Bivši britanski princ Endru Mauntbaten Vindzor, mlađi brat britanskog kralja Čarlsa III, svjedočiće u julu pred sudom u Engleskoj na suđenju muškarcu koji je optužen za prijeteće i uvredljivo ponašanje prema bivšem princu, saopštio je sud u Londonu. Suđenje je zakazano za 29. jul, a očekuje se da će Endru svedočiti, pri čemu je tužilaštvo zatražilo da to učini putem video veze.

Optuženi Aleks Dženkins (39) negirao je pred sudom u Vestminsteru optužbe za prijeteće ponašanje sa namjerom izazivanja straha od nasilja prema Endruu, prenio je Rojters.

Britanska policija je prethodno saopštila da je reagovala na prijavu o muškarcu koji se ponašao zastrašujuće u selu u Norfolku, u blizini kraljevskog imanja Sandringem, gdje Mauntbaten Vindzor trenutno živi.

Sud je Dženkinsu odobrio odbranu sa slobode uz zabranu kontakta sa Mauntbaten Vindzorom, ulaska u Norfolk i pristupa kraljevskim rezidencijama, uključujući Sandringem, Balmoral, Bakingemsku palatu, Hajgrouv i zamak Vindzor. Dženkins je negirao i drugu optužbu za prijeteće i uvrijedljivo ponašanje prema drugom muškarcu, dok je priznao krivicu za odbijanje da policiji da uzorak krvi nakon hapšenja.

Za obe optužbe za prijetnje predviđena je maksimalna kazna od šest mjeseci zatvora.

Endru Mauntbaten Vindzor preselio se u Sandringem nakon što je u februaru napustio rezidenciju u Vindzoru, poslije novih navoda o njegovim vezama sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

On je ranije negirao bilo kakvu nezakonitu aktivnost i izjavio da žali zbog prijateljstva sa Epstajnom.

Na ruskoj državnoj televiziji Rusija 1 objavljen je popis potencijalnih ciljeva za “osvetnički udar” na Kijev u slučaju da dođe do “ometanja parade” povodom Dana pobjede u Moskvi 9. maja.

Popis obuhvata ključne institucije ukrajinske države, ali i brojna strana ambasade smještena u samom centru prijestonice.

Volodimir Zelenski
Podsjećamo, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, 7. maja, da Ukrajina ne preporučuje predstavnicima država bliskih Rusiji da borave u Moskvi u periodu oko 9. maja, kada se u ruskoj prijestonici obilježava Dan pobjede, zbog, kako je naveo, ruskih napada i prijetnji.

“Imamo i obraćanja pojedinih država bliskih Rusiji čiji predstavnici planiraju da borave u Moskvi. Čudna je to želja u ovim okolnostima. Mi to ne preporučujemo”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

Ruska televizija je u prilogu grafički prikazala lokacije koje Moskva smatra legitimnim metama za odmazdu.

“U slučaju provokacije, pod udar će doći cijela vladina četvrt i Vrhovna rada (ukrajinski parlament), od Marijinskog parka do Kabineta ministara u ulici Hruševskog. Ovdje je Vrhovni savjet Ukrajine. U blizini su ambasade Letonije i Japana, nešto dalje u Vladimirskoj 33 zgrada SBU-a i tu je odmah i ambasada Jermenije”, navela je spikerka u programu uživo.

Zašto su pomenute strane ambasade u Kijevu?

U nastavku priloga naglašeno je da bi na udaru mogli završiti i zapadni diplomati.

“Diplomate iz Londona smještene su u Desjatinskoj ulici u najgušće naseljenoj Ševčenkovskoj četvrti ukrajinske prijestonice. Ovdje se nalaze ambasade i predstavništva više od 50 zemalja svijeta. Među njima su Njemačka i Sjedinjene Američke Države. U centru grada, u Jaroslavovom valu i u blizini, nalaze se ambasade Italije, Kanade, Poljske, a u Rejtarškoj ulici ambasada Francuske”, poručila je spikerka.

Kakvu je prijetnju Zelenskom uputio Knirik?

Konstantin Knirik, šef prokremaljskog propagandnog portala News Front, u nastavku priloga je precizirao ciljeve i uputio direktnu prijetnju ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenski.

“Objekat za uništavanje za nas je ulica Bankova, uključujući i sovjetske zgrade koje koristi Zelenski, kao i bunker u kojem se skriva. Čak i ako on ne bude tamo, očigledno je da će, ako naš udar bude uspješan i efikasan, svima biti jasno da smo ga sposobni da dohvatimo u bilo kom drugom bunkeru u bilo kom trenutku. Posredna potvrda činjenice da u Ukrajini ozbiljno shvataju naša upozorenja je to što je u zapadnoj Ukrajini zabilježen višestruki, nagli porast cijena dnevnog najma stanova”, izjavio je Knirik, prenosi Index.

Oko 6.000 učenika izostalo je sa nastave i pridružilo se demonstracijama u Hamburgu protiv mogućeg vraćanja obaveznog vojnog roka u Njemačkoj.

“Hiljade djece i tinejdžera u Hamburgu napustilo je nastavu i učestvovalo u protestu”, saopštili su organizatori iz njemačke učeničke grupe “Školski štrajk protiv vojnog roka”.

Oni su istakli da je obnavljanje regrutacije dio priprema za rat i da učenici ne žele da postanu dio vojnih akcija koje koriste samo velikim korporacijama. Protesti protiv militarizacije Njemačke održavaju se i u drugim njemačkim gradovima, uključujući Berlin, gdje su mladi pozvali njemačkog kancelara Fridriha Merca da “sam ode na front”.

Novi njemački Zakon o vojnoj službi predviđa mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka, koji je ukinut 2011. godine, ukoliko ne bude dovoljno dobrovoljaca za oružane snage ili ako se bezbjednosna situacija pogorša.