Connect with us

Banjaluka

STARA RAZGLEDNICA BANJALUKE! Kako je “Palas” postao turistički hit i zašto je TITO DOBIO KLJUČ SOBE 113

Nije najstariji u Banjaluci, ali je bio jedan od najmodernijih hotela u Kraljevini Jugoslaviji i imao je sva čuda tehnike, poput lifta, telefona i kino sale.

Hotel Palas ima burnu i intrigantnu istoriju, o kojoj se malo zna.

Za turističku propagandu ovih krajeva hotel Palas će ostati vodeći hotel, kako za strane turiste, tako i za građane naše zemlje, koji treba da upoznaju svoju zemlju.
Ovako je o hotelu Palas, biseru Banjaluke i “najistaknutijoj građevini u centrumu grada, na putu prema Jajcu”, pisao hrvatski novinar i kino amater August Dekaris.

Čuda tehnike: Topla voda, lift i telefon
Na njegov članak objavljen prije skoro 90 godina podsjetio je banjalučki istoričar Zoran Pejašinović na svom Fejsbuk profilu.

“Spratovi su vezani liftom, a sobe opremljene najmodernijim komforom: električno osvjetljenje, telefon u sobama, topla i hladna tekuća voda, centralno grijanje i moderno uređena kupatila”, napisano je u članku, objavljenom u doba Kraljevine Jugoslavije, 3 godine nakon otvaranja hotela.

Dakaris je istakao da hotel Palas ima čak i „auto boks i garažu“, i posebnu dvoranu za „ton kino“, kao i terasu i „tuš za sunčanje“, te „restoraciju i kavanu“ sa zimskom baštom.

“U svim granama poslovanja ovog hotela upotrijebljena su moderna tehnička sredstva, tako da u svakom pogledu ovaj hotel odgovara savremenim građevinama hotelske industrije”, naveo je Dekaris.

U mnogim drugim zapisima ostalo je zabilježeno da je kafana hotela Palas decenijama bila omiljeno sastajalište banjalučkih intelektualaca, uključujući i akademika Vladu Miloševića, po kojem danas nosi ime muzička škola u Banjaluci, piše Srpskainfo.

Ko je vratio milionski kredit?

Hotel Palas je građen od 1931. do 1933. godine, na vakufskoj zemlji, na mjestu gdje je nekad bila Šehova džamija. Prvi vlasnik hotela bio je Medžlis Islamske zajednice Banjaluka. U njegovu izgradnju je uloženo 15 miliona tadašnjih dinara.

Hotel je 1948. nacionalizovan. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2002. godine ovo hotelsko zdanje uvrstila u Privremenu listu nacionalnih.

Prema nekim izvorima, Medžlis IZ je i nakon nacionalizacije hotela vraćao kredit za njegovu izgradnju. Posljednja rata je isplaćena 1950. godine, a dokazni dokumenti o tome su, kako tvrde u IZ BiH, sačuvani u vakufskom arhivu.

U zemljotresu 1969. hotel je bio teško oštećen.

Jedna od najintrigantnijih anegdota iz tog doba vezana je za hotelsku sobu 113, jedinu koja je ostala neoštećena u potresu.

Ključ ove sobe su kao suvenir Banjalučani poklonili Josipu Brozu Titu, kada je doživotni predsjednik socijalističke Jugoslavije, nakon zemljotresa, posjetio razrušeni grad.


Istorija se nastavlja

Sve je to bilo i prošlo, a kultni hotel i danas izaziva kontroverze. Godinama se pričalo o njegovoj obnovi i dogradnji, a 2022. je najavljeno da će novi Palas graditi kompanija “Cepter”.

Najava da će novi hotel biti visok oko 110 metara izazvao je salvu negodovanja, zbog narušavanja izgleda centra grada.

Ali, od priče o građevinskom poduhvatu vrijednom između 60 i 70 miliona KM za sada nema ništa. Najavljeno je da će izgradnja kolosalnog hotela početi u februaru 2023. godine, a majstori još nisu stigli na gradilište.

Intrigantna istorija čuvenog gradskog hotela se, dakle, nastavlja.

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ POZVAO MJEŠTANE NA RAZGOVOR: U fokusu problemi tri banjalučka naselja

Grad Banja Luka nastavlja da osluškuje potrebe građana i zajedno sa njima kreira rješenja za uređenje naselja, a prvi korak biće razgovori sa mještanima Borika, Obilićeva i Filipovića polja.

