Connect with us

Svijet

STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: U ovoj evropskoj zemlji rade do 70

Poređenje njemačkih medija pokazuje da penzioni sistemi u Evropi značajno variraju, jer starosne granice i dužina uplate u fondove nisu iste u svim zemljama.

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina. U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.

Starosna granica za odlazak u penziju u Nemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše pre 67. godine. Većina ljudi u Nemačkoj može da našusti radno mjesto prevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu tek sa 70 godina. Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Ova zemlja je tako rekorder sa starosnom granicom za penzionisanje.

Starosna granica za penzionisanje u drugim zemljama
Od 2006. godine, penzije u Danskoj su povezane sa životnim vijekom. Ako bi starosna granica za penzionisanje bila povezana sa životnim vijekom i u Njemačkoj, penzionisanje sa 70 godina bi moglo biti pretnja ovde u budućnosti, pišu nemački mediji. Međutim, penzionisanje sa 68 ili 69 godina je realnije, jer bi se starosna granica dostigla mnogo ranije.

Međutim, dalje povećanje starosne granice za penzionisanje u Njemačkoj je trenutno samo u fazi rasprave. Dok Danska prednjači sa starosnom granicom od 70 godina, i dalje postoje neke zemlje gdje je ona znatno niža.U nekim zemljama postoje čak i razlike u starosnoj granici za penzionisanje između muškaraca i žena.

Zemlja i starosna granica za penzionisanje:

Belgija – od 67, postepeno povećanje do 2030.

Bosna i Hercegovina – Nema jedinstvene starosne granice za penzionisanje, između 60 i 65, u zavisnosti od različitih faktora

Bugarska – postepeno povećanje starosti za žene na 63, muškarce na 65

Danska – od 70, prilagođeno očekivanom životnom vijeku

Njemačka – od 67, postepeno povećanje starosti za penzionisanje do 2031.

Estonija – postepeno povećanje na 65 do 2026.

Finska – 65

Francuska – 64

Grčka – od 62

Irska – Postepeno povećanje starosti na 68 do 2028.

Italija – 67, povećanje povezano sa očekivanim životnim vekom

Hrvatska – penzionisanje sa 65 godina za muškarce, povećanje na 65 za žene do 2029.

Letonija – povećanje na 65 do 2026.

Litvanija – regionalne razlike, između 63 i 65

Luksemburg – od 65

Holandija – od 67 godina povezano sa životnim vekom

Norveška – od 67 godina

Austrija – 61 godina za žene, 65 godina za muškarce

Poljska – žene od 60 godina, muškarci od 65 godina

Portugal – od 66 godina

Rumunija – žene od 61 godine, muškarci od 65 godina

Švedska – od 66 godina, sa smanjenjem sa 62 godine

Srbija – žene od 64 godina, muškarci od 65 godina

Slovačka – od 64 godine

Slovenija -postepeno povećanje: 62 godine sa 40 godina radnog staža, 67 godina sa najmanje 15 godina radnog staža

Španija – postepeno povećanje na 67 godina do 2027. godine

Češka – 65 godina

Mađarska – 65 godina

Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nisu ni blizu jedinstvenih. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove da bi se kvalifikovali za penziju takođe značajno varira.

Related Topics:

Svijet

NOVA PRAVILA ZA VIZE: Za ulazak u SAD tražiće i do 20.000 dolara garancije

Američki State Department trajno će uvesti program prema kojem državljani 50 zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za poslovne ili turističke vize mogu biti obavezani uplatiti novčanu garanciju u iznosu do 20.000 dolara.

Novo pravilo odnosi se na vize B-1 i B-2, namijenjene privremenim poslovnim i turističkim putovanjima, a na snagu će stupiti 3. augusta, kada bi trebalo biti objavljeno u američkom Službenom registru.

Konzularni službenici određivat će iznos garancije na osnovu okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Predviđeni iznosi su 10.000, 15.000 ili 20.000 dolara, dok je u okviru dosadašnjeg probnog programa najniža garancija iznosila 5.000 dolara, piše Reuters.

Garancija će biti vraćena ukoliko osoba napusti Sjedinjene Američke Države u dozvoljenom roku, ne otputuje prije isteka vize ili joj bude odbijen ulazak u zemlju. U slučaju prekoračenja dozvoljenog boravka novac može biti zadržan.

Program trenutno obuhvata 50 zemalja, od kojih je 30 afričkih. Na listi su, među ostalim, Alžir, Angola, Bangladeš, Kuba, Nigerija, Tunis, Venezuela i Zimbabve.

State Department navodi da je cilj programa smanjenje broja osoba koje ostaju u SAD-u nakon isteka dozvoljenog boravka.

Nastavi čitati

Svijet

TAJNI ZAHTJEV ZELENSKOG: Od Trampa tražio da ubijedi Maska da uključi Starlink protiv Rusije

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, zamolio je Donalda Trampa, američkog predsjednika, da ubijedi američkog milijardera Ilona Maska da dozvoli Ukrajini da koristi njegovu satelitsko-komunikacionu mrežu Starlink za gađanje sistema za lansiranje balističkih raketa unutar Rusije, izjavila su danas dva zvaničnika koja su upoznata sa razgovorom.

Zvaničnici su za portal “Atlantik” rekli da je Zelenski za tu uslugu zamolio Trampa tokom razgovora iza zatvorenih vrata u Bijeloj kući 28. jula.

Prema riječima zvaničnika, Tramp je na molbu Zelenskog ostao uzdržan i ostavio je to pitanje otvoreno.

Novi prijedlog Zelenskog, koji ranije nije objavljen u javnosti, ponudio je Sjedinjenim Američkim Državama način da zaobiđu slanje Ukrajini naprednih raketa protivvazdušne odbrane Patriot, čije je zalihe američki rat u Iranu dramatično iscrpio.

Umjesto toga, Ukrajina bi proširila upotrebu druge američke tehnologije-satelitsko-komunikacione mreže Starlink, koju kontroliše Mask, za navođenje svojih dronova kojima bi napala ruske sisteme za lansiranje balističkih raketa.

Nastavi čitati

Svijet

MIGRANTSKI TALAS IZMIČE KONTROLI: Oko 60.000 ljudi ušlo u špansku enklavu (VIDEO)

Broj migranata koji su u posljednja 24 časa iz Maroka ušli u špansku enklavu Seutu porastao je na oko 60.000, dok su najmanje 34 osobe poginule pokušavajući da pređu granicu, saopštile su španske vlasti.

Situacija u Seuti dodatno se pogoršala nakon što su izbili novi sukobi migranata i bezbjednosnih snaga na marokanskoj strani granice, dok je španski premijer Pedro Sančez tokom posjete enklavi poručio da je riječ o narušavanju teritorijalnog integriteta Španije i optužio krijumčare ljudi da stoje iza masovnog priliva migranata.

Oko 60.000 migranata ušlo je u protekla 24 sata iz Maroka u špansku enklavu u sjevernoj Africi, Seutu, izjavio je šef regionalne vlade Seute Huan Hesus Vivas, navodeći da se ta brojka podudara sa oko 70 odsto redovnog stanovništva tog grada, prenosi Tanjug.

Najmanje 34 stradalih

Prilikom pokušaja prelaska u špansku enklavu poginula su najmanje 34 migranta, prenosi AP.

“Situacija kroz koju Seuta prolazi potpuno je neodrživa”, rekao je Vivas.

Sukob na granici

Granična kriza eskalirala je juče i nastavila se danas, kada je došlo do sukoba bezbjednosnih snaga i migranata na marokanskoj strani granice.

Španski premijer osudio je danas tokom posjete Seuti narušavanje granice, ocijenivši da je riječ o “kršenju teritorijalnog integriteta Španije”.

Okrivio je krijumčare ljudi, navodeći da oni “obmanjuju veliki broj mladih ljudi i na kraju mnoge od njih vode u smrt – bilo u moru ili, kao u ovom slučaju, na granici Španije u autonomnom gradu Seuti”.

Sančez je u Seutu stigao u pratnji ministra unutrašnjih poslova Fernanda Grande-Marlaske, gdje se sastao sa predstavnicima policije, Civilne garde i lokalnih vlasti.

Premijera dočekali protesti

Njegovu posjetu obilježili su protesti i verbalni incidenti ispred heliodroma, kao i kratkotrajni sukobi demonstranata sa policijom.

Veliki broj migranata od juče, 30. jula, luta ulicama Seute i noć su proveli na otvorenom, dok ljudi i dalje prelaze granicu iz Maroka, preneo je “Pais”.

Takođe, manji broj migranata pokušao je da uđe i u drugu špansku enklavu, Melilju.

Nastavi čitati

Aktuelno