Connect with us

Svijet

STRAVIČNA GLAD HARA GAZOM! Mole za hljeb i jedu MAGAREĆE MESO

Ljudi u Gazi su opisali kako mole za hljeb, plaćaju 50 puta više nego obično za jednu konzervu pasulja i kolju magarca da bi prehranili porodicu jer kamioni sa hranom ne mogu da stignu do većine djelova te palestinske teritorije.
Izrael je vršio nove udare po pojasu Gaze, ubijajući porodice u njihovim domovima čak i pošto je Vašington poslao izaslanika da ohrabri svog saveznika da bolje štiti civilno stanovništvo u ratu protiv militanata Hamasa. Veći dio enklave je sravnjen sa zemljom a njene vlasti su potvrdile smrt skoro 19.000 ljudi.

Sukob koji traje duže od dva mjeseca izazvao je humanitarnu katastrofu i skoro onemogućio humanitarne konvoje da se kreću i stignu do gladnih.

“Biće potreban dug vremenski period, trajaće više od nekoliko mjeseci, ali mi ćemo pobijediti i uništićemo ih”, rekao je izraelski ministar odbrane Joav Galant u razgovoru sa savjetnikom za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući Džejku Salivanu.

Humanitarna kancelarija UN-a OCHA saopštila je da se ograničena distribucija pomoći odvija u području Rafe, blizu granice sa Egiptom, gdje prema procjenama sada živi skoro polovina od 2,3 miliona stanovnika Gaze.

“U ostatku pojasa Gaze, raspodjela pomoći je uglavnom stala, zbog intenziteta sukoba i ograničenja kretanja duž glavnih puteva”, navodi se u saopštenju.

“Pomoć? Kakva pomoć? Za nju čujemo, ali je ne vidimo”, rekao je Abdel-Aziz Mohamed (55), koji je raseljen iz grada Gaze.

On se sa svojom i još tri porodice, ukupno oko 30 ljudi, sklonio u kuću prijatelja koji žive južnije.

“Imao sam veliku kuću, dva frižidera puna hrane, struju i mineralnu vodu. Poslije dva mjeseca ovog rata, molim za veknu hljeba”, rekao je Rojtersu putem telefona.

“To je rat izgladnjivanja. Oni (Izrael) su nas protjerali iz naših domova, uništili su naše domove i preduzeća i otjerali nas na jug gdje možemo ili da umremo od njihovih bombi ili od gladi”.

Šef agencije UN-a za palestinske izbjeglice, UNRWA, rekao je jda gladni ljudi zaustavljaju njene kamione pomoći da uzmu hranu i odmah je pojedu.

Na sjeveru Gaze, koja je podnijela najveći teret izraelske vojne ofanzive tokom prve faze rata, između 7. oktobra i početka primirja 24. novembra, nastavljene su intenzivne borbe i jedva da je stigla bilo kakva pomoć od okončanja primirja 1. decembra.

Jusef Fares, novinar iz Džabalije na sjeveru, rekao je da je osnovne proizvode poput brašna sada tako teško pronaći da su cijene porasle za 50 do 100 puta u poređenju sa periodom prije rata.

“Jutros sam otišao po veknu hljeba i nisam mogao da je nađem. Na pijaci su ostali slatkiši za djecu i neke konzerve pasulja, koji su poskupjeli 50 puta”, napisao je na Fejsbuku.

“Vidio sam da je neko zaklao magarca da bi njime nahranio stotine članova svoje porodice”, kazao je Fares, a prenose Vijesti.me.

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno