Connect with us

Svijet

STIŽU OGROMNE PROMJENE NA FEJSBUKU! Vraćaju se slobode, Zakerberg se ugleda na Ilona Maska

Metin glavni sekretar za globalne poslove, Džoel Kaplan, za Fox News objasnio je kakve će to promjene biti.

Kompanija Meta donijela je odluku da ukine svoj program provjere činjenica i ukida ograničenja govora kako bi “vratila slobodno izražavanje” na Facebook, Instagram i Meta platformama, priznajući da su njene trenutne prakse moderiranja sadržaja “otišle predaleko”.

“Vratit ćemo se našim korijenima i fokusirati se na smanjenje grešaka, pojednostavljivanje naših politika i vraćanje slobode izražavanja na našim platformama. Tačnije, riješit ćemo se provjere činjenica i zamijeniti ih bilješkama zajednice, sličnim X, počevši od SAD-a,” rekao je izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg u video snimku objavljenom u utorak ujutro.

Metin glavni sekretar za globalne poslove, Džoel Kaplan, za Fox News objasnio je kakve će to promjene biti.

“Ovo je odlična prilika za nas da resetujemo ravnotežu u korist slobodnog izražavanja. Kao što Mark kaže u tom videu, ono što radimo je da se vraćamo svojim korijenima i slobodnom izražavanju,” rekao je Kaplan za “Fox & Friends”.

Metin program za provjeru činjenica, koju su vršila treća lica, uspostavljen je nakon izbora 2016. godine i korišten je za “upravljanje sadržajem” i dezinformacijama na njenim platformama, uglavnom zbog “političkog pritiska”, rekli su rukovodioci, ali su priznali da je sistem “otišao predaleko”.

“Otišli smo na nezavisne, treće strane za provjeru činjenica,” rekao je Kaplan i dodao da je “postalo jasno da ima previše političke pristrasnosti u onome što biraju da provjere činjenice jer, u suštini, oni provjeravaju sve što vide na platformi.”

Kaplan je rekao da Meta to “potpuno ukida” i da će ga zamijeniti modelom “Community Notes”, sličnim onom koji se koristio na X, nekadašnjem Tviteru.

“Umjesto da ide nekom takozvanom stručnjaku, umjesto toga se oslanja na zajednicu i ljude na platformi da daju sopstveni komentar na nešto što su pročitali,” objasnio je Kaplan, napominjući da ako bilješka dobije podršku od “najšireg presjeka korisnika”, ta bilješka se može priložiti uz sadržaj kako bi drugi mogli da ga vide.

“Mislimo da je to mnogo bolji pristup nego oslanjati se na takozvane stručnjake, koji unose svoje pristrasnosti u program,” naveo je Kaplan.

Kaplan je takođe rekao da Meta mijenja neka od svojih pravila moderiranja sadržaja, posebno ona za koja smatraju da su “previše restriktivna i da ne dozvoljavaju dovoljno diskursa o osjetljivim temama kao što su imigracija, trans problemi i rod”.

“Želimo da budemo sigurni da se diskurs može odvijati slobodno na platformi bez straha od cenzure,” rekao je Kaplan.

“Imamo moć da promijenimo pravila i učinimo ih boljom podrškom slobodnom izražavanju. I mi ne mijenjamo samo pravila, mi zapravo mijenjamo način na koji primjenjujemo pravila,” rekao je Kaplan.

Kaplan je rekao da Meta trenutno koristi automatizovane sisteme, za koje je rekao da prave “previše grešaka” i uklanjaju sadržaj “koji čak ni ne krši naše standarde”.

Takođe je rekao da postoje određene stvari koje će Meta nastaviti da moderira, kao što su objave koje se odnose na terorizam, ilegalne droge i seksualnu eksploataciju djece.

Ali što se tiče vremena promjena, Kaplan je rekao da kompanija sada ima pravu priliku.

“Dolazi nam nova administracija koja je daleko od pritiska na kompanije da cenzurišu i [više] je veliki zagovornik slobode izražavanja,” rekao je Kaplan, misleći na dolazeću Trampovu administraciju, dodajući da to Metu “vraća vrijednostima na kojima je Mark osnovao kompaniju”.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno