Connect with us

Društvo

STRAVIČNI PODACI! U Srpskoj tri slučaja porodičnog nasilja dnevno!

Prema „časovniku zločina“, u Republici Srpskoj tokom 2023. godine svakih 6,5 sati zabilježen je jedan slučaj porodičnog nasilja, odnosno tri slučaja dnevno.
Iako se ukupni kriminalitet u Republici Srpskoj u posljednjoj deceniji značajno smanjio, broj krivičnih djela čije su žrtve žene – posebno nasilje u porodici – pokazuje zabrinjavajući trend rasta. Prema podacima Fondacije „Udružene žene“, broj ukupno prijavljenih krivičnih djela u Srpskoj od 2014. do 2024. godine opao je za 50%, dok se u istom periodu broj slučajeva nasilja nad ženama povećao za isti procenat.

Zabrinjavajući udio ubistava žena

U Republici Srpskoj posebno se izdvaja visok udio ubijenih žena u ukupnom broju žrtava ubistava – od 30% do čak 50%, što značajno odstupa od globalnog prosjeka gdje žene čine do 20% žrtava. Iako je ukupan broj ubistava u opadanju, prosječno se godišnje u Srpskoj zabilježi oko pet femicida, odnosno rodno zasnovanih ubistava žena (ukupno 51 od 2014. do 2024. godine), stoji u Publikaciji Statistički pokazatelji i trendovi Nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Republici Srpskoj za period 2014-2024.

Ekspanzija porodičnog nasilja

Krivično djelo nasilja u porodici pokazuje stalan rast, i po broju prijava i po broju prijavljenih lica. Tako je 2014. godine ovo djelo činilo 4,12% svih prijavljenih krivičnih djela, dok je u 2024. godini ta brojka porasla na 17,02%. Svako peto prijavljeno krivično djelo danas se odnosi na nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, što se djelimično pripisuje izmjenama zakona koji su ovo ponašanje jasno inkriminisali.

Prema „časovniku zločina“, u Republici Srpskoj tokom 2023. godine svakih 6,5 sati zabilježen je jedan slučaj porodičnog nasilja, odnosno tri slučaja dnevno.

Statistika – ko su izvršioci, a ko žrtve?

U više od 90% slučajeva nasilje počine muškarci (92,92% u 2024. godini), a najčešće su to osobe između 30 i 50 godina. Isti starosni raspon preovladava i među žrtvama. Više od 67% svih žrtava su žene, a taj udio je u pojedinim godinama premašivao i 75%. Najčešće su to supruge, bivše supruge i partnerke, a značajan broj žrtava su i majke i kćerke.

Zabrinjava i podatak da se udio djece kao žrtava porodičnog nasilja povećava – trenutno čine do 20% ukupnog broja žrtava. Među maloljetnim žrtvama oba pola su jednako zastupljena.

Oblici nasilja – dominira fizičko, raste psihičko

Najzastupljeniji oblik porodičnog nasilja je fizičko, kome je izložena svaka druga žrtva. Istovremeno, uočava se porast psihičkog nasilja – ono je poraslo za 50% tokom posmatranog perioda, a 2024. godine je svako treće prijavljeno djelo imalo psihološku komponentu.

Seksualno nasilje u porodici ostaje najmanje prijavljivani oblik, što ukazuje na ozbiljan problem neprijavljivanja ili neprepoznavanja ovog vida zlostavljanja.

Socioekonomski profil žrtava

Žrtve nasilja u porodici dolaze iz različitih socijalnih slojeva, ali zabrinjava činjenica da je svaka druga žrtva nezaposlena. Ipak, bilježi se pad ovog udjela – sa 67,3% nezaposlenih punoljetnih žrtava u 2014. godini na 51,16% u 2023. godini.

Niska stopa procesuiranja

Uprkos velikom broju prijavljenih slučajeva, svega jedno od šest prijavljenih lica biva i optuženo i osuđeno. Ovo ukazuje na značajan „gubitak zločina“ tokom pravosudne obrade, posebno u poređenju sa Federacijom BiH i Distriktom Brčko gdje je stopa osuđujućih presuda veća.

Kada je riječ o kaznenoj politici, evidentna je promjena: dok su ranije dominirale novčane kazne, u 2024. godini zabilježeno je gotovo dvostruko više zatvorskih kazni nego novčanih. U FBiH i Brčko Distriktu i dalje dominiraju uslovne kazne, ali i tamo raste broj zatvorskih sankcija.

