Connect with us

Svijet

Stručnjak objasnio zašto zgrade padaju: Jedna stvar ga je posebno iznenadila u Turskoj

Dr Željko Žugić, građevinski inženjer, magistar inženjerske seizmologije je otkrio zašto zgrade padaju kao da su “kule od karata”.

Govoreći o zemljotresima u Turskoj i generalno o razornim posledicama zemljotresa, Dr Željko Žugić, građevinski inženjer, magistar inženjerske seizmologije i doktor tehničkih nauka, kaže da zgrade padaju jer projektanti imaju obavezni minimum koji moraju prema propisima da ispune.

“Glavno iznenađenje u ovom slučaju je generalna podcijenjenost inteziteta seizmičkog hazarda u seizmički aktivnim područjima, što dokazuje zemljotres u Turskoj i Siriji, kao i skoriji potresi u Hrvatskoj i Albaniji. Sa svakim zemljotresom smo sve pametniji ali i sve nesigurniji jer saznajemo da propisi nisu odgovarajući. Propisi jednostavno kaskaju za zemljotresima”, rekao je on. Dobar primjer je Hrvatska koja je nakon zemljotresa u Petrinji mijenja svoje propise, napominje Žugić za potral Gradnja.rs

Ni od seizmologa ne treba očekivati previše
“Karte seizmičkog hazarda su polazna osnova da li je neko područje podložno seizmičkim uticajima i u kom intezitetu. Sam proces kreiranja ovih mapa u mnogome zavisi od kvaliteta razpoloživih ulaznih podataka. Na područjima gdje nemamo mjerenja (zapise prethodnih zemljotresa, kao ni podatke o geologiji) prinuđeni smo da kombinujemo inženjerski izmjerene veličine sa istorijskim podacima (npr. u crkvenim knjigama postoji zapis da je zvonik crkve bio oštećen u zemljotresu početkom 19. veka), što sam rezultat naše analize može učiniti prilično nepouzdanim. Često smo svjedoci da se meterolozi i hidrolozi prevare u svojim prognozama iako za svoje predikcije imaju mnogo bolje i mjerljivije ulazne podatke, prema tomeni od seizmologa ne treba očekivati previše”, rekao je Žugić.

U Srbiji je, kako dodaje, sličan problem – podcijenjenost inteziteta seizmičkog hazarda u određenim regionima kao i neuzimanje u obzir lokalnih uslova tla, ali, na sreću, Srbija je zemlja male do srednje seizmičnosti. Postoji veoma mala vjerovatnoća pojave zemljotresa ovakve jačine, ali sigurno da bi on izazvao devastaciju velikog broja novih zgrada u Srbji, ali i same infrastrukture, kao što su mostovi, putevi, željeznica…”, zaključio je na kraju Željko Žugić za Gradnja.rs.

Svijet

Rusi tvrde da Britanija POKUŠAVA DA POTKOPA Trampov mirovni plan

Spoljna obavještajna služba Rusije (SVR) tvrdi da bi Velika Britanija mogla da pokuša da potkopa mirotvorne akcije američkog predsjednika Donalda Trampa tako što bi ga diskreditovala sa tvrdnjom da je ruski agent.

Ovo je takozvana “polisa osiguranja” u slučaju da mirovne aktivnosti američkog predsjednika spriječe London da dalje, kako navode ruski obavještajci, “profitira od krvi Ukrajinaca”.

Ruska služba tvrdi da “ratni prihodi efikasno spasavaju britansku ekonomiju od bankrota” i da su “nekada problematična preduzeća odbrambene industrije postala pokretačka snaga nacionalne industrije”.

– Kompanije BAE Systems i Thales UK realizuju ugovore za proizvodnju vojne opreme za Kijev u vrednosti od više milijardi – navodi se saopštenju ruske službe.

Nastavi čitati

Svijet

POGINULO 6 LJUDI: Rusi žestoko udarili na Kijev

Broj poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Kijev je porastao na šest, nakon što je načelnik Vojne uprave Timur Tkačenko saopštio da ima još žrtava u Svjatošinskom okrugu ukrajinske prestonice.

USvjatošinskom okrugu ima četvoro mrtvih i najmanje troje povrijeđenih, napisao je Tkačenko na Telegramu.

Ranije saopšteno da su dvije osobe poginule, a sedam povrijeđeno tokom vazdušnog napada ruskih snaga na Kijev, prenosi Ukrinform.

Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da je ukupno 18 ljudi spaseno, među kojima troje djece.

U Kijevu je snabdjevanje grijanjem u sedam okruga privremeno bilo ograničeno zbog ruskog vazdušnog napada, saopštila je gradska državna administracija na Telegramu.

U Dnjeprovskom okrugu, gdje je pogođena devetospratna stambena zgrada, dvije osobe su poginule, a 17 je spaseno, uključujući troje djece, dok se potraga za mogućim žrtvama nastavlja i požar je lokalizovan, objavio je ranije Ukrinform.

U Pečerskom okrugu pogođena je 22-spratna stambena zgrada. Evakuisana je jedna osoba, a spasioci rade na demontaži konstrukcija. Požari su izbili na nekoliko spratova.

Nastavi čitati

Svijet

BEZ POSLA OSTAJE 900 RADNIKA: Porodični biznis pred finansijskim kolapsom

Tokom 90 godina, Piper je izrastao i postao, prema sopstvenim izjavama, najveći porodični lanac parfema u Njemačkoj (120 filijala).

Sada se 900 zaposlenih plaši za svoja radna mjesta. Tradicionalna kompanija je na ivici finansijskog kolapsa, prenosi Fenix magazin.

Kompanija, osnovana 1931. godine u Bohumu (sjedište: Herne), podnijela je u četvrtak zahtjev za pokretanje postupka stečaja lokalnom sudu, objavljeno je u petak popodne. Sud je već odobrio pokretanje postupka stečaja.

Šta to znači? Više od 900 zaposlenih će nastaviti da prima plate u naredna tri mjeseca. Sve filijale i onlajn prodavnica ostaće otvorene. Piper se nada dobroj božićnoj rasprodaji kako bi “dugoročno restrukturisao kompaniju i repozicionirao je za budućnost”.

Parfimerija Piper u Kelnu takođe nastavlja sa radom, barem za sada.

Advokat Sara Volf iz advokatske kancelarije Ankor u Duizburgu imenovana je za stečajnog upravnika u postupku. Ona će nadgledati tok postupka stečaja. Pored toga, odluke upravnog odbora – na čelu sa Oliverom Piperom, unukom osnivača kompanije – pratiće generalni direktor i stručnjak za restrukturisanje. Cilj je, između ostalog, očuvanje radnih mjesta.

Gerhard Piper i njegova majka Ana otvorili su prvu prodavnicu sapuna u Bohumu 1931. godine. Dodatne filijale su otvorene u oblasti Rur već 1936. godine. Kompanija takođe ima onlajn prodavnicu od 2009. godine.

Kroz akvizicije i širenje, Piper je prije deset godina imao 140 filijala u Sjevernom Vest-Rojsu, Donjoj Saksoniji, Bremenu i Hamburgu. Trenutno je otvoreno još 120 prodavnica, sa više od 900 zaposlenih.

Piper prodaje parfeme, proizvode za njegu, šminku, proizvode za njegu kose, prirodnu kozmetiku i modne dodatke. U 2021. godini prijavili su godišnju prodaju od 113,7 miliona evra.

Nastavi čitati

Aktuelno