Connect with us

Društvo

SUD POVUKAO CRVENU LINIJU! Nema više ponižavanja novinara od strane funkcionera

Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, ističe advokatica Jovana Kisin Zagajac, komentarišući prvostepenu presudu ovog suda, kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući.

Kovač je, podsjetimo, novinare zasuo salvom uvreda, tokom kojih je psovao poput kočijaša.

“Jesi sve snimio?”
– Trebao si doći da slikaš, pa kada imaš vremena da dođeš, ti ili ta koleginica, da mi pop*** k***c. Ako ti je mrsko u kancelariji, možeš na terasi, ako je tebi mrsko, pošalji nju. A zvaću ti ovog, on ima veći k***c. Imam jednog koji je takve kao što si ti, ako hoćeš, ako si u geju. Jesi sve snimio? Hoćeš objaviti sve – naveo je 2023. godine u telefonskom razgovoru Kovač te pozvao novinara da sve objavi, što je ovaj i učinio.

Slučaj je završio na sudu, a Kisin Zagajac, koja je bila punomoćnik novinara, ističe da je ovo prva presuda u BiH kojom je sud utvrdio diskriminaciju nad novinarima, i ujedno prva presuda u kojoj je sud raspravljao o diskriminaciji zasnovanoj na pretpostavljenoj pripadnosti zaštićenoj grupi – standardu koji je odavno uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

– Sud je potvrdio da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, upućujući im seksualno eksplicitne, homofobne i rodno uvredljive poruke, te da takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje i degradaciju zabranjenu Zakonom o zabrani diskriminacije BiH – poručila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Odluka štiti slobodu medija
Ova odluka, kako je dodala, ima širi društveni značaj: ona štiti ne samo dvoje novinara, nego i slobodu medija i javni interes.

– Presuda jasno poručuje da novinari imaju pravo na dostojanstvo i sigurnost u svom radu te da diskriminacija – uključujući i onu zasnovanu na pretpostavljenim karakteristikama, a ne stvarnoj pripadnosti – neće biti tolerisana – rekla je Kisin Zagajac.

Kovač se ni nakon žestokih kritika javnosti zbog incidenta iz 2023. godine nije smirio. Već u aprilu 2024. je izvrijeđao novinarku portala “Capital” Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika Sinišu Vukelića uputivši im uvrede i psovke.

– Ma, marš, šta izmišljaš, stoko jedna. Stoko jedna bezobrazna. Šta me urnišete više. Je..m vam mater i tebi i onom tvom šefu – rekao je Kovač Ninkovićevoj.

Ona je takođe odlučila da presavije tabak, ali ne zna u kojoj je fazi sudski postupak.

Napadi moćnika
– Više puta sam doživjela napade od moćnika i funkcionera i to samo zato što sam radila svoj posao i postavljala pitanja. Čak i prozivke na društvenim mrežama. Jedan od tih napada je bio upravo od strane načelnika Šipova. Oni su u suštini kontradiktorni. Neprestano ističu da žele da se čuje i njihova strana, a kada ih nazovete za komentar, uzvrate uvredama – navodi Ninkovićeva.

Korijen problema je, ocjenjuje ona, u tome što političke partije ovih funkcionera i izabranih predstavnika ne osuđuju takvu vrstu napada, nego ga, naprotiv, podstiču, što dalje njima daje vjetar u leđa za ovakve ispade.

– Presuda Osnovnog suda u Banjaluci me raduje i nadam se da će to postati sudska praksa i da će se ovakvom načinu ponašanja i ovakvoj vrsti govora u javnom prostoru napokon stati na kraj. Ako te presude spriječe makar jedan napad na novinare, to je ogroman uspjeh. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj vrijeđanju novinara, fizičkim napadima i SLAPP tužbama, jer demantovati se može ono što nije tačno, a ne ono što vam se ne sviđa – kaže Ninkovićeva za “Nezavisne novine”.

Šta piše u presudi
Presudom je, podsjetimo, utvrđeno da je Kovač, razgovarajući s Dinarevićem putem telefona, iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji te seksualno ponižavajući Beširevićevu.

– Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čemu drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek – navodi se u presudi, koja je prvostepena, što znači da je na nju moguće uložiti žalbu drugostepenom sudu.

Nezavisne novine

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno