U rimskoj opštini Fraskati došlo je do teškog udesa sa fatalnih ishodom u kojem je 43-godišnji muškarac iz Bosne i Hercegovine izgubio život.

Kako prenose italijanski mediji, riječ je o muškarcu iz BiH, koji je imao prijavljeno boravište u Rimu, a koji se svojim audijem A3 kretao Via di Vermicino.

Navodno je u jednom momentu izgubio kontrolu nad vozilom i u punoj brzini udario u zaštitnu ogradu privatnog posjeda.

Nesreća se desila noćas oko dva sata, a vozač je ostao na mjestu mrtav. Iako su ekišpe hitne pomoći odmah izašle na teren, vozaču nije bilo spasa. O ozbiljnosti udesa govori i to da su vatrogasci morali da sijeku vozilo kako bi došlo do tijela.

Iako su same okolnosti nesreće još uvijek nepoznate, pretpostavlja se da vozač nije prilagodio brzinu usljed čega je izgubio kontrolu i udario u ogradu.

Da li se rat u BiH mogao izbjeći, ko ga je i za čije interese poveo, pitanje je staro već 33 godine, a koje se iznova aktuelizuje svakog proljeća, na godišnjice nemilih događaja.

Zločin nad najmanje 28 mladih vojnika, pripadnika ЈNA 2. i 3. maja u Sarajevu i nakon više od tri decenije predmet je sarajevskog podmetanja neistina kroz tezu o navodnom napadu ЈNA na Predsjedništvo.

Na Kutiljerov plan u februaru 1992. prvi je potpis stavio Alija Izetbegović, ali ga je i povukao. Da je potpisivao bez namjere da potpisano i realizuje svjedoči i sporazum o mirnoj dislokaciji ЈNA sa naoružanjem i opremom, od 26. aprila 1992. Da je to bilo samo mrtvo slovo na papiru, dokazali su naknadni događaji.

Dakle 2. maja dogodio se traljavi pokušaj Hasana Efendića da po direktivi Alije Izetbegovića zauzme vojne objekte ЈNA, preuzme naoružanje i zarobi vojnike, a ne napad na Predsjedništvo. Epilog – smrt 19 mladih vojnika ЈNA. Sutradan je ubijeno još devet pripadnika i službenika ЈNA.

Predsjedavajućem tzv. Predsjedništva RBiH Aliji Izetbegoviću, po vlastitom priznanju, diplomatske aktivnosti na sprečavanju rata poslužile su da se rat odloži i da se izvrše pripreme.

Rat ili dogovor sa Srbima o opstanku krnje Јugoslavije? Istina je da je muslimanski lider Alija Izetbegović odbio istorijski sporazum sa Srbima koji bi garantovao teritorijalnu cjelovitost BiH u krnjoj Јugoslaviji. Potvrdio je to svojevremeno i akademik Muhamed Filipović.

– Pitao sam najmanje deset puta Izetbegovića kako je to moguće, mogli smo proći bez rata, nikakvih šansi nismo imali. Alija Izetbegović nikada meni nije htio da kaže ko je to uradio – pričao je Filipović.

Alija Izetbegović je prihvatao, pa odbijao, potpisivao, pa sabotirao sporazume ili, kako je i sam govorio, do podne mislio jedno, a popodne drugo. To je ono što se i danas prepoznaje u politici Sarajeva, podložnom uticajima svjetskih sila, okovanom zabludom da im one čine dobro i djeluju u njihovom interesu, prenosi RTRS.

Postupajući tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka nakon ispitivanja osumnjičene Tamara Đ.(44) iz Banjaluke, uputio je juče sudiji za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjaluci, prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja osnovane sumnje da je počinila krivično djelo ucjena.

Kako navode iz OJT Banjaluka, osumnjičena je u dužem vremenskom periodu kontaktirala oštećenu, tvrdeći da posjeduje kompromitujući sadržaj koji može da škodi njenom ugledu i časti i koji će objaviti ukoliko joj ne isplati veći iznos novca.

“Osumnjičena se 30. aprila sastala sa oštećenom i od iste preuzela novac u iznosu od oko 20.000 konvertibilnih maraka, nakon čega je uhapšena od strane službenika MUP-a RS-UKP”, navode iz ovog tužilaštva.

Pojasnili su da je tužilac uputio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja bojazni da će uništiti, sakriti, izmjeniti ili falsifikovati dokaze i tragove važne za krivični postupak.

“Kao i zbog postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičena ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo, shodno članu 197. stav 1. tačka b. i v. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske”, dodali su.

O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjaluci.

Podsjetimo, Tamara Đ. iz Banjaluke je uhapšena u okviru akcije kodnog naziva “SMS” koju su sproveli službenici Uprave kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci.

Žrtva je, kako su prenijeli mediji, ucjenu prijavila policiji, te je u saradnji sa istražiocima pripremila zamku u koju se osumnjičena “upecala”. Dogovoren je sastanak na kojem je osumnjičenoj predala označeni novac. Primopredaju su pratili istražioci UKP-a i hapšenje je uslijedilo kada je Tamara Đ. pokupila novac, koji je pronađen i oduzet i služiće kao dokaz u daljem postupku, prenose Nezavisne.