Connect with us

Politika

SUD BIH ODLUČUJE kome pripada mjesto SRPSKOG DELEGATA U DOMU NARODA, SNSD-u ili PDP-u

Apelaciono odjeljenje Suda BiH ove sedmice treba da se izjasni da li je glasački listić PDP-a za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH važeći, kao što je rekla Centralna izborna komisija (CIK) BiH, ili će on ostati u rukama SNSD-a, koji sada ima četiri delegata.

Od ove odluke zavisi dosta toga na političkoj sceni u BiH, budući da pojedini smatraju da bi, ukoliko PDP dobije mjesto petog delegata u Domu naroda umjesto SNSD-a, moglo da dođe do prekomponovanja kada je u pitanju vlast na nivou BiH.

Ali, da bismo uopšte pričali o novom poretku, prvo ćemo kratko pojasniti kako uopšte može doći do tog scenarija.

Sve je počelo nedavnom odlukom Centralne izborne komisije BiH da ponovo prizna “sporni listić” liste PDP-a za Dom naroda PS BiH, koji je proglašen nevažećim od strane Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine RS, kada su delegati prvobitno birani. Ova odluka CIK-a ponovo je dovela do toga da liste PDP-a i SNSD-a imaju po 12 glasova u borbi za petog delegata u Domu naroda PS BiH te da bi odluka o delegatu sada trebalo da bude donesena žrijebom.

Međutim, na odluku CIK-a, SNSD je nedavno, treći put, podnio apelaciju Sudu BiH, smatrajući da je ona neosnovana i da treba da bude poništena (u prethodna dva slučaja žalbe su prihvaćene i SNSD je ostao delegat).

U aktuelnom slijedu događaja moguća su dva scenarija.

Prvi je da Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbije žalbu SNSD-a i da potvrdi odluku CIK BiH. U tom slučaju išlo bi se na žrijeba između liste SNSD-a i PDP-a kako bi se popunio Dom naroda BiH. Druga opcija je da Sud BiH poništi odluku CIK-a i da im pošalje preporuku o tome šta treba da rade, a tu se uključuje mogućnost da im bude rečeno kako sporni listić ipak nije važeći te da delegat ostaje SNSD-u, ili čak da im preporuče da se ide na žrijeb.

“Kakvu god odluku da donese Sud BiH, neka od strana može podnijeti apelaciju, a vidjeli smo da se u priču uključivao i Ustavni sud BiH, tako da sve opet može ići ukrug i unedogled”, pojašnjava za “Nezavisne novine” izvor iz CIK BiH.

Nedogled nije nešto za šta je zainteresovan PDP.

“Bilo bi besmisleno ponovo podnositi apelaciju Ustavnom sudu BiH. Ovo je već druga godina mandata, to bi se oteglo”, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Vuković, generalni sekretar PDP-a.

Međutim, ako priča ipak dobije epilog da žalba SNSD-a bude odbijena i da se ide na žrijeb za delegata, pa da potom PDP dobije to mjesto, ova stranka bi, poručuje Vuković, pokrenula proces razrješenja Savjeta ministara BiH.

“To je dobra opcija u svakom mogućem smislu, jer su to ljudi koji nisu ništa uradili za Republiku Srpsku i BiH. Naravno da bismo to pokrenuli”, rekao je Vuković.

Sa druge strane, iz vladajućeg SNSD-a poručuju da do svega ovoga ne bi ni došlo da je CIK BiH samo konstatovao ono što je utvrdila Narodna skupština RS.

“Jedino pravo koje je imalo CIK, kao neko ko samo raspisuje izbore za delegate u Domu naroda, a ne sprovodi ih, jeste eventualno bilo da traži da se izborni proces u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponovi, a nikako da oni donose odluku da li je listić ispravan ili ne”, rekao je za BHT1 Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda PS BiH.

Oprezno u ovu priču ušao je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, rekavši da želi sprovesti dogovor s partnerima, ali je, sa druge strane, kaže, svjestan nefunkcionalnosti vlasti i da već odavno postoji želja da se neki odnosi promijene.

“Što god da se desilo, to neće utjecati na bilo kakve političke odnose, pa čak ni poslovnički formalno neće, jer su takvi odnosi, ali ja osobno znam, i to sam dijelio s vama, već odavno postoji želja da se neki odnosi promijene, jer, evidentno, ovo ne funkcionira”, kazao je za medije Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.

“Ukoliko dođe do situacije da PDP-u pripadne sporni listić i oni budu u prilici da odlučuju o Savjetu ministara, možemo očekivati da će se odlučiti da ruše postojeći saziv. U tom slučaju PDP i opozicija iz Srpske ulaze u pregovore sa drugim koalicionim partnerima iz Federacije, odnosno sa predstavnicima hrvatskog i bošnjačkog naroda”, poručuje za “Nezavisne novine” Velizar Antić, politički analitičar.

Međutim, smatra da bi to bila izuzetno složena priča.

“Moje mišljenje je da to ne bi bilo pametno rješenje za opoziciju u Republici Srpskoj. Potrošili bi mnogo vremena na konsultacije sa koalicionim partnerima iz Federacije. Veliko je pitanje kako bi se uopšte taj proces završio na kraju. A čak i kada bi uspjeli da sruše postojeći saziv Savjeta ministara, oni bi realno bili vrlo kratko na vlasti na državnom nivou. U tom periodu ne bi stigli ni da postave svoje ljude na mnoga mjesta, a formiranjem novog saziva bi bili optuženi od strane vlasti u Srpskoj da im je dolazak na vlast jedini cilj. Mislim da bi im mnogo pametnije bilo da ostanu opozicija do kraja mandata i da osmisle bolju kampanju za sljedeće opšte izbore”, ističe Antić.

Enver Kazaz, analitičar iz Sarajeva, ne vjeruje da može doći do bilo kakve prekompozicije vlasti na nivou BiH, sve i da peti delegat pripadne PDP-u.

“Teško da bi ‘trojka’ i HDZ BiH, a naročito HDZ izbacili SNSD iz vlasti”, uvjeren je Kazaz.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno