upotrijebila silu.

Zbog tih dešavanja povećano je prisustvo policije na području Pala i Istočnog Sarajeva.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

GOJKOVIĆ “Suština nije u dozvoli lokala, već u BEZBJEDNOSTI GRAĐANA PALA”

Član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Boris Gojković reagovao je na javne istupe gradonačelnika Istočnog Sarajeva povodom događaja na Palama, poručivši da se pažnja javnosti ne smije skretati sa pitanja bezbjednosti građana na administrativne procedure i dokumentaciju ugostiteljskog objekta.

Gojković je istakao da je pitanje postojanja ili nepostojanja upotrebne dozvole za objekat nadležnost inspekcijskih organa, ali da to nije tema koja najviše zabrinjava građane nakon nedavnih dešavanja.

„Suština nije u dozvoli za rad ugostiteljskog objekta, niti je bila tog ‘crnog’ petka. Objekat ima ili nema upotrebnu dozvolu i to je pitanje za inspekciju. Stiče se utisak da se tema preusmjerava sa prekomjerne upotrebe sile na papirologiju, a javnost ima pravo da zna zašto“, rekao je Gojković.

On naglašava da je najveći problem osjećaj nesigurnosti među građanima, kao i poruka koja se šalje roditeljima čija djeca studiraju na Palama, ali i turistima koji posjećuju ovu opštinu.

Posebno je ukazao na kontradiktorne informacije koje su se pojavile u javnosti nakon incidenta.

„Dovoljno govori činjenica da MUP tvrdi da sredstva prinude nisu korišćena, dok je načelnik Dejan Kojić to javno nazvao notornom laži. Kada nadležna institucija demantuje ono što desetine građana tvrde da su doživjeli, teško je govoriti samo o ispitivanju navoda“, poručio je Gojković.

On je pružio podršku načelniku opštine Pale Dejanu Kojiću zbog, kako kaže, stavljanja interesa građana ispred političkih kalkulacija.

„Čestitam načelniku Kojiću koji je uradio ono što sam očekivao – stao je uz svoje sugrađane. Ovo ne govorim kao njegov stranački istomišljenik, već kao stanovnik Pala i Istočnog Sarajeva kojem je dosta politike koja bira stranu prije nego što izabere istinu“, naveo je Gojković.

Dodao je da se ovakve situacije ne smiju relativizovati, jer danas pogađaju jedne građane, a sutra mogu pogoditi bilo koga.

„Ne tražimo rutinske fraze da sve treba ispitati. Tražimo jasan odgovor da li je prihvatljivo da se više od 40 ljudi, koji nisu dovedeni u vezu sa kriminalom, nađe na udaru policijske sile. Ako odgovor nije, onda to treba jasno reći, umjesto vraćanja priče na dozvole i administrativna pitanja“, istakao je Gojković.

Na kraju je poručio da infrastrukturni projekti jesu važni, ali da bezbjednost građana mora biti prioritet svake lokalne i republičke vlasti.

„Gondole i tuneli mogu biti razvojni projekti o kojima ćemo razgovarati, ali bezbjednost građana nije usluga na kojoj treba zahvaljivati. To je osnovna obaveza institucija i jedan od ključnih kriterijuma po kojem će građani ocjenjivati svoje izabrane predstavnike“, zaključio je Gojković.

Nastavi čitati

Aktuelno