Connect with us

Svijet

STRAH SE UVUKAO U KIJEV! Ako republikanci pobijede u američkom Kongresu, NEMA VIŠE POMOĆI ZA UKRAJINU!

Iako ukrajinske snage trenutno solidno stoje na frontu, postoji mogućnost da se sve preokrene i to u samo jednom danu.

Naime, republikanci su ranije upozoravali da postoji mogućnost da će prekinuti pomoć Ukrajini ako osvoje kontrolu nad američkim Kongresom na predstojećim izborima. Srednji izbori se održavaju dve godine nakon predsjedničkog mandata, odnosno na polovini predsjedničkog mandata. Oni biraju svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 članova Senata, a ovogodišnji izbori biće održani 8. novembra. Dakle tada će konačno postati jasno da li će SAD ostati na strani Kijeva ili ne.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane objavilo je video na kojem se vidi vatreni niz raketa američke proizvodnje kako osvjetljavaju noćno nebo dok pogađaju svoju metu, dok se u pozadini svira pjesma Metalike.

Oružje koje su Amerikanci dali Ukrajincima je savremeni višecjevni raketni bacač, poznatiji kao HIMARS. SAD su do sada poslale Ukrajini osamnaest ovih raketnih sistema, u okviru paketa pomoći vrednog 52 milijarde dolara. Vojni eksperti i ukrajinska vlada kažu da je podrška bila ključna za njihovu misiju.

Mark Kasnije, bivši pukovnik američkih marinaca i stručnjak za odbranu u Centru za strateške i međunarodne studije rekao je da bi bez ovoga poraz Ukrajinaca bio izvjestan.

Cijeli paket podrške uskoro bi mogao da bude doveden u pitanje jer su republikanci izrazili zabrinutost zbog trošenja toliko novca na Ukrajinu dok se Amerikanci bore sa rastućim troškovima života.

Šta republikanci kažu o pomoći Ukrajini?

Ranije u oktobru, lider manjine u Predstavničkom domu Kevin Makarti sugerisao je da Kongres koji kontrolišu republikanci ne bi bio voljan da ispiše „blanko ček” Ukrajini.

„Mislim da će ljudi biti pogođeni recesijom i neće pisati blanko čekove Ukrajini“, rekao je Makarti.

Trenutno je njegova stranka favorit za preuzimanje kontrole nad donjim domom Kongresa, koji, prema Ustavu SAD, inicira sve rezolucije o potrošnji. Kao predsjednik, Mekarti bi odlučivao o kojim zakonima će se glasati.

I drugi republikanci su izrazili slične sumnje. Senator iz Misurija Džoš Houli rekao je u maju da pomoć Ukrajini nije u interesu Amerike i da omogućava Evropi da iskoristi njihovu velikodušnost i da se oslobodi. Komentari su istakli podjele u stranci, pri čemu je bivši potpredsjednik Majk Pens oštro osudio odbranu Putina i članove njegove sopstvene stranke koji bi ih natjerali da se odvoje od svijeta.

Sa njim se slaže i lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel, koji je pozvao Bijelu kuću da poveća pomoć Ukrajini. Rekao je da bi SAD trebalo da učine više da obezbjede Ukrajini neophodne alate za suprotstavljanje ruskoj agresiji.

Zanimljivo je da su samo republikanci, njih 57 u Predstavničkom domu i 11 u Senatu, glasali protiv paketa pomoći Ukrajini od 40 miliona dolara ovog proljeća.

Da li će SAD zaista povući pomoć?

Zbog toga je glavno pitanje koje se postavlja – šta će se desiti nakon izbora. Britanski poslanik Tobajas Elvud, član parlamentarnog odbora za odbranu rekao je da u Evropi raste zabrinutost za budućnost rata.

„Ako se Amerika povuče, Putin bi mogao da izvuče pobjedu iz ralja poraza“, rekao je Elvud.

Ukrajinski zvaničnici i posmatrači sa sjedištem u SAD kažu da je malo vjerovatno da će pomoć biti značajno smanjena, bez obzira na ishod predstojećih izbora.

Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov vjeruje da pomoć neće biti uskraćena. Takav utisak na njega su ostavili prethodni susreti sa američkim predstavnicima, među kojima su bili i demokrate i republikanci.

„Mnogi signali su ukazivali na to da će se, bez obzira na to ko će biti na vlasti, dvostranačka podrška Ukrajini nastaviti. Verujem u to“, rekao je Reznikov.

Džon Herbst, koji je bio američki ambasador u Kijevu između 2003. i 2006. godine, rekao je da bi Makarti mogao biti kriv za zauzimanje političkog stava u korist svoje stranke.

„Nema sumnje da na populističkoj, Trampovoj strani stranke, postoji skepticizam u pogledu pomoći Ukrajini. Čak i mala količina neprijateljstva prema Ukrajini i izvesnog poštovanja prema Putinovoj Rusiji“, rekao je Herbst.

Dodao je da postoje dobre šanse da će populističko krilo stranke u Kongresu ojačati nakon izbora, ali da li će ovaj pritisak dovesti do smanjenja finansiranja i dalje je otvoreno pitanje. Demokrate su odgovorile na Makartijeve komentare ponavljajući svoju podršku Ukrajini, iako imaju unutrašnje partijske pobunjenike čije povjerenje moraju da dobiju. Grupa lijevo orijentisanih demokrata povukla je pismo u kome se poziva na rešenje rata u Ukrajini putem pregovora usred optužbi da potkopavaju predsednika Džoa Bajdena.

Kako američka javnost gleda na rat u Ukrajini?

Ipak, ankete pokazuju da je američka podrška i dalje jaka, ali ima znakova da jenjava kako se rat odugovlači.

Prošlog mjeseca, 20 odsto građana reklo je da SAD daju Ukrajini previše pomoći, prema Pev Research-u, u odnosu na 12 u maju i sedam odsto u martu ove godine, prenosi nova.rs.

Svijet

OGLASIO SE MERC “Ovo je KRAJ SVJETSKOG PORETKA kakav poznajemo”

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je došao kraj aktuelnom svjetskom poretku, na ekonomskoj konferenciji u Berlinu koju je organizovao list Zidojče cajtung .

– Još ne znamo kako će svjetski poredak izgledati za nekoliko godina, ali sasvim sigurno znamo da je poredak koji mi na Zapadu poznajemo posljednjih 80 godina, a na Istoku 35 godina, ovih dana, nedjelja, mjeseci, danas, baš na ovaj dan kada se ovdje sastajemo, došao svom kraju. A ako želimo da oblikujemo novi svetski poredak, to je moguće samo zajedno sa našim evropskim susedima – izjavio je Merc. Kancelar Merc je napomenuo da su izazovi sa kojima se suočava njemačka vlada „raznovrsni kao rijetko kada, a moguće, nikada ranije u poslijeratnoj istoriji Savezne Republike Njemačke“. Merc je naveo sukob u Ukrajini, odnose sa Kinom i trgovinske neslaganja sa Sjedinjenim Državama.

– Na Atlantiku se pojavio dubok raskol koji dovodi u pitanje mnogo toga, gotovo sve što smo smatrali ispravnim i neophodnim u transatlantskim odnosima posljednjih decenija – rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet

ARKTIČKI VAL HLADNOĆE ŠIRIĆE SE EVROPOM, evo gdje će biti najgore!

U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.

Arktički val hladnoće širiće se ove sedmice zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.

Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.

Početkom nove sedmice, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

Nastavi čitati

Svijet

ZIMA DONIJELA NOVU KATASTROFU! Nevrijeme uništilo improvizovana skloništa raseljenih u Gazi

Raselјeni Palestinci u centralnoj Gazi spasavali su svoje stvari i podupirali oštećene šatore u nedjelju nakon što su jak vetar i kiša uništili njihove improvizovane šatore u oblasti Al-Zavajda.

Džihan Al-Rifi, majka šestoro djece, izjavila je za Rojters da se šator njene porodice srušio i poplavio tokom oluje preko noći, pokazujući štetu nanesenu njenom skloništu.

“Nastanjivo nije. Mislim, da li želim da ostanem ovde sa svojom djecom, gdje bismo otišli? Držim ga rukama, podupirem ga, ali nema šanse”, rekla je Al-Rifi dok je stajala u svom oštećenom šatoru.

Palestinci koji žive u ovim privremenim kampovima takođe su apelovali za nove šatore i cerade kako bi zamijenili svoja pocijepana skloništa.

Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš izraelskim bombardovanjem tokom dve godine, u kojem je poginulo oko 68.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze.

Prema procjenama kancelarije za medije vlade Gaze, 93 odsto svih šatora za raseljene osobe više nije pogodno za stanovanje, prenosi B92.

Agencija UN za palestinske izbeglice (UNRWA) pozvala je u subotu na hitno unošenje materijala za skloništa u ratom razorenu Gazu, jer obilne kiše poplavljuju šatore raseljenih civila.

“Zima je stigla u Gazu. Zimske kiše čine uslove još očajnijim. Porodice se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i u improvizovane šatore”, saopštila je UNRWA na mreži X.

Nastavi čitati

Aktuelno