Dobili smo mnogo vaših upita, ali i sugestija o tome koje dijelove grada, upravo tamo gdje vi, dragi građani, živite, želite da uredimo i učinimo funkcionalnijim. Jer vi najbolje poznajete svoj dio grada i znate šta mu je potrebno – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je naveo, prijedlozi su stigli za dio naselja Borik, Filipovića polje – kod Generalnog konzulata Republike Hrvatske, kao i za dio naselja Obilićevo – u Ulici carice Milice, uz Banjalučku rivu.

– Sve vaše prijedloge smo zaprimili i zato želimo da dođemo do vas. Tako ste, između ostalog, tražili dodatna parking mjesta, više zelenila i novih sadržaja – naveo je gradonačelnik.

Stoga, kako je najavio – biće organizovani razgovori sa građanima, i to u ponedjeljak, 2. novembra u 17.00 časova u Boriku, u srijedu, 4. novembra u 17.00 časova u Obilićevu, u Ulici  carice Milice, te u četvrtak , 5. novembra u 17.00 časova u Filipovića polju, kod Konzulata Hrvatske.

Istakao je da će sa građanima razgovarati i njegovi saradnici i stručni timovi, kako bi zajednički sagledali potrebe svakog naselja i definisali najbolja moguća rješenja.

– Kada čujemo šta vi želite, šta kaže struka i kakvo je viđenje Grada, želimo da te tri strane, koje su zapravo jedna strana, objedinimo u najbolje moguće rješenje. Da, na primjer, izgradimo nova parking mjesta, sportsko-rekreativne sadržaje i zasadimo mnogo zelenila. Upravo kroz zajedničko mišljenje i kompromis, uz najbolje rješenje koje će ponuditi struka, Grad i ljudi koji ovdje žive, želimo da dođemo do najboljih rješenja za svaki dio naše Banje Luke – poručio je gradonačelnik.

Dodao je da je cilj da se već na prvim sastancima dogovore dinamika i naredni koraci, kako bi prijedlozi građana bili pretočeni u konkretne projekte, planirani kroz budžet i realizovani na terenu.

– Zato se radujem što ćemo doći do vas, vidjeti se i obaviti prvi razgovor, te dogovoriti dinamiku – kako ćemo kreirati rješenja, planirati sredstva u budžetu i uređivati svaki dio grada upravo prema vašim zahtjevima, mišljenju i sugestijama, kako bi Banja Luka bila ono što jeste – najljepši grad u kojem zajedno živimo – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

VELIKI PLANOVI ZA BANJALUKU: Obnova Gradskog mosta, šetalište bez prekida i osvjetljenje mostova

Ljepša i uređenija Banjaluka.

Grad Banjaluka nastavlja sa planovima uređenja obala Vrbasa, obnove gradskih mostova i očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa.

Naredne godine spojićemo Rivu sa šetalištem koje vodi do Vrućice, izgradnjom nove dionice ispod Gradskog mosta. Tako ćemo dobiti nekoliko kilometara neprekidnog šetališta uz naš Vrbas – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Istovremeno, kako je kazao – kreće se u rekonstrukciju i obnovu Gradskog mosta, kako bi mu vratili stari sjaj i prepoznatljivu ljepotu.

-Naši mostovi moraju biti uređeni i osvijetljeni, onakvi kakve naš grad zaslužuje. Planiramo osvjetljenje svih gradskih mostova, uključujući Veneciju i Rebrovački most – kazao je gradonačelnik.

Posebna pažnja, kako je istakao – biće posvećena i obnovi artiljerijske kasarne na tvrđavi Kastel, kako bi sačuvali ovaj vrijedan dio naše istorije i spriječili njegovo dalje propadanje.

-To su konkretni projekti kojima čuvamo našu istoriju, uređujemo grad i stvaramo ljepšu i uređeniju Banjaluku – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

VIŠE OD 100 PROJEKATA U BANJALUCI: Pogledajte šta je sve urađeno tokom ove godine!

Tokom ove godine u Banjaluci realizovano je više od 100 projekata koji su obuhvatili različite oblasti života – od uređenja javnih površina i obnove dječijih igrališta do razvoja sportske infrastrukture, unapređenja kulturnih sadržaja i očuvanja istorijskog nasljeđa.

Među projektima koji su obilježili ovu godinu posebno se izdvajaju novoizgrađeni amfiteatar kod Pravnog fakulteta, spomenik knezu Lazaru, šetališta uz Vrbas, uključujući Banjalučku rivu, kao i obnova kula na tvrđavi Kastel.

Riječ je o projektima koji doprinose unapređenju izgleda grada, obogaćivanju kulturne i turističke ponude i stvaranju novih prostora za okupljanje, odmor i druženje građana i posjetilaca. Istovremeno, ulaganjima u javne površine, dječija igrališta i sportsko-rekreativne sadržaje stvaraju se kvalitetniji uslovi za svakodnevni život u svim dijelovima grada.

