Na platformi Njuškalo je oglašena prodaja Fabrike papira Belišće – kompleksa ukupne površine 255.000 kvadratnih metara sa kompletnom infrastrukturom, po cijeni od 19 miliona evra.

Fabrika, koj je nekada hranila stotine porodica je zatvorena u novembru prošle godine, nakon 65 godina poslovanja, piše Večernji list.

Zatvoreni prostor, koji obuhvata radionice, hale i skladišta, prostire se na 13.725 kvadratnih metara. Oglas je objavila kompanija CBRE, jedna od najvećih svjetskih kompanija za komercijalne nekretnine i investicije.

U oglasu se navodi da će industrijska oprema biti uklonjena prije prodaje, čime će budući vlasnik dobiti mogućnost da prostor prilagodi sopstvenim potrebama. Lokacija raspolaže razvijenom infrastrukturom velikog kapaciteta, što značajno smanjuje vrijeme i troškove eventualne prenamjene ili pokretanja proizvodnje. Posebno se izdvajaju snažni energetski i gasni kapaciteti, zbog čega je kompleks pogodan i za energetski zahtjevne projekte, poput industrijske proizvodnje ili data centara.

Fabriku je 2015. godine preuzela kompanija DS Smith, koja je nastavila proizvodnju sve dok je nije preuzeo američki International Paper. S obzirom na to da ova kompanija već ima proizvodne pogone papira u Evropi, fabrika u Belišću više nije bila profitabilna.

Uprkos prodaji fabrike papira, DS Smith nastavlja poslovanje u Belišću kroz fabriku ambalaže, u koju planira da uloži 15 miliona evra.

Austrijski mediji upozorili su svoje građane koji ovog ljeta putuju na odmor u Hrvatsku da budu posebno oprezni zbog sve češće pojave ribe lav, poznate i kao crvena vatrenjača, u Jadranskom moru.

Portal Heute piše da se ova invazivna vrsta ubrzano širi duž hrvatske obale i predstavlja opasnost kako za morski ekosistem, tako i za ljude.

Morski biolozi navode da se riba, koja prirodno potiče iz Indopacifika i Crvenog mora, posljednjih mjeseci sve češće primjećuje, naročito na jugu Jadrana. Stručnjaci upozoravaju da bi mogla da se proširi i prema sjevernom dijelu hrvatske obale.

Glavni problem je to što riba lav u Jadranu gotovo da nema prirodne neprijatelje, zbog čega se veoma brzo razmnožava. Hrani se manjim ribama i rakovima, ugrožavajući domaće vrste i narušavajući ravnotežu morskog ekosistema.

Austrijski Heute posebno upozorava kupače, ronioce i ribare da budu oprezni, jer dugačke bodlje na leđnim, trbušnim i grudnim perajima sadrže otrov. Ubod može izazvati veoma jak bol, zbog čega se ulovljeni primjerci ne smiju dirati golim rukama, već isključivo uz zaštitne rukavice ili odgovarajuću opremu.

Kako bi pratili širenje ove vrste, naučnici iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo pozvali su ronioce, ribare, jedriličare i sve ostale koji borave na moru da prijave svako uočavanje ili ulov ribe lav. Takve prijave pomažu u praćenju njenog širenja i planiranju mjera za suzbijanje populacije, penosi B92.

Zanimljivo je da se, uprkos otrovnim bodljama, meso ribe lav smatra jestivim. U pojedinim mediteranskim zemljama služi se kao delikates, a stručnjaci preporučuju ciljano izlovljavanje ove invazivne vrste kako bi se usporilo njeno dalje širenje.

Prema navodima austrijskog medija, italijanski naučnici još prošlog ljeta upozorili su da je riba lav u Sredozemno more stigla kroz Suecki kanal. Prvi put je u Italiji zabilježena 2016. godine, a posljednjih godina sve češće se pojavljuje i u vodama Jadranskog mora.

Poslodavci u Hrvatskoj posljednjih mjeseci suočavaju se sa znatno strožim pravilima za zapošljavanje stranih radnika, jer radna dozvola više ne garantuje zaposlenje, već odluka u velikoj mjeri zavisi od potreba lokalnog tržišta rada.

Naime, dozvola za rad više ne znači da strani radnik može raditi bilo gdje u Hrvatskoj. Odluka o tome da li će neko dobiti posao sada u velikoj mjeri zavisi od situacije na lokalnom tržištu rada, pa tako ista firma u jednoj županiji može zaposliti stranog radnika, a u drugoj ne.

Ako na nekom području nema dovoljno domaćih kandidata, otvara se prostor za dolazak radne snage iz inostranstva, dok se u sredinama sa većom ponudom domaćih radnika zahtjevi lakše odbijaju.

Rigoroznija kontrola zapošljavanja

Takav pristup znači i da se uvodi rigoroznija regionalna kontrola zapošljavanja. Radnici koji prođu propisani test ili dolaze u deficitarnim zanimanjima vezani su za županiju za koju je odobren njihov angažman. Time se želi uskladiti stvarne potrebe privrede sa dostupnom radnom snagom, prenosi Večernji.hr.

Kako dodaju, istovremeno se pooštrava nadzor nad poslodavcima.

Ako inspekcija utvrdi nepravilnosti u poslovanju, poslodavac može završiti na spisku koji mu onemogućava novo zapošljavanje stranih radnika u periodu od godinu dana. Dodatno, obaveza prijave prestanka ugovora više nije na radniku, već na poslodavcu.

Ko odbije posao, gubi pravo boravka i rada

S druge strane, i strani radnici dobijaju jasnije obaveze. Nakon prestanka radnog odnosa moraju se u roku od pet dana prijaviti u evidenciju nezaposlenih, a ako odbiju ponuđeni posao, gube pravo boravka i rada u Hrvatskoj.

“Što se tiče testa tržišta rada, izmjene zakona u tom dijelu nisu bile prevelike, osim što je sada zakonom određeno da poslodavci najprije treba da provjere da li uopšte ispunjavaju uslove za zapošljavanje stranaca. Ako ne ispunjavaju uslove, onda je besmisleno sprovoditi test tržišta rada i gubiti vrijeme na podnošenje zahtjeva za izdavanje radne dozvole”, objašnjava Dinko Glad iz Odjeljenja za tržište rada Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Slavonskom Brodu.

Podsjećamo, Hrvatska i dalje ostaje jedna od najprivlačnijih destinacija za radnike iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, za prvih pet mjeseci ove godine bh. državljanima izdato je 14.799 dozvola za boravak i rad, najviše među svim stranim radnicima u toj zemlji.