Tradicionalne vrijednosti se sada proglašavaju zastarjelim i arhaičnim, a pri tom se rasprostranjuju takozvani neoliberalni, u suštini, totalitarni modeli, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

– Tema današnje sjednice Savjeta bezbjednosti Rusije, zaštita tradicionalnih duhovnih i moralnih vrijednosti, izuzetno je važna, aktuelna i direktno je povezana sa obezbjeđivanjem suvereniteta i nacionalnih interesa Rusije – istakao je ruski predsjednik na sastanku.
Ruski lider je naglasio da tradicionalne vrijednosti predstavljaju moralne smjernice koje su se učvršćivale u ruskoj istoriji vijekovima.

– One su temelj naše civilizacije i identiteta, služe kao oslonac u životu osobe i porodice, formiraju kulturu, suvereni pogled na svijet koji je otporan na pokušaje da nam se nametne tuđa volja.

Upravo su te vrijednosti hranile energiju stvaranja, inspirisale naše pretke na velika dostignuća, a danas nam služe kao oslonac i orijentir – dodao je Putin.

On je naložio da se nastavi borba protiv falsifikovanja istorije. Istakao je da Rusija mora u svakoj situaciji čvrsto da brani istorijsku istinu o događajima iz Drugog svjetskog rata.

Naglasio je i da je primjetno kako se tradicionalne vrijednosti danas podvrgavaju žestokoj konkurenciji.

– U toku je agresivna borba za uticaj na umove ljudi. Tradicionalne vrijednosti se sada proglašavaju zastarelim i arhaičnim, a pritom se rasprostranjuju takozvani neoliberalni, u suštini totalitarni modeli.

Pritom, oni se ne implementiraju uporno samo u nizu zapadnih zemalja, već aktivno pokušavaju da ih izvoze i nametnu cijelom svijetu – naglasio je on.

Prema njegovim riječima, jasno je zašto.

– Lišivši narod svoje vrijednosne osnove, lišivši ih suvereniteta, lakše ih je popraviti i pretvoriti u vazale.

Zato je važno suprotstaviti se pokušajima da se ruskim građanima, a posebno mladima, nametnu stavovi koji ruše vrijednosti Rusije.

Neophodno je žestoko odgovoriti na izazove koji provociraju međuetničke i međureligijske sukobe – poručio je on.

– Moramo aktivno i dosljedno da širimo svoje vrijednosti, da formiramo svoj humanitarni i kulturni smisao, koji je potreban i u državi i u svijetu – zaključio je Putin.

On je podsjetio da je stav Rusije poznat, da se zalaže za samostalnost država i naroda, njihovih običaja i kulture, i u tome ima mnogo istomišljenika u svijetu.

Zato je važno da ujedini napore sa saveznicima u okviru BRIKS-a, ZND, ODKB i drugih zajednica. Osim toga, izuzetno je važno, dodaje, pamtiti lekcije iz istorije i očuvati jedinstvo društva.

RT

Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi izazvao je kontroverze izjavom da bi muslimanske zemlje trebale razmisliti o davanju dijela svojih teritorija za osnivanje buduće palestinske države te da bi Izrael trebao preuzeti tu teritoriju.

U razgovoru za BBC, Hakabi je rekao: “Muslimanske zemlje imaju 644 puta više zemlje nego što je kontroliše Izrael. Pa možda bi neko, ako zaista postoji tolika želja za palestinskom državom, mogao reći: ‘Mi bismo je voljeli ugostiti’.”

Hakabi, kojeg je na mjesto ambasadora imenovao aktualni predsjednik Donald Tramp, ujedno je oštro kritikovao saveznike SAD-a poput Ujedinjenog Kraljevstva i Australije zbog uvođenja sankcija dvojici krajnje desnih izraelskih ministara – Itamaru Ben-Gviru i Bezalelu Smotrihu – zbog opetovanog podsticanja nasilja nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.

U intervjuu je nazvao rješenje o dvije države – koje predviđa nezavisnu palestinsku državu na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, s istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom – “aspiracijskim ciljem”. Dodao je da SAD više ne teži ostvarenju palestinske državnosti, što je potvrdio i u zasebnom razgovoru za “Bloomberg”.

Portparolka američkog Stejt Departmenta Tami Brus kasnije je rekla da “ambasador govori u svoje ime” te da predsjednik SAD-a određuje službenu politiku prema Bliskom istoku. Ove izjave dolaze uoči konferencije u Njujorku koju ovog mjeseca organizuju Francuska i Saudijska Arabija, a cilj joj je utvrditi plan za buduću palestinsku državu. Hakabi je tu inicijativu nazvao “neprimjerenom” i “loše tempiranom”, utvrdivši da je “potpuno pogrešno da evropske države nešto pokušavaju nametnuti usred rata”, jer bi to, kako tvrdi, učinilo Izrael “manje sigurnim”.

“Zašto bi buduća palestinska država morala biti baš na istom komadu zemlje koji trenutno kontroliše Izrael?” upitao je Hakabi tokom gostovanja u BBC-jevoj emisiji Newshour. “Mislim da je to pitanje koje bi se trebalo postaviti svima koji zagovaraju rješenje s dvije države.”

