U Hrvatskoj je u ponoć počela predizborna tišina uoči parlamentarnih izbora koji se održavaju u srijedu.

Izborna tišina u Hrvatskoj trajaće do srijede, 17. aprila, u 19 sati, odnosno do zatvaranja oko 6. 500 biračkih mesta.

Početkom izborne tišine završila se 17 dana duga zvanična kampanja uoči izbora, koji se, umjesto nedjeljom, što je do sada bilo uobičajeno, ovog puta održavaju u srijedu, i na kojima se predsjednik Republike Zoran Milanović kandidovao na listi SDP-a kao kandidat za premijera.

Ustavni sud je ranije donio odluku kojom je upozorio Milanovića da je njegova kandidatura za predsjednika vlade dok je na dužnosti predsjednika Hrvatske, na listi bilo koje stranke ili nezavisne liste, nespojiva s njegovim ustavnim položajem i ovlašćenjima, kao i načelom podjele vlasti.

Milanović formalno nije učesnik parlamentarnih izbora, njegovo ime se nije našlo na izbornoj listi, ali je gotovo svakodnevno u izjavama poručivao da će nakon izbora on sastavljati novu vladu i kritikovao aktuelnu vladu HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića.

Ukupno 3.733.283 hrvatska državljanina imaće sutra pravo glasa, što je za 127.000 ili tri odsto manje nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2020. godine, prenosi Hina.

Oni su podijeljeni u ukupno 12 izbornih jedinica – 10 je raspoređeno na teritoriji svih županija u Hrvatskoj, u 11. glasa dijaspora, a 12. čine birači nacionalnih manjina.

U svakoj od prvih 10 izbornih jedinica bira se po 14 predstavnika u parlamentu, dok tri predstavnika bira dijaspora i Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini, a osam dolazi iz redova partija Srba i drugih manjina.

Prijavljeno je ukupno 165 lista u 11 izbornih jedinica, uz još 17 kandidata manjinskih lista.

Bira se 151 poslanik, pa je za većinu u Hrvatskom saboru potrebno prikupiti 76 mandata.

Ministarstvo spoljnih poslova Španije potvrdilo je da će ta zemlja zadržati svoju poziciju prema Prištini po pitanju članstva u Savjetu Evrope, odnosno da će biti protiv.

“Što se tiče Komiteta ministara, gdje je iznijeta pozicija Španije, ono što možemo da kažemo jeste da Španija ostaje pri svom stavu o Kosovu”, rečeno je iz španskog ministarstva za Kljan Kosova.

Navodi se i da Španija ne vidi drugi način za rješavanje sporova između Prištine i Beograda osim dijaloga, zbog čega Madrid podržava dijalog kojem posreduje visoki predstavnik Evropske unije.

Protiv članstva tzv. Kosova u Savjetu Evrope glasaće Mađarska, potvrdio je ranije šef diplomatije Peter Sijarto, a ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je juče da mu je šefica rumunske diplomatije Luminica Odobesku rekla da će ta zemlja glasati protiv prijema tzv. Kosova u Savjet Evrope.

Izjašnjavanje o zahtjevu tzv. Kosova na plenarnoj sjednici PSSE predviđeno je za danas.

Konačnu odluku o prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope donosi Komitet ministara na sjednici koja bi trebalo da bude održana od 16. do 17. maja u Strazburu.

Poslanik u Skupštini Srbije Branimir Nestorović ocijenio je da rezolucija o Srebrenici čije se usvajanje priprema u Generalnoj skupštini UN pokazuje da Srbija i srpski narod treba da se raziđu sa Zapadom i budućnost grade na drugoj strani.

Govoreći o mogućim efektima rezolucije o Srebrenici, Nestorović je poručio da Srbiju i Srbe ta rezolucija, ukoliko bude usvojena, ne obavezuje baš nimalo, osim što ih opominje da imaju ozbiljne neprijatelje – Francuze, Nijemce, Amerikance i ostale zapadne zemlje.

“Nadam se da će ta rezolucija proizvesti efekte da se manemo više Zapada, budalaština i gubljenja vremena sa EU i drugim neprijateljima i konačno krenemo svojim putem, jer imamo potencijal i podršku supersila Kine i Rusije”, rekao je Srni Nestorović, osnivač pokreta “Mi–snaga naroda”.

On smatra da priprema rezolucije u Generalnoj skupštini UN i niz drugih događaja pokazuju da Srbija treba da tretira kao neprijateljske zemlje čiji čelnici kreiraju takve poteze, te podsjetio da je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da više neće da koristi termin prijateljske nego partnerske zemlje.

Nestorović je izrazio uvjerenje da su sve rezolucije i pritisci beznačajni ako Srbija i Srbi promijene svoj pravac i odluče šta žele.

“Imamo podršku dve supersile – Kine i Rusije i prijateljskih zemalja poput Mađarske i Slovačke. Prema tome, šta će nam više taj Zapad? Zube potroših pričajući o tome”, rekao je Nestorović.

Bošnjački dio misije BiH pri UN jednostrano je, bez odluke Predsjedništa BiH, uz sponzorstvo dijela zapadnih zemalja, pokrenuo inicijativu za usvajanje nove rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN. Prethodno je prije devet godina Rusija stavila veto u Savjetu bezbjednosti UN na britansku rezoluciju o Srebrenici.