Fotografije neobičnih, želatinoznih stvorenja nalik meduzama primjećenih na obali Tise izazvale su lavinu komentara na društvenim mrežama. Zabrinuti građani zapitali su se da li je riječ o nekoj opasnoj vrsti organizma ili nekoj vrsti zagađenja.

Međutim, razloga za paniku nema zato što su to, prema riječima stručnjaka, obične “riječne meduze” kako ih kolokvijalno nazivaju. Riječ je o organizmima poznatim pod nazivom džinovske mahovnjakinje (Pectinatella magnifica), fascinantnoj vrsti koja iz godine u godinu sve više privlači pažnju biologa, ali i iznenađuje kupače širom Srbije.

Šta su zapravo džinovske mahovnjakinje

Iako na prvi pogled djeluje kao jedan čudnovati, džinovski organizam, ova pojava je u stvari kolonija hiljada minijaturnih jedinki zvanih zooidi. Oni zajedno luče pihtijastu masu sluzi koja može dostići prečnik i od nekoliko desetina centimetara, a neretko dostiže veličinu košarkaške lopte.

Ovi organizmi hrane se mikroorganizmima i suspendovanim česticama iz vode putem filtarskog sistema, zbog čega imaju prirodnu ulogu “čistača” i indikatora kvaliteta vode.

Otkud u Tisi i da li su opasne za ljude

Najočiglednije i najvažnije pitanje za sve kupače na Tisi jeste bezbjednost. Džinovske mahovnjakinje nisu opasne po ljude niti po okolinu. Ne “ujedaju”, odnosno ne “peckaju”, ne ispuštaju otrove i potpuno su bezopasne za dodir, iako njihov pihtijasti izgled mnogima deluje odbojno. Najčešća reakcija građana kada vide meduze u vodi jeste strah da bi mogle da izazovu opekotine poput morskih vrsta. Ovo je potpuno jedno bezazleno biće koje tu obitava. Nekih godina ih je više, nekih godina ih je manje, zavisno od hidrometeorološke situacije i od toga da li uslovi pogoduju njihovom umnožavanju. Svakako nema razloga za paniku – pručio je prof. dr Aleksandar Hegediš, savetnik za riblji fond i kvalitet vode.

Radi se o invazivnoj vrsti koja je porijeklom iz Sjeverne Amerike, a u Evropu je stigla još krajem 19. vijeka preko rečnih trgovačkih puteva i balastnih voda. Iako nisu autohtona vrsta, do sada nije zabeleženo da dramatično narušavaju ravnotežu domaćeg ekosistema, osim što u manjim stajaćim vodama mogu napraviti mehaničke probleme ukoliko zapuše cijevi ili mreže.

Kada se pojavljuju i da li je njihova pojava neuobičajena

Pojava Pectinatella magnifica u ovom periodu godine nije neočekivana. One vole toplu, sporu i stajaću ili sporo tekuću vodu sa dosta organskih materija.

Najčešće se pojavljuju tokom kasnog leta, u julu i avgustu, kada rijeke uspore svoj tok, a temperatura vode dostigne maksimum. Čim stignu prvi hladniji jeseni dani i temperatura vode opadne, ove želatinozne kolonije se prirodno raspadaju i nestaju sa površine.

Viđane na Tisi, ali i na drugim rijekama

Iako su fotografije sa Tise ponovo pokrenule raspravu, ovo nije prvi put da su mahovnjakinje zabeležene u našim vodama. Na samoj Tisi njihovo prisustvo je sporadično bilježeno i proteklih godina, naravno uvijek u najtoplijim ljetnjim mjesecima.

Osim Tise, džinovske mahovnjakinje u Srbiji ranije su zvanično uočene i dokumentovane na više lokaliteta: u Dunavu, Savi, kao i na pojedinim jezerima i kanalima Mreže DTD (Dunav-Tisa-Dunav), poput kanala u blizini Novog Sada i Sombora, ali i na Srebrnom jezeru, prenosi Blic.

Stručnjaci poručuju da, ako ih sretnete dok se kupate ili vozite čamac, nema razloga za brigu – samo ste naišli na još jedan dokaz koliko je priroda dinamična i prilagodljiva i da nema potrebe da ih dirate a kamoli uništavate.

Srpskainfo FOTO AI

MUP Republike Srpske pokrenuo je postupak nabavke 90 novih stacionarnih radara, a riječ je o sistemima koji će imati znatno više mogućnosti od klasičnog mjerenja brzine. Novi uređaji trebalo bi da evidentiraju prolazak kroz crveno svjetlo, nevezivanje sigurnosnog pojasa, ali i korištenje mobilnog telefona tokom vožnje koji nije prilagođen upotrebi u vozilu. To znači da će novi radarski sistem pratiti mnogo više od toga da li je prekoračena dozvoljena brzina.

MUP je naveo i da će novih 90 stacionarnih radara biti postavljeno na lokacijama koje su određene nakon analize bezbjednosti saobraćaja, ali i na osnovu zahtjeva građana i lokalnih zajednica.

Posebna pažnja biće posvećena lokacijama u blizini škola, vrtića, drugih javnih ustanova, kao i u područjima u blizini granice BiH.

Ovo nije prvi put da MUP Srpske uvodi stacionirane radare. Ministarstvo je tokom 2020. godine nabavilo 100 radara, koji su u operativnu upotrebu uvedeni tokom 2021. godine. Iz MUP-a navode da su analize pokazale da radarski sistemi imaju preventivni efekat i da je na dionicama na kojima su postavljeni povećan nivo bezbjednosti saobraćaja i da nije bilo saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom.

S obzirom na mogućnosti novih uređaja, vozači će ubuduće morati mnogo više da paze za volanom jer nije samo brzina ono što će radar moći da zabilježi, prenosi ATV.

U ponedjeljak 24.8.2026. u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar je slab do umjerene jačine. U Bosni je vjetar većinom sjevernog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini i jugozapadu Bosne vjetar je južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura većinom između 11 i 17°C, na jugu od 20 do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 33°C, na jugu zemlje do 36°C.