Upitan znači li to da SAD smatra da palestinska država ne može biti na Zapadnoj obali, Hakabi je odgovorio: “Ne bih rekao da je to nemoguće, ali rekao bih da bi se kultura morala promijeniti. Trenutno je u toj kulturi prihvatljivo ciljati i ubijati Židove, a za to se dobijaju nagrade. To mora prestati.”

Izrael službeno odbacuje rješenje s dvije države, navodeći da se konačni status mora definisati pregovorima s Palestincima i da državnost ne smije biti unaprijed zadana.

Hakabi je poznat po podršci konceptu “velikog Izraela”, koji uključuje trajnu izraelsku kontrolu nad okupiranim palestinskim teritorijima. U svojim istupima često koristi biblijski naziv “Judeja i Samarija” za Zapadnu obalu – formulaciju koju najčešće koristi izraelska krajnja desnica. Neki od ministara iz vladajuće izraelske koalicije takođe zastupaju ideju da Palestince treba protjerati iz Zapadne obale i Gaze, a buduća palestinska država, po njima, mogla bi biti smještena u drugim arapskim ili muslimanskim zemljama. Takve bi politike, upozoravaju brojne organizacije za ljudska prava i evropske vlade, predstavljale kršenje međunarodnog prava.

Hakabi se osvrnuo i na nedavne sankcije protiv izraelskih ministara Ben-Gvira i Smotriha, koje su zajednički uvele Velika Britanija, Norveška, Australija, Kanada i Novi Zeland. Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami optužio ih je za podsticanje ekstremističkog nasilja i ozbiljna kršenja palestinskih ljudskih prava. Sankcije uključuju zabranu ulaska u UK i zamrzavanje imovine.

Izrael je izrazio oštro nezadovoljstvo zbog ove odluke, a Hakabi ju je nazvao “šokantnom”.

“Još uvijek nisam čuo valjan razlog zašto su te dvije izabrane osobe sankcionisane od strane zemalja koje bi trebale poštovati suverenitet Izraela i činjenicu da ti ljudi nisu počinili nikakvo kazneno djelo”, rekao je Hakabi.

Rat u Gazi započeo je nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023., u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi, a 251 osoba je oteta. Još 56 talaca nalazi se u Gazi, od kojih se vjeruje da je najmanje 20 i dalje živo.

Od tada je, prema podacima ministarstva zdravstva pod upravom Hamasa, ubijeno najmanje 54.927 Palestinaca. UN procjenjuje da su više od četvrtine žrtava djeca, prenosi “Index”.

Tokom druge noći nemira u sjevernoirskom gradu Balimena, demonstranti su bacali Molotovljeve koktele, vatromet, staklene flaše i građevinski materijal na policiju, jedan automobil je zapaljen i povrijeđeno je 15 policajaca.

Policija Sjeverne Irske (PSNI) odgovorila je upotrebom vodenih topova i ispaljivanjem plastičnih metaka kako bi rasterala masu, piše “The Guardian”. Nemiri su se ponovo rasplamsali sinoć u oblasti Klonavon teras, gdje se okupilo stotine ljudi.

Demonstranti su bacali predmete na pripadnike policije, koji su formirali barikade i pokušavali da uspostave kontrolu. Policija je upozorila građane da izbjegavaju to područje. U blizini je zapaljen automobil, razbijeni su prozori na više kuća, a četiri kuće su pretrpjele štetu od požara. Tri osobe su evakuisane. Petnaest policajaca je povrijeđeno, a dva policijska vozila su oštećena.

Jedan 29-godišnji muškarac je uhapšen u ponedjeljak i optužen za nasilno ponašanje, remećenje javnog reda i pokušaj nanošenja štete. U utorak je uhapšena još jedna osoba, dok je treća puštena bez optužbi nakon ispitivanja.

Pomoćnik načelnika policije Rajan Henderson rekao je da će narednih dana biti pojačano prisustvo policije u Balimenu, uz mogućnost angažovanja dodatnih snaga iz Engleske i Velsa. Predsjednik Policijske federacije Sjeverne Irske, Lijam Keli, rekao je da su policajci spriječili “pogrom”. “Policajci, malobrojni i iscrpljeni, zaustavili su scenario koji bi imao nezamislive posljedice”, rekao je on. Vlasti i političari u Sjevernoj Irskoj i Londonu osudili su nasilje.

Ministarka pravde, Naomi Long, ocijenila je da takav nered “nema mjesta u društvu”, dok je ministar zdravlja Majk Nesbit, nakon obilaska oštećenih kuća, rekao da postoje legitimni načini da se izrazi zabrinutost zbog imigracije, ali da sinoćni događaji nisu jedan od njih.

Nasilje je, kako se navodi, uslijedilo nakon bdijenja za tinejdžerku koju su navodno seksualno napala dvojica četrnaestogodišnjih dječaka. Oni su se u ponedjeljak pojavili pred sudom, prenosi “24Sedam”.