Connect with us

Svijet

STRAVIČNA GLAD HARA GAZOM! Mole za hljeb i jedu MAGAREĆE MESO

Ljudi u Gazi su opisali kako mole za hljeb, plaćaju 50 puta više nego obično za jednu konzervu pasulja i kolju magarca da bi prehranili porodicu jer kamioni sa hranom ne mogu da stignu do većine djelova te palestinske teritorije.
Izrael je vršio nove udare po pojasu Gaze, ubijajući porodice u njihovim domovima čak i pošto je Vašington poslao izaslanika da ohrabri svog saveznika da bolje štiti civilno stanovništvo u ratu protiv militanata Hamasa. Veći dio enklave je sravnjen sa zemljom a njene vlasti su potvrdile smrt skoro 19.000 ljudi.

Sukob koji traje duže od dva mjeseca izazvao je humanitarnu katastrofu i skoro onemogućio humanitarne konvoje da se kreću i stignu do gladnih.

“Biće potreban dug vremenski period, trajaće više od nekoliko mjeseci, ali mi ćemo pobijediti i uništićemo ih”, rekao je izraelski ministar odbrane Joav Galant u razgovoru sa savjetnikom za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući Džejku Salivanu.

Humanitarna kancelarija UN-a OCHA saopštila je da se ograničena distribucija pomoći odvija u području Rafe, blizu granice sa Egiptom, gdje prema procjenama sada živi skoro polovina od 2,3 miliona stanovnika Gaze.

“U ostatku pojasa Gaze, raspodjela pomoći je uglavnom stala, zbog intenziteta sukoba i ograničenja kretanja duž glavnih puteva”, navodi se u saopštenju.

“Pomoć? Kakva pomoć? Za nju čujemo, ali je ne vidimo”, rekao je Abdel-Aziz Mohamed (55), koji je raseljen iz grada Gaze.

On se sa svojom i još tri porodice, ukupno oko 30 ljudi, sklonio u kuću prijatelja koji žive južnije.

“Imao sam veliku kuću, dva frižidera puna hrane, struju i mineralnu vodu. Poslije dva mjeseca ovog rata, molim za veknu hljeba”, rekao je Rojtersu putem telefona.

“To je rat izgladnjivanja. Oni (Izrael) su nas protjerali iz naših domova, uništili su naše domove i preduzeća i otjerali nas na jug gdje možemo ili da umremo od njihovih bombi ili od gladi”.

Šef agencije UN-a za palestinske izbjeglice, UNRWA, rekao je jda gladni ljudi zaustavljaju njene kamione pomoći da uzmu hranu i odmah je pojedu.

Na sjeveru Gaze, koja je podnijela najveći teret izraelske vojne ofanzive tokom prve faze rata, između 7. oktobra i početka primirja 24. novembra, nastavljene su intenzivne borbe i jedva da je stigla bilo kakva pomoć od okončanja primirja 1. decembra.

Jusef Fares, novinar iz Džabalije na sjeveru, rekao je da je osnovne proizvode poput brašna sada tako teško pronaći da su cijene porasle za 50 do 100 puta u poređenju sa periodom prije rata.

“Jutros sam otišao po veknu hljeba i nisam mogao da je nađem. Na pijaci su ostali slatkiši za djecu i neke konzerve pasulja, koji su poskupjeli 50 puta”, napisao je na Fejsbuku.

“Vidio sam da je neko zaklao magarca da bi njime nahranio stotine članova svoje porodice”, kazao je Fares, a prenose Vijesti.me.

Related Topics:

Svijet

RUSI PORINULI PODMORNICU koja nosi “ORUŽJE SUDNJEG DANA” (VIDEO)

U ruskom brodogradilištu Sevmash u Severodvinsku prekjuče je porinuta „Khabarovsk“ – prva serijska podmornica nove klase, dizajnirana za nošenje nuklearnih „gigatorpeda“ Posejdon.

„Danas je za nas veliki dan – teška nuklearna raketna krstarica Khabarovsk porinuta je iz poznatog brodogradilišta Sevmash“, izjavio je ministar odbrane Andrej Belousov nakon što je komandant mornarice, admiral Aleksandar Moisejev, razbio tradicionalnu bocu šampanjca o trup podmornice, prenosi The Barents Observer.

„Oružje sudnjeg dana“

Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je na Telegramu da će nova podmornica nositi robotske oružane sisteme „za različite namjene“. Glavno naoružanje „Khabarovska“ biće Posejdon, „oružje sudnjeg dana“ kakvo, prema tvrdnjama ruske strane, do sada nije viđeno.

Riječ je o bespilotnom podvodnom vozilu u obliku ogromnog torpeda, koje ima sopstveni nuklearni reaktor za pogon i interkontinentalni domet. Naoružano je termonuklearnom bojevom glavom, a dizajnirano za drugi udar – odnosno napade na obalne ciljeve preko Atlantika ili Pacifika. Informacije koje navodi ruska strana o „oružju sudnjeg dana“ nisu nezavisno potvrđene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin još 2018. godine najavio je razvoj ovog oružja, a ranije ove sedmice izjavio je da je sprovedeno uspješno testiranje Posejdona, uključujući i pokretanje njegovog reaktora. Pretpostavlja se da je testiranje obavljeno u Karskom moru, istočno od arhipelaga Nova Zemlja.

Potpuno nova klasa podmornice

Javnosti je bilo poznato vrlo malo detalja o novoj podmornici prije subotnjeg porinuća, iako je njena gradnja započela još u julu 2014. godine. Ruska mornarica klasifikuje je kao „tešku raketnu krstaricu“, ali se u suštini radi o potpuno novoj klasi podmornica. Umjesto krstarećih ili balističkih projektila, „Khabarovsk“ će nositi do šest nuklearnih megatorpeda Posejdon.

Fotografije s ceremonije, koje je objavilo brodogradilište Sevmash, prikazuju samo zadnji dio podmornice. Dizajn krmenog dijela trupa sličan je podmornicama klase Borej-A, a vidljiv je i djelimično prekriven sistem propulzije.

Slijede testiranja i nova plovila

Ministar odbrane Belousov naglasio je da podmornica „još uvijek mora proći niz pomorskih ispitivanja“. Kod novih nuklearnih podmornica taj proces obično traje najmanje godinu dana prije zvanične primopredaje mornarici.

U međuvremenu, gradnja drugog plovila iste klase – koje će nositi ime Uljanovsk – započela je 2017. godine, ali nije objavljeno kada se očekuje njegovo porinuće.

Pretpostavlja se da će jedna od ovih podmornica služiti u Sjevernoj, a druga u Pacifičkoj floti. U programu razvoja i testiranja drona Posejdon do sada su korišćene modifikovana podmornica klase Oscar-II – Belgorod, dizel-električna podmornica Sarov te površinska plovila Akademik Aleksandrov i Zvezdočka, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Svijet

LUKOIL U PLAMENU: Pogledajte napad dronovima na ključnu rafineriju u Rusiji

Ukrajinski napadi dronovima pogodili su ključne industrijske i energetske objekte u Rusiji, uključujući ogromnu rafineriju Lukoil-Nižnjegorodnaftoorgsintez u Kstovu.

Ukrajinski dronovi napali su niz industrijskih i energetskih objekata u Rusiji, što je izazvalo požare u rafinerijama i drugim postrojenjima. Došlo je do masovnog nestanka struje u nekoliko ruskih regiona. Napadi su se dogodili stotinama kilometara od ukrajinske granice, a ciljani su ključni infrastrukturni objekti.

U Volgogradskoj oblasti, nakon napada bespilotnim letjelicama izbio je požar na trafostanici. Guverner Andrej Bočarov potvrdio je da je požar izazvan krhotinama oborenog drona. Dijelovi grada Frolova i susjednih okruga ostali su bez struje, a uzbuna je proglašena širom regiona zbog rizika od novih napada.

Sličan scenario odigrao se u regionu Kursk, gdje je više od 16.000 potrošača u okruzima Rilski, Gluškov i Korenovski ostalo bez struje. Lokalni guverner Aleksandar Hinštajn opisao je napad na trafostanicu kao “neprijateljski udar”. Požar je takođe zahvatio još jednu trafostanicu u selu Belaja, ostavljajući sedam naselja u mraku.

Napad na petrohemijsku industriju
Daleko na istoku, u Baškortostanu, dva drona napala su petrohemijsko postrojenje Sterlitamak rano u utorak ujutro. Guverner Radij Habirov rekao je da su bespilotne letjelice oborene, ali su njihove krhotine prouzrokovale štetu i djelimično urušavanje postrojenja za prečišćavanje vode. Prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Ova fabrika, dio hemijskog holdinga Roskhim, proizvodi materijale ključne za:

Naftnu
Prehrambenu
Medicinsku industriju
Jedna od najvećih Lukoilovih rafinerija u plamenu
U regionu Nižnjeg Novgoroda, napad bespilotne letjelice izazvao je požar u industrijskoj zoni grada Kstova, gdje se nalaze ogromna rafinerija Lukoil-Nižnjegorodnaftoorgsintez (NORSI) i petrohemijsko postrojenje SIBUR-Kstovo.

Lokalni mediji izvijestili su o požarima u NORSI-ju, jednoj od najvećih ruskih rafinerija sa godišnjim kapacitetom od 17 miliona tona, koja je takođe ključni snabdjevač širem području Moskve. Ista rafinerija je takođe bila meta 16. oktobra.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana presrela ukupno 85 bespilotnih letjelica u osam regiona:

Voronež
Nižnji Novgorod
Belgorod
Kursk
Volgograd
Lipeck
Baškortostan
Saratov

Nastavi čitati

Svijet

FON DER LAJEN: EU stoji uz Ukrajinu, neće se suočiti sama sa zimom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je sinoć da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila sa predstojećom zimom.

“Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima”, napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.

“Sutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine”, navela je predsjednica EK.

Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide napred.

Ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu su se intenzivirali prethodnih dana pa su stoga u Ukrajini, prema navodima ukrajinskog javnog servisa Suspilne, na snazi velika isključenja struje i ograničenje kapaciteta distribucije električne energije, a u nedjelju je cjelokupna oblast Donjecka ostala bez struje usljed ruskih udara.

Nastavi čitati

Aktuelno