Connect with us

Svijet

STRAVIČNE POPLAVE U RUMUNIJI: Tri osobe poginule, grad Brošteni sravnjen sa zemljom “Kuće su uništene”

Nakon paklenih vrućina, stravično nevrijeme zahvatilo je Rumuniju koje je odnijelo najmanje tri života, a grad Brošteni je uništen i pod vodom.

Nakon toplotnih talasa i oluja, devastirajuće poplave pogodile dijelove Rumunije prema Moldaviji. Poplave su napravile potpuni haos, a čak tri osobe su izgubile život u bujici.

Spasilačke službe vode borbu s vremenom kako bi evakuisale ljude iz pogođenih područja. U Sučeavi i Neamtu, stotine mještana i turista su evakuisani, neki čak i helikopterima. Snimci s terena su katastrofalni – kuće i vile bukvalno su iščupane iz zemlje i odneo ih je nabujali tok reke Bistrice, koja je dostigla nivo protoka.

U više mjesta u okrugu Sučeava, crveni meteo alarm za poplave oglasio se usred noći. U roku od 12 sati pala je kiša koliko obično padne za dva meseca. Rijeka Bistrica je porasla 23 puta i izašla iz korita, brišući sve pred sobom. Spasilačke akcije odvijale su se pod pritiskom vremena.

– Imam oko 69 godina, doživio sam još dve ovakve bujice, ali nikad ovako. Voda je bila do pojasa, više od metra – rekao je jedan od meštana čija je kuća poplavljena, prenosi Telegraf.

Čelni ljudi Slatine u šoku posmatraju svoj grad.

– Kuće su uništene. Putevi su razrovani, mostovi odnijeti. Voda svuda, nikad nisam video ovoliko vode – rekao je Gavril Niculeasa, zamenik gradonačelnika Slatine.

Brošteni razoren u poplavama
Grad Brošteni je potpuno razoren u poplavama. Telo muškarca starog 66 godina i dve žene od 83 i 85 godina pronađena su u koritu reke Neagra. Desetine vatrogasaca satima je pokušavalo da izvuče njihova tijela.

Snimci pokazuju apokaliptične prizore – kuće iščupane iz temelja i prenijete stotinama metara dalje. Automobili su progutani bujicom.

– Teško mi je da opišem sve što se ovde dogodilo. Gdje god pogledate katastrofa. Ovu kuću je voda bukvalno odnela. Ostala je zaglavljena u blatu stotinama metara dalje. Ne zna se više gde je dvorište, a gde put. Automobili su zatrpani u mulju, a ljudi očajni – izjavila je Angela Bertea, reporterka Observatora.

Zbog izuzetno jakih padavina, došlo je do odrona zemljišta, a visoka stabla su se sručila niz padine. Iz vazduha se najbolje vidi razmjera razaranja, naročito u poređenju s prethodnom godinom.

Brošteni je najveći grad po površini u Rumuniji – 420 kvadratnih kilometara – ali je sada ceo pod vodom. Ljudi su se, čekajući pomoć, popeli na krovove svojih kuća.

Vlasti su poslale pet helikoptera, uključujući i “Black Hawk”, kako bi evakuisale ljude. Mještani su spasavani jedan po jedan, pomoću sajli, jer drugačije nije bilo moguće prići.

– Ostala je još jedna osoba, ostali su i moji unuci. Noć smo proveli u potkrovlju s djecom. Nismo spavali, nismo jeli. Voda je došla do temelja kuće, došla i s brda. Reka Neagra je nadošla nevjerovatno. Donela je drveće, krovove, automobile – sve! Katastrofa – rekli su mještani.

Spasilački helikopteri sleću svakih nekoliko minuta u mestu Neagra, kraj Broštenija, i neprekidno evakuišu građane.

Turisti zarobljeni u pansionu
Dvadeset i dvoje turista ostalo je zarobljeno u jednom pansionu.

– Odjednom je došao jak talas sinoć, odnio je automobile. Dva auta još nismo našli – navode turisti.

Stanovnici koji su izgubili sve sada se sklanjaju kod rođaka ili u prihvatne centre koje su otvorile lokalne vlasti. Formiran je komitet za vanredne situacije, a zvaničnici obećavaju pomoć.

Nadležni kažu da ovoliki vodostaj nije zabeležen u poslednjih 70, 80 godina.

– Najmanje 2.500 ljudi je pogođeno. Na terenu su žandarmerija, vatrogasci, spasilačka služba, a uskoro stiže i vojska. Hitno su nam potrebni voda i hrana – rekao je Aleksandru Hurjui, gradonačelnik Broštenija.

Svijet

EVROPSKE DIPLOMATE: Tramp je konačno na našoj strani

Evropski čelnici uspjeli su uvjeriti američkog predsjednika Donalda Trampa da Rusiju treba prisiliti za pregovarački sto jer Moskva ne pokazuje interes za okončanjem rata u Ukrajini. Međutim, sada predstoji teži dio – usuglasiti se s nepredvidivom Bijelom kućom oko načina na koji će to postići, piše “Politico”.

Nakon niza diplomatskih posjeta protekle sedmice, visoki zvaničnici s obje strane Atlantika sastali su se kako bi razmotrili nova finansijska ograničenja i planove za zaustavljanje protoka ruske nafte i plina. U Vašington je poslan i tehnički tim EU-a koji radi na detaljima prijedloga, čiji su temeljni ciljevi zajednički prihvaćeni, potvrdili su zvaničnici i diplomate.