Novoizgrađeni amfiteatar kod Pravnog fakulteta predstavlja značajan doprinos razvoju kulturnih, obrazovnih i umjetničkih sadržaja na otvorenom. Osmišljen je kao mjesto susreta, stvaralaštva i razmjene znanja, koje će studentima, umjetnicima i svim građanima pružiti nove mogućnosti za organizovanje različitih programa i manifestacija.

Projekat je obuhvatio izgradnju ljetne pozornice, odnosno amfiteatra na otvorenom, ali i uređenje okolnog prostora. Pored amfiteatra, uređeni su parkovski sadržaji sa pratećim mobilijarom i hortikulturom, trim-stazom i stazom za vožnju bicikla.

Posebnu vrijednost ovom prostoru daje spomen-obilježje posvećeno stradalim studentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Na taj način, prostor objedinjuje savremene kulturne sadržaje i njegovanje sjećanja na one koji su dali svoje živote za Republiku Srpsku.

Među projektima koji su obilježili ovu godinu izdvaja se i spomenik knezu Lazaru, monumentalno djelo akademskog vajara Bojana Mikulića, svečano otkriveno na sjevernom ulazu u grad.

Postavljanjem spomenika ovaj prostor dobio je novu prepoznatljivu gradsku tačku, osmišljenu kao reprezentativna „Gradska kapija“. Ideja projekta nije bila samo postavljanje spomenika na postojeće kružno ostrvo, već cjelovito urbanističko oblikovanje prostora i njegovo pretvaranje u novi vizuelni simbol ulaska u Banju Luku.

Spomenik doprinosi očuvanju istorijskog i kulturnog nasljeđa, njegovanju tradicije i obogaćivanju gradskog ambijenta. Kao novi sadržaj na jednom od važnih ulaza u grad, predstavlja i dodatak kulturno-istorijskoj i turističkoj ponudi Banjaluke.

Među važnim projektima u oblasti očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa izdvaja se rekonstrukcija i sanacija kula 1 i 2 na tvrđavi Kastel, jednom od najznačajnijih istorijskih lokaliteta Banjaluke.

Obnova kula predstavlja nastavak ulaganja u očuvanje i unapređenje ovog prepoznatljivog simbola grada.

Uređenje obala Vrbasa i stvaranje novih prostora za šetnju i rekreaciju predstavljaju važan dio razvoja javne infrastrukture grada.

Posebno se izdvaja Banjalučka riva, šetalište na potezu od Gradskog do Venecija mosta, zamišljeno kao prostor koji će građanima i posjetiocima omogućiti neposredniji kontakt sa rijekom. Projekat obuhvata šetališne površine, skverove i prostore za druženje, sa ciljem da ovaj dio grada postane jedno od značajnih mjesta okupljanja uz Vrbas.

Uz Banjalučku rivu, značajan je i projekat uređenja šetališta na potezu od Švedske plaže do Vrućice, odnosno plaže u Sitarima. Njegovom realizacijom unapređuju se mogućnosti za šetnju, boravak u prirodi i uživanje u ambijentu uz Vrbas.

Povezivanjem ovakvih sadržaja grad dobija nove prostore namijenjene svim generacijama, a rijeka i njene obale postaju još značajniji dio svakodnevnog života Banjalučana.

Značajan dio realizovanih projekata odnosio se na rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju dječijih igrališta u više banjalučkih naselja.

Radovi na obnovi igrališta obuhvatili su lokacije u ulicama: Majke Knežopoljke, Voždovačkoj, Tarasa Ševčenka, Rajka Bosnića, Uroša Predića, Knežopoljskoj, Kosovke djevojke i Sime Matavulja, na potezu prema Ulici Ante Jakića.

Nova dječija igrališta izgrađena su u ulicama Sime Miljuša i Bogdana Žerajića, dok su u Ulici carice Milice uređeni sportski i dječiji sadržaji.

Ovim ulaganjima unaprijeđeni su uslovi za igru, druženje i boravak najmlađih na otvorenom.

Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture obuhvatio je i ulaganja u sadržaje namijenjene sportistima, rekreativcima i ljubiteljima aktivnog načina života.

Među značajnim projektima izdvajaju se slalom kajak staza i pamp-trek staza, koje doprinose proširenju mogućnosti za bavljenje sportom i rekreacijom.

Zajednički cilj ovih ulaganja jeste stvaranje uređenijeg i funkcionalnijeg gradskog prostora, sa više mogućnosti za odmor, rekreaciju, kulturne aktivnosti i druženje.

Nastavi čitati

Aktuelno