Connect with us

Društvo

STRAVIČNI PODACI! U Srpskoj tri slučaja porodičnog nasilja dnevno!

Prema „časovniku zločina“, u Republici Srpskoj tokom 2023. godine svakih 6,5 sati zabilježen je jedan slučaj porodičnog nasilja, odnosno tri slučaja dnevno.
Iako se ukupni kriminalitet u Republici Srpskoj u posljednjoj deceniji značajno smanjio, broj krivičnih djela čije su žrtve žene – posebno nasilje u porodici – pokazuje zabrinjavajući trend rasta. Prema podacima Fondacije „Udružene žene“, broj ukupno prijavljenih krivičnih djela u Srpskoj od 2014. do 2024. godine opao je za 50%, dok se u istom periodu broj slučajeva nasilja nad ženama povećao za isti procenat.

Zabrinjavajući udio ubistava žena

U Republici Srpskoj posebno se izdvaja visok udio ubijenih žena u ukupnom broju žrtava ubistava – od 30% do čak 50%, što značajno odstupa od globalnog prosjeka gdje žene čine do 20% žrtava. Iako je ukupan broj ubistava u opadanju, prosječno se godišnje u Srpskoj zabilježi oko pet femicida, odnosno rodno zasnovanih ubistava žena (ukupno 51 od 2014. do 2024. godine), stoji u Publikaciji Statistički pokazatelji i trendovi Nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Republici Srpskoj za period 2014-2024.

Ekspanzija porodičnog nasilja

Krivično djelo nasilja u porodici pokazuje stalan rast, i po broju prijava i po broju prijavljenih lica. Tako je 2014. godine ovo djelo činilo 4,12% svih prijavljenih krivičnih djela, dok je u 2024. godini ta brojka porasla na 17,02%. Svako peto prijavljeno krivično djelo danas se odnosi na nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, što se djelimično pripisuje izmjenama zakona koji su ovo ponašanje jasno inkriminisali.

Prema „časovniku zločina“, u Republici Srpskoj tokom 2023. godine svakih 6,5 sati zabilježen je jedan slučaj porodičnog nasilja, odnosno tri slučaja dnevno.

Statistika – ko su izvršioci, a ko žrtve?

U više od 90% slučajeva nasilje počine muškarci (92,92% u 2024. godini), a najčešće su to osobe između 30 i 50 godina. Isti starosni raspon preovladava i među žrtvama. Više od 67% svih žrtava su žene, a taj udio je u pojedinim godinama premašivao i 75%. Najčešće su to supruge, bivše supruge i partnerke, a značajan broj žrtava su i majke i kćerke.

Zabrinjava i podatak da se udio djece kao žrtava porodičnog nasilja povećava – trenutno čine do 20% ukupnog broja žrtava. Među maloljetnim žrtvama oba pola su jednako zastupljena.

Oblici nasilja – dominira fizičko, raste psihičko

Najzastupljeniji oblik porodičnog nasilja je fizičko, kome je izložena svaka druga žrtva. Istovremeno, uočava se porast psihičkog nasilja – ono je poraslo za 50% tokom posmatranog perioda, a 2024. godine je svako treće prijavljeno djelo imalo psihološku komponentu.

Seksualno nasilje u porodici ostaje najmanje prijavljivani oblik, što ukazuje na ozbiljan problem neprijavljivanja ili neprepoznavanja ovog vida zlostavljanja.

Socioekonomski profil žrtava

Žrtve nasilja u porodici dolaze iz različitih socijalnih slojeva, ali zabrinjava činjenica da je svaka druga žrtva nezaposlena. Ipak, bilježi se pad ovog udjela – sa 67,3% nezaposlenih punoljetnih žrtava u 2014. godini na 51,16% u 2023. godini.

Niska stopa procesuiranja

Uprkos velikom broju prijavljenih slučajeva, svega jedno od šest prijavljenih lica biva i optuženo i osuđeno. Ovo ukazuje na značajan „gubitak zločina“ tokom pravosudne obrade, posebno u poređenju sa Federacijom BiH i Distriktom Brčko gdje je stopa osuđujućih presuda veća.

Kada je riječ o kaznenoj politici, evidentna je promjena: dok su ranije dominirale novčane kazne, u 2024. godini zabilježeno je gotovo dvostruko više zatvorskih kazni nego novčanih. U FBiH i Brčko Distriktu i dalje dominiraju uslovne kazne, ali i tamo raste broj zatvorskih sankcija.

Tamna brojka

Stručnjaci upozoravaju da je tamna brojka – odnosno broj krivičnih djela koja nikada ne budu prijavljena – posebno izražena kod porodičnog i seksualnog nasilja, te može biti i do 13 puta veća od zvanične statistike. Seksualni delikti između srodnika i partnera često ostaju u potpunosti neprocesuirani.

Evidentirani oblici nasilja nad ženama i nasilja u porodici se povećavaju. Tako je svako peto prijavljeno krivično djelo počinjeno nad ženama i izvrši se na svakih šest sati. Učinioci su u preko 90% slučajeva muškarci i to najčešće suprug, otac i sin što djeluje dovoljno zabrinjavajuće.

(Buka)

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno