Vjerovatnije je da će se ove godine desiti globalna recesija nego da neće, zahvaljujući carinama koje su uvedene u srijedu iz SAD-a.

To je mišljenje analitičara JPMorgana koji su u četvrtak povećali prognozu vjerovatnoće recesije na 60%. To je rast u odnosu na prethodnih 40%, prije nego što su popodnevne izjave predsjednika Trumpa u srijedu izazvale pad na tržištima.

Prema navodima kompanije, planovi administracije najvjerovatnije podrazumijevaju povećanje američkih carinskih stopa za 20 procentnih poena. Posljednje tako veliko povećanje, iz 1968. godine, bilo je praćeno recesijom, navode ekonomisti predvođeni Bruceom Kasmanom.
Analitičari navode da će uzvratne carine drugih zemalja, slabljenje poslovnog povjerenja u SAD-u i poremećaji u lancima snabdijevanja dodatno pogoršati situaciju. Proizvođač džipova Stellantis već je obustavio proizvodnju u svojim fabrikama za sklapanje automobila u Meksiku i Kanadi.

Scenario u kojem SAD ulazi u recesiju, ali ostatak svijeta ostane pošteđen, takođe je moguć, navodi kompanija, ali je manje vjerovatan, prenosi Investitor.

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.