Tamna brojka

Stručnjaci upozoravaju da je tamna brojka – odnosno broj krivičnih djela koja nikada ne budu prijavljena – posebno izražena kod porodičnog i seksualnog nasilja, te može biti i do 13 puta veća od zvanične statistike. Seksualni delikti između srodnika i partnera često ostaju u potpunosti neprocesuirani.

Evidentirani oblici nasilja nad ženama i nasilja u porodici se povećavaju. Tako je svako peto prijavljeno krivično djelo počinjeno nad ženama i izvrši se na svakih šest sati. Učinioci su u preko 90% slučajeva muškarci i to najčešće suprug, otac i sin što djeluje dovoljno zabrinjavajuće.

(Buka)

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jako toplo ali stižu i pljuskovi

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će preovladavati sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz umjerenu oblačnost.

U drugom dijelu dana doći će do postepenog povećanja oblačnosti sa zapada, a kasno poslije podne i uveče pljuskovi sa grmljavinom širiće se od sjeverozapada prema jugu i istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 13 do 19, na jugu do 23, a najviša dnevna od 26 do 32, te na jugu do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Duvaće slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a u Hercegovini zapadni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

EVROPSKI KREDITORI UPOZORILI BH. VLASTI: Autoceste FBiH moraju smijeniti upravu ili nema novca za puteve

Predstavnici Evropske investicijske banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Investicijskog okvira za Zapadni Balkan održali su hitan sastanak s predstavnicima vlasti na federalnom i državnom nivou povodom izgradnje Koridora 5C i trenutne situacije u JP „Autoceste Federacije BiH“.

Kako saznaje „Istraga“, međunarodni kreditori su jasno poručili zvaničnicima BiH da neće biti novih tranši kredita za izgradnju Koridora 5C iz evropskih fondova sve dok se ne smijeni aktuelno rukovodstvo „Autocesta FBiH“, na čelu s generalnim direktorom Denisom Lasićem i izvršnim direktorom Asmirom Dževlanom. Sastanku je, između ostalih, prisustvovala federalna ministar saobraćaja i komunikacija Andrijana Katić, koja je delegaciju evropskih finansijskih institucija informisala da Ministarstvo nije dobilo nikakvu zvaničnu obavijest od premijera Nermina Nikšića o zahtjevu za smjenu uprave „Autocesta“.

Obustava radova i milionski gubici
Podsjetimo, EBRD i EIB su obustavili isplate tranši kredita nakon što je Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo istragu protiv uprave „Autocesta“ zbog sumnje na korupciju i netransparentno trošenje novca iz evropskih fondova. Zbog nagomilanih dugovanja i nemogućnosti plaćanja, radovi su već duže vrijeme obustavljeni na pojedinim dionicama. Turska kompanija „Cengiz“ zvanično je 21. marta obavijestila upravu da obustavlja sve radove na poddionici Medakovo – Ozimice.

“Uprkos kooperativnosti izvođača i dvjema odgodama, investitor nije izvršio dospjela plaćanja do danas. Bez izvršenja navedenih uplata, izvođač nije u mogućnosti nastaviti izvođenje radova. Shodno tome, izvođač ovim putem obavještava da suspenzija stupa na snagu s danom 21. marta 2026. godine”, navodi se u dopisu koji je predstavnik „Cengiza“ uputio upravi „Autocesta“.

Uprkos najavama premijera Nermina Nikšića da će dugovanja biti uplaćena, to se još nije desilo. Kreditori su ponovili da od novih uplata neće biti ništa dok se uprava ne promijeni. U međuvremenu, zbog zastoja u realizaciji projekata i kašnjenja obaveza, država svakodnevno plaća ogromne troškove po osnovu penala, zateznih kamata i naknada za neaktivirana sredstva, koji iznose čak 90.000 evra dnevno!

Premijer Nikšić, koji nije prisustvovao sastanku, ranije je izjavio da međunarodne finansijske institucije nemaju pravo tražiti smjenu rukovodstva „Autocesta“.

“Niti oni mogu, niti imaju pravo tražiti smjene. Oni mogu tražiti da razmotrimo situaciju, ali da bi nekoga smjenjivali, morate imati dokaze. U suprotnom ulazite u procese gdje vas ljudi tuže”, poručio je tada Nikšić.

Nastavi čitati

Društvo

DVA LICA REPUBLIKE SRPSKE! Njima fotelje i teletina, vama prazni cekeri i kontejner

Ako ste mislili da se društveni status u Republici Srpskoj i dalje dokazuje bijesnim automobilima i markiranom odjećom, aprilske cijene iz marketa će vas brzo demantovati.

Sa sindikalnom korpom koja je skočila na skoro 2.900 KM i minimalcem od 1.000 maraka, luksuz je dobio potpuno novu definiciju – u komšiluku se hvalite ako u frižideru imate teletinu bez kosti, a u kupatilu litar šampona od skoro 19 maraka.

Zvanični podaci kažu da je sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj stigla na 2.884 KM. Sa druge strane, prosječna plata u Repuclici Srpskoj  je 1.643 KM. Ne treba zaboraviti da upravo ova prosječna plata pokrije jedva 56,95 odsto života. Za onih preostalih 43 odsto troškova građani se vjerovatno snalaze metodom “plata mi je u znaku horoskopa kada je retrogradni Merkur”.

Prava magija počinje kada u jednačinu ubacimo minimalnu platu u Srpskoj, koja iznosi 1.000 KM. Sa minimalcem u Srpskoj se ne pokriva ni 35 odsto potrošačke korpe, što znači da zakonski imaš pravo da živiš otprilike od prvog do desetog u mjesecu. Ostatak aprila valjda ide na bazi fotosinteze, a sunce nam je “jedini izvor hrane”.

Republički zavod za statistiku objavio je spisak za prosječne potrošačke cijene u Srpskoj za april 2026. godine.

Izdvojili smo samo “preskupe” cijene za životni standard prosječnog građanina sa realnom platom:

– Junetina sa kostima cijena: 18,48 KM/kg

– Teletina bez kosti: 34,25 KM/kg

– Svinjetina bez kosti: 11,24 KM/kg

– Pileći fileti: 12,52 KM/kg

– Suvi svinjski vrat: 21,79 KM/kg

– Salama, šunkarica: 19,08 KM/kg

– Čajna kobasica: 24,87 KM/kg

– Kokošija jaja: 0,44 KM/kom

– Maslac cijena: 34,56 KM/kg

– Svjež krastavac: 3,36 KM/kg

– Paradajz: 7,01 KM/kg

– Paprika: 8,49 KM/kg

– Čokolada mliječna: 29,83 KM/kg

– Mljevena kafa cijena: 28,90 KM/kg

– Muško odijelo: 277,69 KM

– Ženski kaput: 270,65 KM

– Ženske gaćice: 8,44 KM

– Dječije sportske patike: 83,43 KM

– Šampon za kosu: 18,68 KM/l

– Dezodorans: 6,29 KM

Kilogram teletine bez kosti košta 34,25 KM. Radnik na minimalcu mora da ima oko devet sati efektivnog rada samo za jedan kilogram ovog mesa. Ako ima dijete koje treba nove dječije patike, izbor je jednostavan: ili će dijete hodati boso, ili će porodica zaboraviti kako teletina izgleda u tanjiru.

Ukoliko ujutru želite popiti kafu i namazati maslac na hljeb, zapravo trošite dnevnicu brže nego što je zaradite. Čokolada se u ovoj varijanti ne kupuje, nego se gleda kroz izlog. Kilogram maslaca je nevjerovatnih 34,56 KM, a mljevena kafa drži cijenu od 28,90 KM za kilogram.

I vegani su u problemu zbog luksuznih cijena povrća. Tako kilogram paprike u prosjeku košta 8,49 KM, a paradajz drži cijenu od oko 7,01 KM/kg. Kada na to dodate svjež krastavac od 3,36 KM, obična salata vas košta skoro kao kilogram svinjetine bez kosti (11,24 KM). Na minimalcu salatu praviš samo kad su porodične slave, da komšiluk vidi da se ima.

S obzirom na to da litar šampona za kosu u prosjeku košta šokantnih 18,68 KM, a muško odijelo 277,69 KM (skoro trećina minimalca), plan za preživljavanje je jasan: hodaćemo neoprane kose i u staroj odjeći.

Kada se spoje aprilske cijene i minimalac od 1.000 KM, matematika jasno kaže da je dostojanstvo u Republici Srpskoj postalo najskuplja stavka.

Kada se podvuče crta ispod ovog aprilskog cjenovnika, postaje jasno da statistika više ne mjeri inflaciju u Republici Srpskoj, nego naš prag izdržljivosti. Dok god za kilogram maslaca i kafe treba više nego za komad odjeće, matematika preživljavanja u Srpskoj ostaje naučna fantastika.

Zato, ukoliko neko u narednom periodu u Banjaluci ili bilo gdje u Srpskoj pozove na kafu i ponudi vas teletinom, nemojte to shvatiti zdravo za gotovo. To nije obično gostoprimstvo nego čist finansijski prestiž i dokaz da vam je prijatelj ozbiljan tajkun.

(Aloonline)

Nastavi čitati

Aktuelno