“Tramp je konačno na našoj strani. Pitanje je sada kako pomiriti dva pristupa?” izjavio je jedan diplomata EU, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti razgovora.

Dok Evropska unija finalizuje novi, 19. po redu paket sankcija protiv Rusije od početka specijalne vojne operacije u februaru 2022., pregovarači ističu kako je za najučinkovitije djelovanje ključno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Iako se slažu da je Putina potrebno pritisnuti, razilaze se u metodama. Trampova administracija preferira korištenje trgovinskih alata poput carina kako bi se iscrpila ratna blagajna Kremlja, dok se EU zalaže za formalne sankcije protiv kompanija i finansijskih institucija koje sarađuju s Moskvom.

Drugi diplomata EU-a rekao je da očekuju “žustre rasprave” sa SAD-om o tome kako zapravo udariti na Rusiju, navodi “Index”.

Nastavi čitati

Svijet

POLJSKA OBJAVILA VIDEO: Počela operacija “Istočni stražar”

Glavni štab poljske vojske potvrdio je da je započela NATO operacija pod nazivom “Istočni stražar”, čiji je cilj jačanje istočnog krila Saveza nakon nedavnog upada ruskih dronova na poljsku teritoriju.

Kao potvrdu početka operacije, poljski Glavni štab objavio je i video snimak slijetanja francuskog transportnog aviona A400 u vazdušnu luku Minsk Mazowiecki. Avion je, kako je navedeno, isporučio naoružanje za borbene avione Rafale, koji se, po svemu sudeći, već nalaze u Poljskoj.

Napetosti su porasle širom Evrope otkako je Poljska optužila Rusiju za upad bez presedana. Od 19 dronova koji su ušli na poljsku teritoriju, neki su oboreni, dok su se drugi srušili na polja, pa čak i na jednu kuću u istočnoj Poljskoj. Varšava tvrdi da je upad bio namjeran, a Moskva je umanjila važnost incidenta, navodeći da “nije imala u planu da cilja” objekte u Poljskoj, prenosi Index.hr.

Iako su dronovi i projektili povremeno zalutali na teritoriju zemalja koje graniče sa Ukrajinom od početka rata, ovo je najozbiljniji incident takve vrste. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je to “najbliže što smo bili otvorenom sukobu od Drugog svjetskog rata”.

“NATO pokreće misiju ‘Istočni stražar’ (Eastern Sentry) kako bi ojačao naš položaj na istočnom boku”, izjavio je juče glavni sekretar NATO Mark Rute na zajedničkoj konferenciji za novinare s glavnim zapovjednikom NATO-a za Evropu, američkim generalom Alexusom G. Grynkewichem.

“Istočna straža biće fleksibilna i agilna misija koja će biti još više fokusirana na odvraćanje i odbranu, tačno kada i gdje je potrebno. Uključivaće dodatne poboljšane sposobnosti, integrisaće vazdušnu i kopnenu odbranu i povećati razmjenu informacija među državama”, rekao je general Grynkewich.

“Povreda vazdušnog prostora Poljske ranije ove sedmice nije izolovan incident. ‘Istočni stražar’ i ovaj novi pristup biće još više usmjereni na odvraćanje i odbranu, tamo gdje i kada bude potrebno štititi naše građane i odvraćati od daljih nepromišljenih i opasnih koraka poput onoga koji se dogodio ove sedmice”, rekao je Grynkewich.

Rute je rekao da će “Istočni stražar” uključivati resurse više zemalja članica, među ostalim Danske, Francuske, Velike Britanije, Njemačke i drugih, te da će imati elemente osmišljene za suočavanje s posebnim izazovima povezanim s korištenjem dronova.

Danska će u misiju uključiti dva borbena aviona F-16 za podršku poljskoj protivvazdušnoj odbrani, kao i jedan ratni brod, potvrdilo je njihovo ministarstvo odbrane.

Francuska je već najavila slanje tri borbena aviona Rafale, a Njemačka je obećala četiri Eurofightera. Iz Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva poručili su da su “potpuno predani” jačanju operacije „Istočni stražar“ te da će uskoro objaviti više detalja

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP: Sankcije Moskvi kad NATO zemlje PRESTANU DA KUPUJU rusku naftu

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je spreman da uvede “velike sankcije” Rusiji kada sve zemlje NATO-a učine isto i prestanu da kupuju rusku naftu.

“Spreman sam da uvedem velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a saglase i počnu da rade isto i kada sve zemlje NATO-a prestanu da kupuju naftu od Rusije”, napisao je Tramp na mreži “Socijalna istina”.

Tramp je takođe pozvao države NATO-a da uvedu carine u rasponu od 50 do 100 odsto protiv Kine, rekavši da će to igrati glavnu ulogu u okončanju ukrajinskog sukoba.

Rim podržao sankcije
Italija podržava uvođenje novih sankcija Rusiji, rekao je ministar spoljnih poslova i zamjenik premijera Antonio Tajani u intervjuu za “Stampu”.

“Neophodno je blokirati protok novca, stoga podržavamo nove evropske sankcije Moskvi”, rekao je Tajani novinama.

Ranije je šef spoljne politike EU Kaja Kalas izjavila da blok finalizuje 19. paket sankcija Rusiji, koji će ograničiti isporuku ruske nafte i bankarski sektor.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno